Z wudaća: wutora, 28 julija 2020

wutora, 28 julija 2020 14:00

Winowatostny test wukazany

Berlin (dpa/SN). Dowolnicy, kotřiž so z tak mjenowanych rizikowych kónčin do Němskeje wróća, dyrbja so na koro­nawirus testować dać. To je zwjazkowy minister za strowotnistwo Jens Spahn (CDU) připowědźił. Test ma za wšitkich darmotny a wot přichodneho tydźenja móžny być. Spahn na to skedźbni, zo je winowatostny test na rizikowe kónčiny wobmjezowany. Bayerska je mjeztym zdźěliła, zo nochce jenož na lětanišćach testować, ale tež na nadróžnych namje­znych přechodach. Na Nürnbergskim hłownym dwórnišću chcedźa tohorunja centrum za testy zarjadować.

Kritikarjo wšak na to pokazuja, zo njehrozy najwjetši strach koronawirusa dla w dalokich rizikowych krajach, ale skerje wo­srjedź Europy.

wozjewjene w: Kraj a swět
wutora, 28 julija 2020 14:00

Znowa hrozy „wulki šmjatk“

Berlin (dpa/SN). Krótko do kónca wulkich prózdnin w někotrych zwjazkowych krajach zamołwići tak prawje njewěrja, zo budźe wosrjedź koronapandemije plano­wany nawrót k normalnej šulskej wučbje bjeze wšeho móžny. Po měnjenju Zwjazka wučerjow Němskeje njejsu šule na to dosahajcy přihotowane. Zwjazk so boji, zo dóńdźe „k wulkemu šmjatkej“, rjekny jeho prezident Heinz-Peter Meidinger powěsćerni dpa.

Zwjazkowa staršiska rada liči z dalšim zawrjenjom šulow a z toho wuchadźa, zo wotběži nowe šulske lěto „wšo druhe hač po planje“, kaž měni předsyda rady Stephan Wassmuth. To wšak by w prěnim rjedźe na škodu dźěći było.

wozjewjene w: Kraj a swět
wutora, 28 julija 2020 14:00

Konwenciju wopušćić abo nic?

Waršawa (dpa/SN). W Pólskej je debata wudyriła, hač měł kraj tak mjenowanu Istanbulsku konwenciju za škit žonow přećiwo namocy wupušćić. Justicny minister Zbigniew Ziobro bě připowědźił, zo swójbnemu ministerstwu wotpowědny namjet předpołoži, kaž powěsćernja PAP rozprawja. Konwencija ma rjadowanja „ideologiskeho razu“, kiž njemóže wón akceptować a kotrež ma za škódne, na přikład „genderizm“. Ziobro je załožer narodnokonserwatiwneje strony Solidarna Pólska, wotnožki knježaceje strony Prawo a sprawnosć ministerskeho prezidenta Mateusza Morawieckeho.

Generalna sekretarka Europskeje rady Marija Pejčinović Burić je alarmowana. Wustup Pólskeje z konwencije by był nastupajo škit žonow před namocu w Europje wulka kročel wróćo.

Politikar opozicije a zapósłanc EU Andrzej Halicki kritizuje, zo přinjesu blady­ wo wustupje z konwencije knježerstwo „do najšpatnišeho swětła“.

wozjewjene w: Kraj a swět
wutora, 28 julija 2020 14:00

Günther: Suchota dale traje

Sakski ratarski minister chce přirodnym wužadanjam znapřećiwić

Drježdźany (dpa/SN). Mjeztym hižo něko­tre lěta trajaca suchota ze swojimi raznymi sćěhami – wusušenymi polemi, znižacym so stawom dnowneje wody, mrějacymi lěsami a horcymi městami – je sakskemu wobswětowemu ministrej Wolframej Güntherej wosebite wuža­da­nje. „Nimam suchotu za starosć, ale za nadawk“, rjekny politikar Zelenych w roz­mołwje z powěsćernju dpa. Jemu dźe wo to­, we wšěch wobłukach ze wšěmi wobdźělenymi problemy rozrisać, dokelž­ su wone „nowa woprawdźitosć“. Wotpowědnje alarmowace su ličby: Po informacijach wjedrarjow pobrachuje w Sakskej wot nowembra 2017 hač do lońšeho decembra 335 litrow dešća na kwadratny meter. Sewjerna a wuchodna Sakska stej wosebje suchej. Přerězny staw dnowneje wody bě w swobodnym staće kónc minjeneho lěta 40 centimetrow niši hač w přerězku lět wot 1989 do 2019. Hižo spočatk 2020 běchu w 30 procentach wšitkich rěkow niłku wodu registrowali. „Mamy spochi mjenje dešća, dale a wjace wódnišćow wusakuje. Tu mamy strukturny problem“, Günther wuzběhny.

wozjewjene w: Kraj a swět
wutora, 28 julija 2020 14:00

Chaos wostanje

Hač su winowatostne testy na korona­wirus za němskich dowolnikow zmysłapołne, kotrež so z tak mjenowanych rizikowych kónčin we wukraju nawróćeja, ma so hakle pokazać. Na prěni napohlad zdawa so naprawa trěbna, a politika demonstruje, zo je jednanjakmana. Kritikarjo skorža, zo tajke testy wukazaja, hdyž su wulke prózdniny w někotrych zwjaz­kowych krajach hižo zaso nimo. A scyła: Najwjace pozitiwnych padow korony njepřińdźe z dalokich krajow, do kotrychž so něm­scy dowolnicy tuchwilu lědma zabłudźeja, ale z Awstriskeje abo z kupy Mallorca. Wobě pak njejstej jako rizikowej kónčinje zastopnjowanej. Mjeztym wěmy, zo mamy tajku rizikowu kónčinu tež w Němskej: wokrjes Dingolfing-Landau w susodnej Bayerskej, hdźež bě wirus w ratarskim zawodźe wudyrił. Wobydlerjam wokrjesa je zakazane, do někotrych zwjazkowych krajow jěć ... Chaos nas drje hišće chwilu přewodźa. Marko Wjeńka

wozjewjene w: Kraj a swět
wutora, 28 julija 2020 14:00

Łužica je dale jeje domizna

Młyny pomału mlěja, ale mlěja. Tak znajmjeń­ša so mi dźěše, jako dźeržach wućišć rozmołwy z Gabrielu Mariju Šmajdźinej w rukomaj. Wozjewjena bě rozmołwa Manfreda Ertela z woblubowanej dźiwadźelnicu pod rubriku „Hamburger im Gespräch“ – a nětko młyn, kiž po­mału mlěje – lětsa 30. meje. Łužiskej wučerce na wuměnku je přiwuzny, na sewjeru bydlacy, přinošk we wući­šćanej formje sposrědkował. Zajimowani móža jón přeco hišće internetnje čitać, a to pod www.shz.de schleswigsko-holsteinskeho nowinskeho nakładnistwa. Titul přinoška je „Rote Teppiche sind nicht so meins“.

wozjewjene w: Druhdźe wo nas
wutora, 28 julija 2020 14:00

Prěnja němsko-delnjoněmska tafla

W sewjerobraniborskim Sewekowje su minjeny pjatk prěnju němsko-delnjoněmsku wjesnu taflu wotkryli. Iniciatiwa za to wuchadźeše z tamnišeho Towarstwa za del­njoněmčinu w Braniborskej, kotrež běchu lěta 2014 z pomocu Domowinskeje župy Delnja Łužica załožili. Sewekow je dźěl města Wittstock nad rěku Dosse. Ke gra­tu­lan­tam słušeše Měto Nowak, zastupnik braniborskeho ministerstwa za kultu­ru. Wón pokaza tež na němsko-serbsku dwurěčnosć a na dwurěčne tafle. Wot měrca 2020 su w Braniborskej tež němsko-delnjoněmske wjesne tafle móžne. Foto: Měto Nowak

wozjewjene w: Kraj a swět
W Kromoli ma čerstwa zelenina tuchwilu konjunkturu. W tamnišim zahrodnistwje Gottfrieda Krügera plahuja solotej, papriku, cyblu, morchej, buny, tomaty, běrny a wjele dalšeho. Sobudźěłaćerka Kerstin Brunsch wšědnje zeleninu šćipa a wurywa, zo bychu­ ju stajnje wutoru a štwórtk w domjacym wobchodźe předawali. Foto: Joachim Rjela

wozjewjene w: Łužica
wutora, 28 julija 2020 14:00

Na mnohich městnach pomhali

Nimo wulkich nadregionalnych serb­skich­ towarstwow, kotrež su často w me­­dijach prezentne, mamy w dwurěčnej kónčinje njeličomne mjeńše a małe towar­stwa, kotrež runje tak pilne dźěło wukonjeja, wo nich pak přewjele njezho­niš. W swojej lětnjej seriji lětsa tajke aktiwne cyłki předstajamy, dźensa Towar­stwo swjateje Filomeny. (7)

wozjewjene w: Łužica
wutora, 28 julija 2020 14:00

Nowa technika za wuknjacych

Gmejnscy radźićeljo prěni raz digitalny pakt za šule rozjimali

Rakecy (JK/SN). Na swojim poslednim posedźenju do lětnjeje přestawki zabě­raše so Rakečanska gmejnska rada mjez druhim z temu digitalizacija w tamnišej zakładnej šuli. We wobłuku digitalneho pakta Zwjazka a krajow měješe gmejna hromadźe ze zakładnej šulu nastajić kalkulaciju kaž tež wotpowědny medijowy koncept. Přizwolenu podpěru 63 480 eurow je komuna hižo dóstała. Kak maja pjenjezy nałožić, předstaji nawodnica financ­neho zarjada Franziska Pfeiffer. Zo ma so to po směrnicach sakskeho statneho ministerstwa za kultus stać, wona wosebje jasnje wuzběhny. Wažne je, zo nošerjo šulow rozumja, što je spěchujomne. Z pjenježnej podpěru hodźa so jeno zakłady za digitalne wužadanje přichodneho šulskeho wukubłanja zwoprawdźić. W konkretnym padźe Rake­čanskeje šule to rěka, natwarić a wudospołnić digitalnu syć mjez twarjenjemi a rumnosćemi šule. Jenož to hižo wulki dźěl pjenjez přetrjeba, runje tak kaž trěbny nowy serwer, kotryž budźe přichodnje wutroba digitalneho wobtoka šule.

wozjewjene w: Łužica

Serbska debata

nowostki LND