Spochi nowe wužadanja cakaja

pjatk, 02. februara 2024 spisane wot:
fota: elias bětkaSpochi nowe wužadanja cakaja
^
^
L

udźo w šwicarskich Alpach słyšachu minjene měsacy tež serbske zwuki, jako podachu so skupiny serbskich krosnowarjow wokoło Eliasa Bětki na zhromadne tury.

„Wězo bych jako architekt wjac pjenjez zasłužił, hač nětko tu na twarnišćach, ale na kóncu je čas za mnje złoto – mój čas za trening, mój čas za hory”, praji z wjesołym ­mjez­­wo­čom­ rodźeny Drježdźanjan Elias Bětka na prašenje, čehodla wón w Šwicarskej jako blidar a ćěsla dźěła, byr­njež studowany architekt był. Před lětomaj běše wón z pře­ćelku Nele z Drjež­dźan do šwicarskeho kantona Wallis móhłrjec wupućował. We wokolinje, kotruž Elias nětko domiznu mjenuje a w kotrejž dźěła, su nimale wšitke domy z drjewa. A tak je stajnje dosć dźěła za wukubłaneho blidarja.

Nowe lěto – nowe zbožo.

Tež 2024 čaka zaso na kóžde z hwězdnych

znamjenjow wěšćenje. 2024 je lěto słónca, a tuž hladaja mnohim lute změny a nowosće do domu.

Kajke to su, čitajće we wulkim horoskopje Serbskich Nowin!


HOROSKOP
~
^
^
^

trelc

23.11.–22.12.

Profituješ 2024 wot inspiracije a fantazije. Soń wulce, ale njedaj so rjanych poskitkow dla zawjesć. Wužada­nja? Ty sy za nje wotewrjeny, wšako wotewru wone nowe horiconty. Na planet zbo­ža, Jupitera, móžeš so spušćeć: Wjesel so wot kónca meje na zajimawe zetkanja, na zbožowny čas w lubosći a po­wołanju, kaj­kež je jich jenož kóžde dwa­naće lět. Zaćmi­će słónca 8. apryla budźi

w tebi kreatiwne talenty, z połnym měsač­kom 23. meje spušćiš wšo to, štož tebje njetrjebawše poćežuje.


skorpion

24.10.–22.11.

Na tebje čakaja tež

w lěće słónca wuža­danja. Rozestajenje ze zašłosću do domu kiwa. Wopušć wěstu kontrolnu conu

a po­daj so hłuboko do swojeje psychi, zo by so přez zakryte žedźby a schowane strachi lěpje zeznał. Pušć na młody měsačk 24. apryla stary dušiny balast, zo by wotewrjeny za nowe procesy był. Tak wutworiš sej nutřkowne rumy, kotrež ­wabja twoju kreatiwnu žiłku a to ćežke

foće: Hana neterec
fota: jakub Wowčer
Póstniski musical w Lipsku
młodźina
Raj fantazije

Sorabija Lipsk njeje jenož serbske studentske towarstwo, ale zdobom rada jědnatkow. Tak je to jedyn z dźewjeć cyłkow, kotrež w běhu lěta studentske póstnicy w Lipsku organizuja.

„Serbske póstnicy” su tam dołho hižo znate jako krótke, ale słódke. Z lóštnymi skečemi a wosebje dobrymi spěwami. Tež lětsa móžachu serbscy studenća hosći zbliska a zdaloka přeswědčić. „Kotwica” (Anker), woblubowana žurla za najwšelakoriše zarjadowanja, bě sobotu kopata połna, jako prošachu Sorabičenjo na program z titulom „Módry banćik”. Młodźi studenća orientowachu so na koncepće serbskeje bajki: młodemu hólcej Janej spožči so módry banćik a z tym hoberske mocy. Z nim zamóže samo lawy přewinyć, kotrež so jemu na to kłonja. Zawistna macocha Jana přeradźi a spyta jeho samo zatepić. W poslednim wokomiku lawy zakroča a Jana wumóža.

Ptačokwasny program Serbskeho ludoweho ansambla skići pisane dohlady do kreatiwnych hłójčkow wuměłcow

Marian Bulank a Kornel Kolembus staj za režiju a choreografije zamołwitaj.Bjaršec poboku je nowe wobličo na jewišću ansambla: Ignac Wjesela.Hač drje ma lubosć w dwěmaj swětomaj šansu, tole dyrbja sebi přihladowarjo ­sami wotkryć.

Dalše terminy předstajenjow:

 27. januara, 19.30 hodź

w Radworju

 28. januara, 16.00 hodź.

w Bukecach

 3. februara, 16.00 hodź.

w Chrósćicach

 3. februara, 19.30 hodź.

w Chrósćicach

 4. februara, 16.00 hodź. w Slepom

 10. februara, 16.00 hodź.

w Budyšinje

 10. februara, 19.30 hodź.

w Budyšinje

 11. februara, 16.00 hodź.

w Budyšinje

W Radworju, Chrósćicach a Budyšinje wječorne předstajenja z rejemi. Nimo toho poskićuja tam do a po předstajenju ćopłu jědź.

„Zjednoćenstwo zahorjenych, narodnje wědomych młodych Serbow“ swjeći 75. róčnicu załoženja

25. wulki róžk je Serbam přewšo wažny datum. Na tymle dnju dźě swjeći so po cyłej Łužicy ptači kwas. Kak stary tónle nałožk je, njehodźi so z wěstosću rjec. Serbski kulturny leksikon mjenuje w tym zwisku mjez druhim „podnalětni ritual z předkřesćanskeho časa“, štož woznamjenja, zo złožuje so na nabožnu praksu, kajkuž hižo před (znajmjeńša) lěttysacomaj pěstowachu.

Hody lěta 2023 njeběch ze swojej swójbu doma kaž hewak přeco. Njejsym při božodźěsćowym štomje w dobrej stwě sedźała. Ale přebywach w Lipsku, w Domje Ronalda McDonalda.

Mój bratr Mato dyrbješe so w centrumje za chorosće wutroby zastarać. Tuž chcychmy jemu jako swójba blisko być. Bydlachmy tuž něšto dnjow w Lipšćanskim Domje Ronalda McDonalda. Tute domy su stajnje cyle blisko chorownje, w kotrejž lěkarjo chore dźěći lěkuja a hladarjo so wo nje staraja. Bliskosć swójby wšak proces hojenja schorjenych dźěći podpěruje. W Němskej je dotal 23 tajkich domow, w kotrychž předewšěm starši schorjenych dźěći přebywaja.

Z elegancu so po parkeće hibać

pjatk, 19. januara 2024 spisane wot:

Pawoł Nowak z Wulkeje Nydeje je rejowar a rejowanski sudnik a lubuje swój sport

Wulke wjeselo mjez přihladowarjemi je rejowanski turněr we Weißenfelsu zbudźił. Sta ludźi běše do měšćanskeje hale přišło. „Ze swojej rejowanskej partnerku a naju přećelemi z Altenburga, Wojerec a Lipska běch mjez nimi“, zhladuje 24lětny Pawoł Nowak z Wulkeje Nydeje na hnujacy po­dawk. Hromadźe z Joelinu Ermold (20) z Altenburga je wón loni w septembrje krajne mišterstwo Saksko-Anhaltskeje a Durinskeje we hłownej skupinje A, standardne reje, dobył. Z titulom krajneho mištra je młody rejowanski por do klasy S rejwanskeho sporta w zwjazkowej republice postupił.

Wulkotne dožiwjenja w Južnej Africe

pjatk, 19. januara 2024 spisane wot:

Kajke su žiwjenske wobstejnosće woprawdźe na južnym boku swěta? A kajke maja tam zastaranje za dźěći? Tute a podobne prašenja měješe Borbora Šeferowa, jako poda so do Južneje Afriki.

Połna wjesela podach so loni spočatk oktobra ze swojim mužom do Južneje Afriki. Poskitk běchmoj sej přez pućowanske posrědnistwo sonnenklar.TV wupytałoj, pola kotrehož hižo lěta dołho knihujemoj. Južna Afrika běše namaj woběmaj dospołnje njeznaty kraj, kotryž chcychmoj zeznać. Pola pućowanskeho poskićowarja běchu dnjowe wulěty jara nazornje wopisane a předstajene, štož je so namaj wosebje lubiło.

Tež němski přewod jězby běše nam wažny, wšako njejsu naju znajomosće jendźelšćiny wosebje dobre. Nimo přijomnych ćoplišich temperaturow, za kotrymiž so žedźachmoj, běchmoj wćipnaj na krajinu, na ludźi a na nam njeznatu, nowu kulturu.

fota: jan bogusz, józef donat

Skupina Holaski je w Serbach krute zapřijeće – wona steji za hudź­bnu wšelakorosć, wuběrnje produkowane spěwy a wosebje staj­nje dobru naladu na žurlach, hdźež wona zapiska. Holaski, to su Donatec bratřa z Chrósćic a Kito Mark jako bubnowar. Tež tuta wobsad­ka pak njewobsteji ze wšeho spočatka w tutej konstelaciji. Čłon skupiny, Józef Donat, powěda: „Na spočatku, to rěka w lěće 2019 wob­steješe naša wobsadka ze štyrjoch Donatec bratrow z Chrósćic. Na prěnich wustupach přewodźeše nas hišće přećel Roman Wjesela, ko­tryž tohorunja w Chrósćicach bydli. Pozdźišo potom so Kito Mark z Noweho Łusča přizamkny. Tuta wobsadka je hač do dźensnišeho tak wobstała.” A tuta wobsadka postara so wo tón abo tamny hit. Serbska młodźina drje sebi wosebje štučku „Wódny muž” jara česći. Tole zwěsći kapała tež potom, hdyž wobhlada sebi ličby streamow a klikow na spěw. Ale tež dwurěčna produkcija „Meine 13”, kotruž su hakle njedaw­no wozjewili, je pola publikuma derje připóznata, Józef Donat rozprawja.

foto: maćij bulank ...

pjatk, 12. januara 2024 spisane wot:
foto: maćij bulank


Budu sonjer zbožowny

Měrćin Weclich z časa dźěćatstwa hudźi a spěwa.

Wón je njeličomne młode talenty wotkrył a spěchował.

Dźensa skutkuje skerje jako producent hač interpret.

Milenka Rječcyna je so z nim rozmołwjała.

Słyšiš zapřijeće młoda serbska hudźba, što tebi do mysli přińdźe?

Měrćin Weclich: W prěnim rjedźe myslu na serbske kapały. Te běchu a su najwažniše w mjenowanym zwisku. Wšako su kapały trěbne za hudźenje, wosebje na serbskich kwasach a mnohich wjesnych swjedźenjach kaž na mejemjetanju, jednorje prajene tam, hdźež so tradicije pěstuja. Tam hercy, tak w Serbach prajimy, piskaja. Jich dale trjebamy.

Mamy tych dosć?

Serbska debata

nowostki LND