Druha swětowa wójna bě po kapitulaciji Němskeje 8. meje 1945 w Europje skónčena. W Aziji a na Pacifiku pak su USA, China, Wulka Britaniska a kraje jeje mócnarstwa dale přećiwo japanskemu agresorej wojowali. USA, Wulka Britaniska a China žadachu sej 26. julija 1945 bjezwuměnitu kapitulaciju Japanskeje, ale jeje knježerstwo to wotpokaza. Stalin podpisa na to na Podstupimskej konferency tajne dojednanje ze zwjazkarjemi, zo zastupi Sowjetski zwjazk (ZSSR) spočatk awgusta do zhromadneho boja přećiwo Japanskej, z kotrejž měješe hač do nalěća 1945 zrěčenje wo neutraliće. ZSSR je tuž 8. awgusta 1945 Japanskej wójnu připowědźił. Połdra miliona wojakow Čerwjeneje armeje ze 26 000 kanonami, 5 500 tankami a 3 500 lětadłami započachu dźeń pozdźišo přećiwo milionej bojownikow sylnej japanskej Kwantungoweje armeji w Mandźukowje a na sewjeru Chiny wojować. Zdobom zahajichu bój wo zdobyće južneho Sachalina a bywšich ruskich kupow Kurilow, kotrež bě Japanska po Prěnjej swětowej wójnje wobsadźiła.