Woidke přijědźe do Tšupca
Choćebuz. Braniborski ministerski prezident Dietmar Woidke (SPD) je čestny hósć lětušeho Serbskeho ewangelskeho cyrkwinskeho dnja w Tšupcu. Politikarja wočakuja 2. julija, kaž ze zdźělenki Spěchowanskeho towarstwa za serbsku rěč w cyrkwi wuchadźa. Wopominać chcedźa Tšupčanskeho fararja Albina Mollera, kiž bě 1574 Lutherowy katechizm wudał.
Nowy slědźenski centrum
Pomorcy. Sakski krajny zarjad za wobswět, ratarstwo a geologiju dóstanje nowy slědźenski centrum. Zakładny kamjeń za njón su dźensa w Pomorcach w Bukečanskej gmejnje połožili. Dobre 3,8 milionow eurow drohi kompleks ma klětu hotowy być a dotalnu pospytownju narunać, kotraž modernym narokam hižo njewotpowěduje.
Čěska přećiwo EU
Praha. Nutřkowny minister Milan Chovanec je wozjewił, zo chce Čěska republika na Europskim sudnistwje w Luxemburgu přećiwo njedawno wobzamknjenym směrnicam EU nastupajo wužiwanje bróni skoržić. Čěska sej žada, zo maja so směrnicy zběhnyć. Wone po jeje měnjenju wobsedźerjow bróni z raznymi postajenjemi diskriminuja.
Mnozy su tež lětsa zaso busowe jězby, lěty a dowol na łódźi pola Šmitec jězdźidłownistwa w Radworju knihowali. Měrćin Weclich je so z Dianu Šmitec z marketingoweho wotrjada swójbneho předewzaća rozmołwjał.
Kotre dowolowe cile su w lětnich prózdninach najbóle prašane?
D. Šmitec: W swójbach steji baltiske morjo na prěnim městnje. Hladajo na staršich ludźi je lětsa Šwicarska faworit, a to wosebje tež jězbow po tamnišich jónkrótnych železniskich čarach dla. Slědujetej Chorwatska a Słowjenska.
Su to přewažnje busowe jězby?
D. Šmitec: Nimo pućowanja z busom z mjenowanymi a dalšimi cilemi je sej pola nas tójšto kupcow tež dowol na Kanarach skazało. Tam sej wězo z lětadłom doleća. Dokelž nochcedźa hižo do Turkowskeje, su sej wjacori druhe směry kaž Španisku wupytali. W trendźe pak tež Němska cyle wysoko steji.
Čehodla so wot Turkowskeje zdaluja?
D. Šmitec. To zaleži definitiwnje na tuchwilnej politiskej situaciji. Někotrym, kotřiž hižo lěta w Turkowskej swój dowol přežiwjeja, pak je to wšojedne.
Kotre turistiske wuwića dale sćěhujeće?
Budyšin/Chelno (SN/BŠe). Ludźom tež ze zbrašenjom zmóžnić samostatnje bydlić abo w padźe chorosće abo starobje w zwučenym bydlenskim wobswěće wostać je jedyn z hłownych zaměrow přirady za zbrašenych sakskeho statneho ministerstwa za nutřkowne naležnosće. Tohodla spěchuje swobodny stat nětko přetwar domow a bydlenjow, hdźež barjery wotstronjeja. Kabinet wobzamkny tele dny wotpowědnu směrnicu za přiměrjenje bydlenskeho ruma, kotraž ma hižo wot 1. julija płaćić. „Z aktualnej směrnicu chcemy potrjechenym móžnosć dać, zo wostanu najebać njezbožo, chorosć abo starobu dale w swojej zwučenej wokolinje. Zakład za kriterije spěchowanja bě studija, kotruž smy w swobodnym staće přewjedli“, zdźěli sakski nutřkowny minister Markus Ulbig (CDU). Tež w Budyskim wokrjesu su so potrjechenych prašeli. Rozpósłachu tam cyłkownje 5 408 naprašnikow, 605 wupjelnjenych su wróćo dóstali.
Po nowowusměrjenju brunicoweho předewzaća LEAG stejitej gmejnje Slepo a Trjebin před wulkimi nadawkami. Rozjimali su je wčera na zhromadnym posedźenju wobeju gmejnskeju radow.
Slepo (AK/SN). Wjetšina wot wotbagrowanja potrjechenych 210 wobydlerjow Miłoraza chce so do Slepoho přesydlić. Tole podšmórny Miłoraski wjesny předstejićer Waldemar Locke na wčerawšim zhromadnym posedźenju gmejnskeju radow Slepo a Trjebin. Tuchwilu pruwuja tam tři městnosće w sewjernym dźělu wsy. „Hač do nazymy ma městnosć jasna być“, praji Locke. Paralelnje k tomu zdźěłaja zakładne zrěčenje wo priwatnym wotškódnjenju kaž tež pozdźišo wo komunalnym wuwiću. Jako dalši wažny nadawk mjenowaše Zhorjelski krajny rada Bernd Lange (CDU) wčera komunalne poradźowanje za wobě gmejnje. Předewzaće LEAG, tak potwjerdźi jeho zastupjer Thomas Penk, faworizuje zhromadneho poradźowarja za Slepo a Trjebin.
Budyšin (SN). We wobłuku noweho slědźenskeho projekta na Serbskim instituće (SI) rešeršuja za wažnymi žórłami a dokumentami z doby Weimarskeje republiki a nacionalsocializma w archiwach po wšej Němskej. Kaž SI zdźěla, budu wotkryty material digitalizować. Tak chcedźa hišće wobstejace běłe blaki w serbskim stawiznopisu mjez swětowymaj wójnomaj wotstronić. Nawoda projekta je dr. Clemens Heitmann z Drježdźan, wupokazany fachowc na polu archiwnistwa a nowšich stawiznow.
Z pomocu nawabjenych třećich srědkow wutwori SI přidatnej projektowej městnje. Hač do kónca lěta 2019 nastanje onlineowa datowa banka, kotraž ma wotpowědne slědźenja wolóžić a spěchować. Zdobom budu někotre z najwuznamnišich dokumentow k stawiznam Serbow mjez 1918 a 1945 přez portal zjawnosći prezentować.
„Projekt je dalši modul našich wobšěrnych prócowanjow wo digitalizowanje. Njebudźe jenož wužitny za historiske slědźenje, ale tohorunja za natwar digitalneje slědźenskeje infrastruktury“, rjekny přechodny direktor SI dr. Hauke Bartels.
Brüssel (dpa/K/SN). W belgiskej stolicy by wčera wječor bjezmała k ćežkemu terorowemu njeskutkej dóšło. Na centralnym dwórnišću bě njeznaty muž słabši rozbuch wuskutkował, na čož jeho policisća zatřělichu. Swědkojo powědachu, zo bě wón „Allahu akbar“ (Bóh je wulki) wołał. Kaž přepytowarjo pozdźišo zwěsćichu, je atentatnik poprawom bombu z hozdźikami rozbuchnyć chcył. Mjeztym je wón identifikowany.
Merkel za wottwar „soli“
Berlin (dpa/K/SN) Kanclerka a šefina CDU Angela Merkel je wobkrućiła, zo rozwažuje jeje strona wo wottwarje solidarneho připłatka. „Wot lěta 2020 sem solidarny přinošk poněčim wotstronimy“, rjekny wona wčera składnostnje Dnja němskeje industrije. Kanclerka zreagowa tak zdobom na dawkowe plany SPD, kotraž chce „soli“ wot 2020 jeničce za niske a srěnje dochody wotstronić. W uniji samej njeje pak přezjednosće.
Přeměstnja wojakow
Rój kuntworow je w Hamburgu zasadźenje wohnjoweje wobory zawinił. Starosćiwy wobydler bě ju alarmował, dokelž bě běły kur při wěži hłowneje cyrkwje swj. Michała widźał. Wobornicy pak njemóžachu kur zwěsćić. Hakle po dlěšim pytanju dohladachu so pod wěžu roja kuntworow, kotryž drje zdaloka wupadaše kaž kur.
Wot staršeju wopušćenu młodu lěsawu (Waldohreule) je lěsnik Markus Roth w badensko-württembergskim Allmannsweileru wuchował. Do toho bě wona dwaj dnjej apatisce na samsnym blaku w lěsu sedźała. Doma dawaše jej muž spočatnje sykane mjaso. Mjeztym žerje mały hósć kokošace a howjaze mjaso. Hdys a hdys sydnje so wuchowarjej na ramjo.