Łužiske jězory nimale połne
Rań. Wjetšina bywšich brunicowych jamow we Łužicy je k 88 procentam z wodu pjelnjena. To rjekny jednaćel Łužiskeje a srjedźoněmskeje towaršnosće hórnistwoweho zarjadnistwa Klaus Zschiedrich na kromje wopyta wobswětoweje ministerki Svenje Schulze (SPD) minjeny tydźeń w Ranju (Großräschen). Pławjenje chcedźa za tři lěta wotzamknjene měć. Zahajili běchu je před 23 lětami.
Městnje wupisanej
Zły Komorow/Lubin. Wokrjesaj Hornje Błóta-Łužica a Dubje-Błóta stej městnje zamołwiteju za serbske naležnosće na swojich internetnych stronach wupisałoj. Nadawk zamołwiteho je we wšěch naležnosćach komuny zajimy Serbow zastupować. Požadać móža so zajimcy w Złym Komorowje (Senftenberg) hač do 8. awgusta, w Lubinje (Lübben) hač do 10. awgusta.
Sydlišćo na jězorje dźesać lět
Štó a što tči za serbskimi projektami, kotrež buchu we wobłuku wubědźowanja Sakskeho fondsa „Čiń sobu!“ mytowane? W lětušim lětnim serialu Serbskich Nowin wam projekty předstajamy.
Wučomnicu kaž ju móže sej serbske nakładnistwo jenož přeć: „Powšitkownje so zajimuju za nakładowanje, wosebje pak tute městno mje wabješe. Wšako je Ludowe nakładnistwo Domowina jeničke serbske nakładnistwo. Chcych wědźeć, kak serbskorěčna literatura nastanje, na kotre wašnje so cilowe skupiny narěča a tak dale. Tu sy zamołwity, zo so serbska rěč dale dawa. A to mam za wažny nadawk“, rozłožuje Jadwiga Šnajdrec.
Budyšin (SN/CoR). Nimale 23 000 přihladowarjow je 24. lětnje dźiwadło Němsko-Serbskeho ludoweho dźiwadła (NSLDź) dotal na hrajnišćo pod hołym njebjom na Budyskim Hrodźe přiwabiło, a tež předstajenje dźens wječor je wupředate. Lětuša hra „Na krótšim kóncu Słónčneje aleje“ po romanje we wuchodnym Berlinje wotrostłeho awtora Thomasa Brussiga a wot intendanta a režisera Lutza Hillmanna po wašnju musicala zwoprawdźena inscenacija je po zdaću zaso do čorneho trjechiła. „Wopytowarjo nimale třiapołhodźinsku produkciju jara chwala. Ludźo su cyle zahorjeni, a to wězo tež nas wjeseli. ,Słónčna aleja‘ je po ,Olsenowej cwólbje‘ woprawdźe wulke zbožo“, rozłoži za medijowe dźěło zamołwita sobudźěłaćerka NSLDź Gabriele Suschke.
Paris (dpa/SN). Najebać hroženjow z USA chce Francoska digitalny dawk přesadźić. Tón měri so na internetnych gigantow kaž Google, Amazon, Facebook abo Apple. „Francoska njebudźe so při zawjedźenju narodneho dawka nikomu podwolić“, rjekny financny minister Bruno Le Maire dźensa w Parisu do zetkanja financnych ministrow wulkich industrijnych statow G 7. Němsku zastupujetaj financny minister Olaf Scholz (SPD) a šef Zwjazkoweje banki Jens Weidmann.
Nadpady Trumpa zasudźene
Washington (dpa/SN). Wot demokratow wobknježeny Dom reprezentantow USA je werbalne nadpady prezidenta USA Donalda Trumpa přećiwo štyrjom demokratiskim zapósłančam jako rasistiske zasudźił. Za wotpowědnu rezoluciju hłosowaše 240 zapósłancow, mjez nimi štyrjo z rjadow republikanow. Trump bě jemu kritisce nastajenym žonam radźił, zo móhli so do swojich domizniskich krajow wróćić, jeli so jim w USA njelubi. Tři z nich su w USA rodźene.
Za spěšny nowonatwar cyrkwje
Blido na třěše awta transportował a jenož z ruku dźeržał je 66lětny šofer w porynsko-pfalcowskim Wörrstadće. Zastojnikam bě Smart na wjele wužiwanej zwjazkowej dróze napadnył, dokelž sahaštej duri kamora z koferoweho ruma. Na třěše ležeše blido. Te pak njebě přiwjazane, ale ležeše na přikrywje. Šofer je z lěwej ruku přez wokno dźeržeše. Tón njebě sej ani winy wědomy. „Kak hewak by to činić dyrbjał?“, so wón prašeše. Wón dyrbješe blido dele wzać a pokutu płaćić.
Pjećlětny hólc je so w delnjosakskim Celle pola policije požadał. Zhromadnje ze staršimaj přińdźe na stražu, zo by swoje powołowanske přeće wosobinsce přednjesł. Zastojnicy jemu rewěr pokazachu a rozłožichu, zo ma hišće trochu chwile. Přiwšěm sej jeho mjeno hižo raz napisachu. Ze wšelakimi maličkosćemi wobdarjeny hólc stražu zaso wopušći.
Berlin (dpa/SN). Wuzwolenje Ursule von der Leyen za nowu prezidentku Komisije Europskeje unije a powołanje Annegret Kramp-Karrenbauer za nowu zakitowansku ministerku Němskeje stej rozdźělne reakcije zbudźiłoj.
Baltiske staty su němskej politikarce k wuzwolenju do zastojnstwa prezidentki komisije EU gratulowali. Ministerskej prezidentaj Estiskeje a Lettiskeje, Jüri Ratas a Krišjānis Kariņš wjeselitaj so na zhromadne dźěło z bywšej zakitowanskej ministerku Němskeje, zo bychu Europu sylnišu a jednotnišu činili. Von der Leyen sej w baltiskich krajach jara waža, dokelž je jej wěstota baltiskich krajow při mjezy k Ruskej jara wažna.