Z wudaća: srjeda, 12 februara 2020

srjeda, 12 februara 2020 13:00

Zakoń přećiwo zničenju tworow

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowe knježerstwo je dźensa naćisk zakonja schwaliło, z kotrymž chcedźa dalšemu zničenju wróćo pósłanych tworow we wikowanskich předewzaćach zadźěwać a mnóstwo wotpadkow přez jónkrótnje wužiwajomne wěcy, kaž kofejowe nopaški a kónčki cigaretow, wobmjezować. Přiwšěm jedna so najprjedy raz wo zakonske zakłady. Nadrobnosće chcedźa z wukazami rjadować. Zwjazkowa ministerka za wobswět Svenja Schulze (SPD) chce wikowarjow nuzować, twory wužiwajomne wostajić. Nimo toho dyrbjeli woni zdźělić, kelko tworow su zničili. Předewšěm internetni wikowarjo wróćo pósłane wěcy zniča, město toho, zo bychu je znowa poskićeli.

wozjewjene w: Kraj a swět
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Wysoke naroki wobchować

Budyšin (SN/MkWj). Časowy plan nastupajo wutwar Budyskeje policajskeje wyšeje šule měli na kóždy pad dodźeržeć. Tole žada sej zapósłanc CDU w Sakskim krajnym sejmje Marko Šiman. Policajske kubłanišćo je po jeho měnjenju sobu najwažniše twarske předewzaće. Wot lěta 2013 na tym dźěłaja, w Budyšinje wotnožku Rózborskeje policajskeje wyšeje šule zaměstnić. Twarske dźěła su mjeztym zahajene. Kónc lěta 2024 ma šula hotowa być, Šiman wčera na nowinarskej rozmołwje w Budyšinje připowědźi. Nowe kubłanišćo policistow wotpowěduje po jeho słowach nowym wužadanjam časa a skića moderne wuměnjenja za wysoku kwalitu wukubłanja młodych policistow. W tym zwisku Šiman před tym warnuje, pjenježnych přičin dla lutować a spočatne wysoke naroki nastupajo techniske wuhotowanje šule znižić. Twar płaći 75 milionow eurow.

wozjewjene w: Kraj a swět
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Žadyn zwón wulki dosć

Cyłu chwilu bě měr a nětko znowa čitamy, zo je skupina muži, kotruž přirjaduje policija prawicarskemu miljejej, serbskich młodostnych nadpadnyła. Znowa njejsmy jenož my Serbja bjezradni, ale tež policija. To bě znajmjeńša mój zaćišć, jako ze zastojnikami zašłe dny časćišo wo podawku rěčach. Njeje to prěni nadpad na serbskich młodostnych a wěšću, zo njeběše to posledni. Tohodla přizamknu so wuprajenju předsydy Domowiny Dawida Statnika, zo měli stajnje znowa za wšěch widźomnje a słyšomnje tajke njeskutki zasudźeć a wotpokazować. Wšako mam zaćišć, zo ze stron policije žana wulka pomoc njepřińdźe. Skerje chcedźa zamołwići tomu zadźěwać, zo móhli ataki na serbskich młodostnych kaž hižo w lětomaj 2014 a 2018 na znaty „wulki zwón“ powěsnyć. Runje tole pak měli činić! A měnju samo, zo njemóže žadyn zwón na swěće za to wulki dosć być. Přiwšěm pak mam hišće škričku nadźije, zo policija złóstnikow lepi a justica jich chłosta. Janek Wowčer

wozjewjene w: Łužica
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Strona měła spěšnje jednać

CSU přećiwo dlijenju při pytanju za nowym nawodnistwom CDU

Berlin (dpa/SN). Předsyda krajneje skupiny CSU w zwjazkowym sejmje Alexander Dobrindt žada sej spěšne rozrisanje krizy nawodnistwa CDU. Časowy plan, wo kotrymž je tuchwilu stajnje zaso rěč, a kiž předwidźi rozrisanje prašenja nawodnistwa přez wjacore měsacy, so scyła njehodźi a je bjez šansy na zwoprawdźenje, rjekny Dobrindt wčera w Berlinje. „Krizowe połoženje njerozrisaš z tym, zo krizu pěstuješ, ale hdyž jednaš.“

CDU dyrbjała rozsudźić, hač ma móc so ponowić, sej Dobrindt žadaše. Nichtó njetrjeba wubědźowanje rjanolinkow, wón rjekny. Dźe wo jasnosć nastupajo wosobiny, namakać wosobu, kotraž móže za uniju pozitiwne fantazije za přichod budźić. Prašenje, kak unija we wólbnym boju 2021 wobsteji, sylnje wot toho wotwisuje, kak so lěto 2020 za nju skónči. Tohodla je nětko wažne rozsudźić, zo móhli stabilnje knježić. „Čim dlěje doba pytanja traje, ćim bóle budu nas politiscy přećiwnicy w swojich komentarach wusměšować.“

wozjewjene w: Kraj a swět
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Wjele drjewa

Wiesbaden (dpa/SN). Byrnjež škody přez orkan „Sabine“ na prěni napohlad skerje snadne byli, njejsu dołhodobne sćěhi w lěsach wotwidźomne. Po wulkich wichorach 2017 a 2018 dyrbjachu w lěsach wo tójšto wjace štomow pušćeć a rumować hač do toho, Zwjazkowy statistiski zarjad we Wiesbadenje zdźěla. Lěta 2018 wučinješe mnóstwo drjewa, kotrež dyrbjachu wichorow dla z lěsow wozyć, 18,5 milionow kubiknych metrow a tak nimale dwójce telko kaž 2017. Do toho běchu wichory „Xavier“ (spočatk oktobra 2017) „Herwart“ (kónc oktobra 2017) kaž tež „Friederike“ (januar 2018) po kraju ćahnyli a wulke škody zawostajili.

wozjewjene w: Kraj a swět
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Zapósłane (12.02.20)

Jan Nuk z Radworja so praša: Wuslědk wólbow wjesnjanosty w Radworju demokratiski?

Radworska gmejna je woliła a knjeni Madeleine Rentsch z Łupoje je z 55,6 procentami dobyła. Wšitko w porjadku, móžeš sej myslić, tak to je w demokratiji.

Tola demokratija ma swoje brachi tam, hdźež dźe wo škit mjeńšinow. Štyrjo kandidaća stejachu w Radworju na wólbnej lisćinje, třo Serbja a Němka. Wšitcy štyrjo su so we wólbnym boju jara prócowali. Tola w jednym so jich programy rozeznawachu: Serbscy kandidaća so prócowachu serbsku problematiku tematizować a su swoje flajery tež w serbskej rěči rozdźělili. Němska kandidatka so tuteje temy njeje přimała. Su to wolerjo připóznali abo bě to snano samo za serbskich kandidatow kontraproduktiwne?

Wot 1 877 wotedatych hłosow dóstachu serbscy kandidaća zhromadnje 833, potajkim 44,4 procenty. To je něšto wjace, hač wučinja podźěl maćernorěčnych Serbow w Radworskej gmejnje. To pak tež wupraja, zo zajimy mjeńšiny nastupajo wobknježenje rěče za němsku wjetšinu žanu relewancu nimaja.

wozjewjene w: Zapósłane
Bołharska a-cappella-skupina „The Gregorian Voices“ je zawčerawšim w Malešanskej cyrkwi njewšědny koncert wuhotowała. Wosom spěwarjow zanjese zdokonjanu měšeńcu gregorianskich choralow a wobdźěłanych klasikarjow popoweje hudźby, wo čimž bě publikum wulce zahorjeny. Skupina wustupi mjez druhim 16. meje w Grodku. Foto: SN/Hanka Šěnec

wozjewjene w: Kultura
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Na hórše přihotowani byli

Na kóncu tola wšo tak zlě njebě, kaž připowědźene. Wichor „Sabine“ drje je dwaj dnjej tež w Hornjej Łužicy howrił, ale tu na zbožo jenož něšto škodow načinił a Bohu dźak so jeno mało ludźi zrani.

Pančicy-Kukow (SN/MWj). Někotre powalene štomy, spotorhane telefonowe kable, z puća zjědźeny bus a wosobowe awto ze samsnym wosudom běchu někotre ze škodow, kotrež je wichor „Sabine“ předwčerawšim a wčera w Hornjej Łužicy načinił.

Jenož mało zasadźenjow wichora dla bě w gmejnach zarjadniskeho zwjazka Při Klóšterskej wodźe trěbnych. Kaž předsyda Měrko Domaška zdźěli, wołachu Njebjelčanskich wobornikow, zo bychu powaleny štom zrumowali. Tež Worklečanscy kameradojo po alarmje wujědźechu, woni pak po słowach Domaški zapřimnyć njetrjebachu. Wčera so tež Ralbičanscy wobornicy gratu přimachu, dokelž bě so při kormjerni swini štom strašnje nachilił a hrožeše padnyć. Tuž jón podrězachu. Po wšěm zdaću běchu w zarjadniskim zwjazku hórše situacije wočakowali, přetož tam běchu přidatne škričkowanske městno (Landfunkstelle) zarjadowali. Te pak na zbožo trěbne njebě.

wozjewjene w: Łužica
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Lětušu pawšalu rozdźělili

Planować a nastajić hospodarski plan w Njeswačidle tež tónraz dlěje traje

Njeswačidło (JK/SN). Loni móžachu w Njeswačanskej gmejnje hakle wot oktobra po schwalenym hospodarskim planje dźěłać. To drje so njeje negatiwnje na dźěło gmejnskeje rady a komuny wuskutkowało, ale přiwšěm je radźićelam kaž tež wjesnjanosće Gerdej Schusterej (CDU) lubšo, měć plan jako zakład dźěła wo wjele zašo hotowy.

wozjewjene w: Łužica
srjeda, 12 februara 2020 13:00

Móžnosće spěchowanja wšelakore

Chrósćicy (KJu/SN). Zamołwita za młodźinske socialne dźěło w Rěčnym centrumje WITAJ Marija Koklina a regionalna rěčnica Domowiny Katharina Jurkowa stej tele dny čestnohamtsce skutkowacych na informaciski wječor k móžnosćam spěchowanja čestnohamtskeho dźěła přeprosyłoj. Wjace hač 20 zajimcow, hłownje z čłonskich towarstwow župy „Michał Hórnik“, běchu přeprošenje sćěhowali.

Jako prěnje předstaji Dunja Reichelt z Budyskeho krajnoradneho zarjada móžnosć spěchowanja čestnohamtskeho dźěła. Tak poskića Budyski wokrjes hižo tři lěta towarstwam, njezapisanym cyłkam a jednotliwcam móžnosć, na njekomplikowane wašnje spěchowanje hač do 1 500 eurow za jich čestnohamtsce přewjedźene projekty požadać. 200 000 eurow steja za to wob lěto k dispoziciji. Wosebje zajimawe běchu tu přikłady, što je spěchujomne a kak wotličenje spěchowanja funguje.

wozjewjene w: Łužica

Serbska debata

nowostki LND