Posledni interview z loni zemrětym filmowcom dr. Tonijom Brukom je Knut Elstermann na Choćebuskim filmowym festiwalu (CFF) předstajił. Cordula Ratajczakowa je so z filmowym kritikarjom rozmołwjała.
Loni sće na CFF dokumentaciju „Serbja do kina“ předstajił, lětsa rozmołwu z Tonijom Brukom – Serbja Was njepušća?
K. Elstermann: Hdyž so jónu z temu intensiwnje zaběraš, wostanješ z njej zwjazany. Hommage bě wězo zrudna składnosć, přiwšěm wona wulkotnje na jeho skutkowanje dopomina. Tři krasne filmy „Wopyt“, „Zornowc“ a „Serbski Barliń“ pokazuja, kajki mnohostronski filmowc Toni Bruk bě.
Sće tele tři filmy do toho znał?
K. Elstermann: Pask wo słowjanskim Berlinje znajach, a mam jón za jara dobry. Tež hinaše jeho paski přeco zaso wulki zaćišć we mni zawostajeja – jeho filmowe rukopisy su jara wšelakore. Bruk zamó so temje přiměrić a wuměłsko- eksperimentelne filmy činić kaž „Zornowc“, w kotrymž wobrazowa rěč w srjedźišću steji, ale tež klasisku reportažu, kaž je to „Serbski Barliń“. Wón je wšitko zamóhł.
Njeje pak wšitko zwoprawdźił, štož je chcył. Sće to „tragiske“ mjenował. Čehodla?
Pod hesłom „Domizna – cuzba – rěč“ je Swobodny zwjazk němskich awtorow (FDA) wot 12. do 14. nowembra w Choćebuzu swoju zwjazkowu konferencu mjeńšinowym rěčam w Němskej a tu wosebje Serbam wěnował. Mjez wjacorymi serbskimi spisowaćelemi bě tež Jill-Francis Ketlicojc wobdźělena. Cordula Ratajczakowa je so z njej rozmołwjała.
Sće jako čłonka FDA pomhała konferencu přihotować – kak je docyła k tomu dóšło?
Tučasnje wobdźěłuja wuměłscy nawodźa pop-opery „Carpe noctem“ na předstajenjach nahrawany material. Wo tym je so Pětr Dźisławk ze Symanom Hejdušku rozmołwjał.
Što su waše konkretne nadawki a naroki při postprodukciji pop-opery?
Syman Hejduška: Smy na předstajenjach w septembrje wobraz a zwuk nahrawali. To bě njesměrnje wjele materiala, kotryž dyrbjachmy najprjedy jónu přehladać, sortěrować a mjeztym wobdźěłać. Dokelž njeběchmy ze zwukowej kwalitu na někotrych městnach hišće cyle spokojom, wotpowědne instrumenty a hłosy w studiju znowa nahrawamy.
Za kotre studijo sće so rozsudźili?
Syman Hejduška: Zwuk wobdźěłali smy w Röhrsdorfskich Castle Studios. Tam smy sej w zašłych tydźenjach prawidłownje ze skupinkami hudźbnikow a spěwarjow dojěli a wotpowědne zwuki nahrawali. Mjeztym smy z wuporjedźenjom materiala nimale hotowi. Wo dalše wobdźěłanje spěwow so tohorunja zamołwići Castle Studios staraja. Woni su z nami we wuskim zwisku a jednaja po našich přećach.
Kotre wužadanja sće při nahrawanjach zmištrować dyrbjeli?
Kulturnowědnik Julian Nyča je zjawnu onlinepeticiju pod titlom „Kein Bismarck-Denkmal auf dem Czorneboh/Čornobóh“ nastorčił. W běhu dweju dnjow je wjace hač 500 ludźi ju podpisało. Cordula Ratajczakowa je so z nim rozmołwjała.
Kak sće ideju peticije zrodźił?
Iniciatiwu Ciwilna kuraža Wojerecy počesća 11. nowembra w Drježdźanach za jeje wjelelětny akciski dźeń „Dźeń a nóc za tolerancu“ we wobłuku zwjazkoweho wubědźowanja „Aktiwnje za demokratiju a tolerancu“. Ze Cindy Paulick, projektnej nawodnicu Regionalneho dźěłanišća za kubłanje, demokratiju a perspektiwy žiwjenja (RAA) we Wojerecach, je Andreas Kirschke porěčał.
Knjeni Paulick, kak je iniciatiwa Ciwilna kuraža Wojerecy počesćenje přiwzała?
C. Paulick: Jako ležeše loni w nowembrje informacija wo dobyću w našim listowym kašćiku, smy so hobersce wjeselili. Rozmyslowachmy wo wosebitosći w našim angažemenće za tolerancu. Spěšnje běchmy sej přezjedni, zo leži wona w kontinuiće, z kotrejž swój akciski dźeń přewjedujemy.
Kak je akciski dźeń nastał?
Wot spočatka julija skutkuje Katrin Suchec-Dźisławkowa jako referentka za kubłanske naležnosće a spěchowanje dorosta pola Domowiny. Milenka Rječcyna je so z njej rozmołwjała.
Kotre nadawki sće widźała před sobu, jako sće so za zastojnstwo požadała?
K. Suchec-Dźisławkowa: Bytostny zaměr je serbske kubłanje dale wuwiwać. Za mnje rěka to, so starać wo to, zo so wone za maćernorěčne dźěći polěpši. Kaž maćernorěčne němske dźěći maja serbske dźěći samsne prawo na kubłanje w swojej maćernej rěči. Tež wšitcy, kotřiž chcedźa serbšćinu nawuknyć, kotřiž so woprawdźe a zaměrnje wo to prócuja, maja dóstać wšitke móžnosće, so w serbskej rěči wukmanjeć, a to přez cyły čas swojeho kubłanja. Woni maja wšitcy z dobrymi rěčnymi kmanosćemi – a tu je trěbne skónčnje definować, što to dokładnje rěka resp. kotre su wočakowanja na nawuknjene kmanosće – ze šule wuńć. Tak wšak je jeničce móžno, zdobywać serbskorěčny dorost, kotryž perspektiwisce za zachowanje našeho serbskeho towaršnostneho žiwjenja trjebamy, a to za cyłu Łužicu.
Čerwjeny křiž planuje 2024 wopominanske lěto składnostnje 200. narodnin Serbowki Marje Simonoweje. Cordula Ratajczakowa je so z předsydku stawizniskeje sekcije a pomnikoweho wuběrka Maćicy Serbskeje Trudlu Malinkowej rozmołwjała, na kotruž je so Čerwjeny křiž wobroćił.
Štó bě Marja Simonowa?
T. Malinkowa: Wona narodźi so 26. awgusta 1824 jako Marja Janašec w Dobruši pola Budyšina a zemrě 1877 w Drježdźanach. Ze swojim skutkowanjom jako hladarka chorych we wójnach, awtorka zakładnych spisow wo hladanju chorych a załožerka hladarnje „Deutsche Heilstätten“ w Drježdźanach-Loschwitzu je wona sobu zakłady połožiła za spomóžne skutkowanje dźensnišeho Čerwjeneho křiža. W Drježdźanach je dróha po njej pomjenowana a wot 2014 spožčeja Hladanske myto Marje Simonoweje.
Bě wona Wam znata do toho, zo je so Čerwjeny křiž na Was wobroćił?
Jako njedawno Jadwize a Fabianej Kaulfürstec Spěchowanske Myto Ćišinskeho spožčichu, bu na samsnym dnju jeju portal přistupne. Cordula Ratajczakowa je so z dr. Fabianom Kaulfürstom rozmołwjała.
Před lětomaj sće projekt z podpěru Sakskeho fondsa „Čiń sobu!“ zahajiłoj, nětko je něhdźe 500 hornjo- a delnjoserbskich pěsnjow z publikacije Smolerja a Haupta z lětow 1841 a 1843 online – w dźensnišim prawopisu, ze słyšomnej melodiju a z informacijemi, hdźe je so spěw zapisał a štó je ju zběraćelej zanjesł. Što přejeće sej za přichod?
Huslacy spěwytwórc Paul „Geigerzähler“ Nagel wuda nowu tačel „Der Zeitstrahl ist zerbrochen“. Premjerny koncert budźe 20. nowembra w Berlinje. Po tym chce nowostku tež we Łužicy prezentować. Bosćan Nawka je so z nim rozmołwjał.
Knježe Geigerzählero, što budźemy na Wašej nowej tačeli słyšeć?
Geigerzähler: Zynkonošak wopřijima po mojim měnjenju dosć pisanu měšeńcu, sahaca wot punka přez spěwiska hač ke chětro eksperimentelnym zynkam. Tematisce wěnuju so předewšěm procesej transformacije a prašenju, kak to je, hdyž takrjec nahle z jedneje towaršnosće do hinašeje padnješ. Nochcu „ostalgiju“ šěrić, prašenje pak, hač so „na zapadźe“ wšitko błyšći, směm stajić. A kak da tu „na wuchodźe“ wupada, što so tu stawa?
To klinči, jakož bychu teksty biografiskeho razu byłe. Dotal sće stajnje tež politiske temy wobjednawał, a to z jasnym stejišćom. Su skerje wosobinske wjerše snano wuslědk tuchwilneje pandemije?
Nowotwar pěstowarnje „Krabat“ w Čornym Chołmcu, kotraž je w nošerstwje Dźěłaćerskeho dobroćelstwa (AWO) postupuje. Dźěła chcedźa hač do decembra zakónčić. Tuchwilu derje w planje leža, dźěći maja klětu w januarje přećahnyć, rjekny Wojerowski měšćanosta za komunalne posłužby, šule, kulturu a socialne Mirko Pink w rozmołwje z Andreasom Kirschku za Serbske Nowiny.
Kotre dźěła sće wotzamknyli?
M. Pink: Zakónčili smy předewšěm zemske twarske dźěła a betonowe a murjerske dźěła za hruby twar. Nimale hotowe su třěchikryjerske dźěła. Tež nutřkowny wutwar derje postupuje.
Kelko cyłkowny projekt płaći?
M. Pink: Cyłkownje něhdźe dwaj milionaj eurow to stej. Dźesać procentow twarskeje sumy přewozmje AWO jako twarski knjez a nošer kubłanišća. Zbytne nimale 1,9 milionow eurow su po 75 procentach spěchowanske srědki z programa za wjesne wuwiwanje, a 25 procentow přida město Wojerecy. Wšako smy próstwu wo spěchowanje zapodali. Přidatnje přewostaji AWO 5 000 eurow za wuhotowanje wonkowneho areala.
Dochadźa k wyšim kóštam?