Aus der aktuellen Ausgabe vom Freitag, 06 September 2019

Freitag, 06 September 2019 14:00

Krótkopowěsće (06.09.19)

K wuspěchej zatamane

Berlin/Drježdźany. Po měnjenju by­wšeho sakskeho ministerskeho prezidenta Kurta Biedenkopfa (CDU) su unija, SPD a Zeleni k wuspěchej zatamane knježerstwo wutworić. „Nětko dyrbi so poradźić, zo so tři strony tak zwjazaja, zo změja w parlamenće stabilnu wjetšinu“, rjekny wón w interviewje z redakciskej syću Němska. „Sakska to trjeba – tež zo by stronje AfD hranicy sadźała.“

Wo analfabetizmje njerěča

Plauen. Něhdźe 300 000 Saksow prawje čitać a pisać njemóže, kaž ze zwjazkoweho přepytowanja Leo 2018 wuchadźa. Po słowach Ingrid Ficker z Plauenskeho koordinowanišća alfabetizm – skrótka „Koalpha“ – je dwanaće procentow 18- do 65lětnych w ludnosći potrjechenych. Tući wo tym njerěča, skerje so za móžnosćemi w Sakskej wobhonjeja słabosće přewinyć. Njedźelu je swětowy dźeń alfabetizacije.

Robert Mugabe njeboh

Veröffentlicht in Krótkopowěsće
Kerstin Jentzsch z Jessie kaž tež Peter Jentzsch z Pepe a Celine (wotlěwa) z Isena we wokrjesu Erding su wčera Małowjelkowski prazwěrjenc wopytali. Woni přinošowachu k tomu, zo změje woblubowane wulětnišćo hač do kónca sezony 3. nowembra snano nowy wopytowarski rekord. Hač do kónca awgusta zličichu tam 190 000 hosći. To je wjace hač loni w samsnym času. Rekord 235 000 wopytowarjow mějachu w prazwěrjencu w lěće 2017, tež loni su tule ličbu nimale docpěli. Foto: Steffen Unger

Veröffentlicht in Łužica
Freitag, 06 September 2019 14:00

Tajke a hinaše wašnje postrowa

Milenka Rječcyna

Sće hižo jónu zwěsćili, kak rozdźělnje so strowimy? W Serbach słyšimy dźensniši dźeń „Halo“, „Witaj“ abo „Dobry dźeń“. W serbskich katolskich wosadach wužiwaja ludźo často hišće „Budź chwaleny Jězus Chryst“. Rjenje, hdyž so ewangelscy wěriwi z „Pomhaj Bóh“ strowja. Tejle słowje tež katolscy Serbja swojim ewangelskim bratram a sotram rady popřewaja. W postrowje, pokazuje so wulka bohatosć našeje kultury. Zapřijeć do wšeho toho móžu tež hubku na lico, klepnjenje z ruku na ramjo a wobjimanje.

Zadźiwana a swoju njewěstosć sej wuwědomjejo běch při postrowach muži, pochadźacych z aziskeho, romanskorěčneho a južneho kraja Europy, kotřiž nam meble wožachu. Muž aziskeho pochada postrowi muske wosoby našeje swójby z ruku. Tež mi ju lochce potłóči. Poprawom wšak ludźo z aziskich krajow husto jenož hłowu chilejo strowja. Muž ze zapadneje Europy zaso ruku kruće tłóči. Tam žonje po starym wašnju poprawom ruku njedawa.

Veröffentlicht in Rozmyslowane
Freitag, 06 September 2019 14:00

Demokratiju začuwali

Sydlišćo Smyha na Ukrainje a gmejna Njebjelčicy we Łužicy chcetej přećelske zwiski nawjazać. Prěnje kroki tomu kročeše zašłe dny skupina wopytowarjow z 992 kilometrow zdaleneho sydlišća w zapadoukrainskim regionje Riwne­ we wobłuku štyridnjowskeho přebytka w tudyšej gmejnje.

Veröffentlicht in Kubłanje
Freitag, 06 September 2019 14:00

Hišće lětsa chcedźa rozsudźić

Budyšin (SN/JaW). 12. nowembra ma jasne być, štó budźe nowy jednaćel abo nowa jednaćelka Budyskeho Ludoweho nakładnistwa Domowina (LND). To připowědźi direktor Załožby za serbski lud Jan Budar w rozmołwje z našim wječornikom. Tón dźeń wuradźuje w Podstupimje załožbowa rada a ma tam w naležnosći rozsudźić. „To je trjeba, zo móhł zajimc abo móhła zajimča – je-li trjeba – wupowědźenski čas pola swojeho dotalneho dźěłodawarja dodźeržeć“, Budar wuswětli. Znowawobsadźenje jednaćelstwa LND je trěbne, dokelž poda so dotalna jednaćelka Marka Maćijowa klětu kónc meje na wuměnk.

Veröffentlicht in Kultura
Freitag, 06 September 2019 14:00

Malešanscy šulerjo přirodu filmowali

Stróža (SN/pdź). „GreenCut – Młodźina filmuje mnohotnosć přirody“ rěka wobswětowy projekt, kotryž tučasnje po cyłej Němskej přewjeduja. Za nim tči powšitkownowužitne towarstwo Gespa z. t., kotrež skutkuje na wšelakore wašnje na polach kubłanja, globalizacije a zhromadneho wuwića přichodowych konceptow. Projekt GreenCut, spěchowany wot zwjazkoweho zarjada za přirodoškit, skići něhdźe 30 skupinam zwjazkoweje republiki w běhu šěsć lět móžnosć, so jedyn tydźeń dołho intensiwnje a interaktiwnje z přirodu rozestajeć.

Jedna z wuzwolenych skupin je rja­downja 9 A Malešanskeje Wyšeje šule. Wot wutory do dźensnišeho je 23 šulerjow pod nawodom wučerki za biologiju Petry Hein biosferowy rezerwat Hornjołužiska hola a haty přeslědźiło. Sobudźěłaćerjej towarstwa Gespa spřistupništaj jim za to modernu techniku – přepytowanske nastroje, kamery we wšěch wulkosćach a samo trut (Drohne). Nadawk mjenujcy jenož njebě, holu a haty za za­jimawymi insektami, ptakami a dalšimi zwěrjatami přeslědźić, ale je tež filmować.

Veröffentlicht in Kubłanje
Freitag, 06 September 2019 14:00

Wutwarja mobilnu syć

Berlin (dpa/SN). Z přidatnym wutwarom mobilneje syće profituja přichodnje wužiwarjo handyjow wosebje we wjesnych kónčinach. Zwjazk je wotpowědne zrěčenje z předewzaćemi Telekom, Vodafone, Telefónica a 1&1 Drillisch wotzamknył. Tež zwjazkowy minister za wobchad Andreas Scheuer (CSU) rěči wo ofensiwje. Loni w lěću su so předewzaća a Zwjazk na wutwar dojednali. Hač do kónca lěta 2021 ma tuž 99 procentow domjacnosćow w Němskej spěšny mobilny zwisk k dispoziciji měć. Wotpowědne dojednanje bu wčera podpisane.

Zrudźacy rekord wozjewili

Wiesbaden (dpa/SN). Młodźinske zarjady w Němskej wozjewjeja zrudźacy rekord. Loni su pola něhdźe 50 400 dźěći a młodostnych zwěsćili, zo je jich derjeměće wohrožene. To zdźěla Zwjazkowy statistiski zarjad we Wiesbadenje, kotryž wot lěta 2012 statistiku zestaja. Loni běchu młodźinske zarjady 24 900 padow jako akutne zastopnjowali, štož bě 15 procentow wjace hač lěto do toho. W dalšich 25 500 padach njebě wohroženje wuzamknjene. W 53 000 padach zwěsćichu, zo njejsu dźěći wohrožene, swójby pak přiwšěm podpěru trjebaja.

Merkel žada sej kónc namocy

Veröffentlicht in Kraj a swět
Hurrikan „Dorian“ je na Bahamaskich kupach wulke škody zawostajił. Znajmjeńša 30 ludźi je žiwjenje přisadźiło, móhło pak wo wjele wjace być, kaž Bahamaski premierminister­ Hubert Minnis wčera zdźěli. Wuchowanscy pomocnicy su bjez přestawki­ zasadźeni, pytajo za zhubjenymi ludźimi. Foto: picture alliance/Al Diaz

Veröffentlicht in Kraj a swět
Freitag, 06 September 2019 14:00

Spokojnosć přiběra

Mainz (dpa/SN). Wobydlerjo Němskeje z toho wuchadźeja, zo budźe koalicija CDU a SPD najebać kontrowersy hač k přichodnym wólbam zwjazkoweho sejma nazymu 2021 dale knježić. Kaž z wčera wozjewjeneho politbarometra telewizije ZDF wuchadźa, wěri do toho 72 procentow hłosakmanych. 73 procentow naprašowanych ma za spomóžne, zo Angela Merkel (CDU) hač k přichodnym wólbam zwjazkowa kanclerka wostanje. Tež připóznaće dźěła koalicije jasnje přiběra. Bychu-li ludźo njedźelu nowy zwjazkowy sejm wolić měli, by koalicija CDU/CSU a Zelenych jasnu wjetšinu hłosow­ nažnjała. Unija by na 28 procentow přišła, Zeleni na 24, SPD na 15, AfD na 13, FDP na šěsć a Lěwica na sydom procentow.

Veröffentlicht in Kraj a swět
Freitag, 06 September 2019 14:00

To a tamne (06.09.19)

Honač Maurice w Francoskej smě dale spěwać. Skóržbu přećiwo jeho wobsedźerce je krajne sudnistwo w Rocheforće wčera wotpokazało. Nimo toho ma jej skóržbnik 1 000 eurow wotškódnjenja płaćić. Porik, kotryž ma na kupje Île d’Oléron dowolowy domčk, bě so spěwaceho honača dla njesměrnje hóršił, dokelž bě to po zdaću přewótře. Wobsedźerka pak měni, zo maja dowolnicy zwuki wjesnych kónčin znjesć.

Je to Bože znamjo?, praša so muž, kotremuž je 250 kilogramow ćežki dźěl zornowcoweje biblije nohu złamał. Skulptura, wustajena tuchwilu we Wasserburgu nad Bodamskim jězorom, hodźi so na štyrjoch městnach wočinić. 43lětny zajimc to činješe, biblija padny jemu na nohu a złama jemu podkoleno.

Veröffentlicht in To a tamne

Serbska debata

Neuheiten LND