Wolóženja ratarjam
Drježdźany. Sakscy ratarjo smědźa tež lětsa puste a njewobdźěłane płoniny za dźěłanje picy a jako pastwu wužiwać. To zdźěli wčera Sakske ratarske ministerstwo. Přičina je trajaca suchota. Rjadowanje, z kotrymž chce swobodny stat ratarjam aktualne połoženje trochu wolóžić je wot dźensnišeho po cyłej Sakskej płaćiwe.
Wólbne haćenje
Huštań. Łužiska alianca (ŁA) njeliči do nazymy z jednanjom skóržby haćenja komunalnych wólbow w Kamjencu dla. Strona bě ju njedawno Drježdźanskemu zarjadniskemu sudnistwu zapodała. Předsyda ŁA Hanzo Wylem-Kell měni, zo bu strona při zběranju podpěraćelskich podpismow w Kamjencu masiwnje haćena. Tam chcyše mj. dr. za měšćansku radu kandidować. Pobrachowało je k wobdźělenju skónčnje jeničke podpismo.
Dalekubłanja trěbne
Njedawno wotmě so druhi raz mjezynarodne zetkanje Syće młodych akademikarjow-sorabistow w Budyskim Serbskim instituće. Pjatnaće referentow je tam wo swojich slědźenjach rozprawjało. Někotre z nich chcemy w małym serialu předstajić.
Budyšin (jyh/SN). W lěće 2014 buchu „Towaršnostne nałožki a swjedźenje Łužiskich Serbow“ do němskeje lisćiny imaterielneho kulturneho herbstwa přiwzate. Kak pak so tute herbstwo jako resursa wužiwa a kak so dale dawa? Što to woznamjeni, „serbski“ być?
W swojim doktorskim dźěle na Leibnizowej uniwersiće Hannover přirunuje Jenny Hagemann, kak rozdźělnje bu słowjanske zasydlenje do dźensnišeho sebjezrozumjenja Hannoverskeho Wendlanda a Łužicy zapisane. Zdobom hodźitej so kónčinje hladajo na wuskutki energijoweje industrije přirunować – mjenujcy anti-atomowe hibanje tam a strukturna změna na zakładźe wudobywanja brunicy tu –, z kotrymiž matej wobchadźeć. Nimo toho stej wobaj regionaj na mjezy, kotrejuž wobydlerstwo je so w druhej połojce 20. lětstotka kruće změniło.
Budyšin (SN/MiR). Domowina a Rada za serbske naležnosće Braniborskeje stej posrědkowałoj braniborskej ministerce za kubłanje, młodźinu a sport (MBJS) Briće Ernst (SPD) stejišćo k eksternej ewaluaciji delnjoserbskich poskitkow w primarnym šulskim schodźenku, to rěka na zakładnych šulach, w Delnjej Łužicy. Kaž bu kónc zańdźeneho tydźenja znate, je so tole hižo 17. junija stało. Posrědkowarce wobkrućitej wot wědomostnikow podatu potrjebu jednanja a prosytej ministerku, w swojim ministerstwje konkretne kroki k zwoprawdźenju zawjesć.
Budyšin (SN/JaW). Dźewjeć z cyłkownje 33 zapodatych namjetow ze stron Serbow za dalewuwiwanje plana naprawow Sakskeho statneho knježerstwa k pozbudźowanju a wožiwjenju wužiwanja serbskeje rěče w zjawnosći je sakske knježerstwo do noweho 2. plana přewzało. Wo tym informuje zarjad Domowiny. „Doskónčny plan wobsahuje w rubrice namjety šěsć króć Domowinu a trójce Radu za serbske naležnosće Sakskeje“, zdźěli nowinska rěčnica Borbora Felberowa minjeny pjatk.
Domowina wita dalewuwiće plana naprawow z lěta 2012, kotryž bě Sabine von Schorlemer jako tehdyša statna ministerka za wědomosć a wuměłstwo zdźěłała. „Za přewzaće našich nastorkow smy jara dźakowni, byrnjež so njeporadźiło wšitke zapisać. Parujemy na přikład naprawy, kotrež su na dwurěčnosć we wobłukach kaž hospodarstwo, zjawny wosobowy bliskowobchad, póštu a předewzaća w turizmje wusměrjene“, rjekny referent Domowiny za nutřkowne naležnosće Werner Sroka.
Folklorny festiwal we Łužicy je mjez serbskej młodźinu bytostny zaćišć zawostajił. Wosebje ruska skupina Chróšćanskeho nócneho programa młodostnych přeco hišće zahorja.
Chrósćicy (SN/pdź). Nejromonach Fejofan rěka Pětrohródska band, kotraž wustupi na ranju festiwalneje njedźele wot něhdźe 1:30 hodź. na Zahrodnikec-Grutkec statoku. Za mnohich młodostnych běše tutón wustup wjeršk lětušeho festiwala. Z cyle nowym hudźbnym stilom drum’n’bass-folka zamó skupina publikum zahorić kaž žana druha nócneho programa „Chróšćan specialita“.
Jako jedna z prěnich bandow scyła kombinuje Nejromonach Fejofan ruske ludowe spěwy z modernej elektroniskej drum‘n‘bass-hudźbu. Słowjansku hudźbu tajkeho razu njeběše młodźina we Łužicy hač dotal hišće słyšała. Publikum běše fascinowany, hudźby a prezentacije hudźbnikow dla.
Berlin (dpa/SN). W debaće wo móžny dawk na wuhlikowy dioksyd žada sej Němski dźěłarniski zwjazk (DGB), na połoženje powołanskich dojězdźowarjow njezabyć. „Hdźež dyrbja ludźo mobilni być, njesměli tole z dawkom poćežować“, rjekny čłonka předsydstwa Annelie Buntenbach Augsburgskim nowinarjam. „Tójšto přistajenych jězdźi wšědnje daloke puće na dźěło, to měli wobkedźbować.“ Zwjazkowe knježerstwo chcyło w septembru dawk na CO2 schwalić.
Chłostanje za Bayer znižene
San Francisco (dpa/SN). Koncern Bayer móže w procesu njerodź zaničowanskeho srědka Glyphosat w USA dla z jasnje zniženej chłostanku ličić. Přisłušny sudnik je wčera dotalnu wukazanu sumu 80 milionow dolarow na 25,3 miliony znižił. Po jeho měnjenju njebě postajena suma přiměrjena. Přiwšěm wostanje wusud přećiwo koncernej płaćiwy. Bayer chce najebać to přećiwo wusudej skoržić. W měrcu běchu koncern zasudźili, dokelž Glyphosat pječa rak zawinuje.
Sankcije EU Turkowskej smorže
Lipsk (dpa/SN). 45 z cyłkownje 60 direktnych kandidatow CDU k wólbam Sakskeho krajneho sejma wotpokazuje koaliciju z AfD. Tole wuchadźa z woprašowanja skupiny „Přichod Sakska“. Iniciatiwa bě so politikarjow prašała, hač koaliciju z AfD wuzamkuja. Dotal je 45 wotmołwow dóšło, zdźěli rěčnik skupiny Sascha Kodytek wčera w Lipsku. Ze wšitkich wotmołwow wuchadźa, zo zhromadne dźěło z AfD wotpokazuja.
Skupina „Přichod Sakska“ bě składnostnje wólbow Zhorjelskeho wyšeho měšćanosty zjawnje skutkować započała: Tehdy běchu so znaći Hollywoodscy filmowcy w zjawnym lisće na wolerjow wobroćili a so přećiwo hidźe a wumjezowanju wuprajili. Rozšěrjowali su list na internetnej stronje skupiny.
Straßbourg (dpa/SN). Z naležnej a na kóncu emocionalnej narěču je němska politikarka Ursula von der Leyen (CDU) dźensa w Europskim parlamenće wo zastojnstwo prezidentki Europskeje komisije wojowała. Při tym činješe daloko sahace přilubjenja, zo by hłosy zapósłancow při tajnych wólbach zdobyła, kotrež su dźensa we 18 hodź. planowane. Tak zasadźowaše so von der Leyen za runoprawosć splahow, za prawostatnosć a za sylniše prawa Europskeho parlamenta. Wona apelowaše, jednotu Europy zachować a kritizowaše tych, kotřiž chcyli ju pačić. Swoju narěč skónči wona ze słowami „Njech je žiwa Europa“.
Reakcije na narěč von der Leyen běchu rozdźělne. Frakcija Liberalnych swojich čłonow namołwješe, za němsku politikarku hłosować. Socialdemokraća wostachu dale njerozsudźeni. Wuslědk wothłosowanja je tuž dospołnje njewěsty. Wčera bě von der Leyen připowědźiła, zo jutře jako němska zakitowanska ministerka wotstupi, wšojedne, kak zapósłancy parlamenta EU dźensa rozsudźa.