Wodorunje: 3 postrow namórnikow (tež Čechow), 5 rozbudźer chorosće, 6 womöglich serbsce, 7 arabski emirat, 10 nječestny čłowjek, 13 minjene lěto, 14 nic strowi, 15 wowka bajki ...
Padorunje: 1 přiwuzny, 2 stare železo, 3 europski satelit, 4 japanske město, 8 słód, 9 kniha „... im Wunderland“, 11 delnjoserbska mystiska postawa, 12 pomocny srědk za pačenje
Kajki je to zaso trend? Tole so hišće před něšto časom prašachmy, jako wuhladachmy w socialnych medijach fota, na kotrychž běchu ludźo z pisanym škitom na hubje a nosu widźeć. Tež we Łužicy je dźeń a wjace ludźi ze škitom na hubje po puću. Šwalča Petra Kupcyna tajki za ludźi šije. Designeraj Štefi a Šćěpan Hanušec pokazujetaj nětko na swojej internetnej stronje SerbskiKonsum wariantu w módroćišću.
W Budyšinje widźach před wjace hač třomi tydźenjemi młodu žonu aziskeho pochada na Schillerowych zelenišćach z tajkim škitom a zańdźeny tydźeń dalšu žonu słowjanskeho pochada w kupnicy. Sama sym mjeztym tež z jednorej wariantu po puću, a kaž naspomnjenej žonje tohorunja rukajcy nošu. Spočatnje sej myslach, zo ludźo ze spodźiwanjom na mnje hladaja, ale ničo. W drogeriji rjekny předawarka mužej, kiž tam na te wašnje škitany nakupowaše, zo měł sej hišće rukajcy tyknyć. A na parkowanišću sedźeše staruška w awće, kotraž je sej škit runje na hubu a nós sćahnyła, prjedy hač je do wobchoda šła.
Z aprylskim Rozhladom nastupi Katrin Čornakec zastojnstwo šefredaktorki kulturneho časopisa, dotalna redakcija so z čitarstwom rozžohnuje a dźakuje so wšitkim, kotřiž su minjene lěta na najwšelakoriše wašnje k poradźenju jednotliwych wudaćow přinošowali.
Titulny wobraz w aprylu wotbłyšćuje bližace so jutry, klasiski motiw pak je Isa Bryccyna do načasneje wuměłskeje rěče přenjesła.
Andrea Pawlikowa reflektuje wosebitu wustajeńcu Budyskeho Serbskeho muzeja „Sorbian street style“ a so praša, hač a w kotrej měrje so moderna, ležerna moda k Serbam a jich tradicijam hodźi.
Měrko Šołta předstaja na zakładźe dotal njewobkedźbowanych žórłow Jana Bjenadu, wuspěšneho serbskeho wulkopřekupca w Budyšinje 17. lětstotka. Zdobom rozestaja so z poměrnje snadnej rólu, kotruž Serbja w němskim stawiznopisu a dźensnišej měšćanskej zjawnosći zaběraja.
Nalěto so rady po lěsu wuchodźujemy. Tam njemóžemy jenož wotućacu přirodu wobkedźbować, ale zdobom čerstwe zela zběrać, kotrež móhli doma předźěłać.
Wot měrca hač dosrjedź meje čujemy w lěsu přijomnu kobołkowu wóń, štož je pokazka, zo w podlěsu abo na włóžnych blakach z wjele chłódkom, we wulkim mnóstwje pyšny kobołk (Bärlauch) rosće. Młode łopjena rostliny, kotraž hišće njekćěje, najbóle słodźa. Po tym zhubja mjenujcy swój aroma a su chětro hórke. Kćenja su porno tomu pikantne a hodźa so tohorunja jěsć. Łopjena pyšneho kobołka měli wot rostliny wottřihać abo wotšćipnyć. Budźće pak kedźbliwi, wone su łopjenam jědojtych całtkow (Maiglöckchen) jara podobne.
Pikantne zelo njeje po słodźe cyle tak wótre kaž kobołk, ale jara strowe. A hišće lěpje – po jědźi njepřijomnje njewonješ. To drje su přičiny, čehodla ma wone telko přiwisnikow.
Pyšny kobołk hodźi so derje jako přidawk do pječwa, sušeny do sele abo do čerstweje solotje. My pak rozłožujemy wam tule recept za pesto, kotryž hodźi so k nudlam, na pomazku abo do poliwki.
Přidawki:
150 gramow mandlow
100 gramow pyšneho kobołka