Lóštnemu a njewotwisnemu žiwjenju přiwobroćeni

pjatk, 01. apryla 2016
artikl hódnoćić
(0 )
Na lětušim zetkanju „sippung“ Budyskeje Šlarafije wobdźěleni běchu nimale wšitcy čłonojo. Mjez nimi běštaj dwaj, kotrajž staj w stawje junkera (3. a 4. wotlěwa, naprawo wyši Šlarafa Heinz Tritschler alias Gog von Para). Jan Kral Na lětušim zetkanju „sippung“ Budyskeje Šlarafije wobdźěleni běchu nimale wšitcy čłonojo. Mjez nimi běštaj dwaj, kotrajž staj w stawje junkera (3. a 4. wotlěwa, naprawo wyši Šlarafa Heinz Tritschler alias Gog von Para). Jan Kral

Štóž bě lětsa poslednju sobotu januara blisko ležownosće Serbskeho ludoweho ansambla po puću, je snano spodźiwnych muži w módro-žołtej drasće wuhladał. Druzy zaso mějachu na karnewalowu kapičku podobnu čapku w Budyskich­ barbach na hłowje.

Blisko Röhrscheidtoweje bašty njezetkachu so čłonojo někajkeho karnewaloweho towarstwa. Ně, tam hromadźachu so čłonojo Budyskeho kraja Šlarafije a jich hosćo k swojemu lětnemu zarjadowanju. Röhrscheidtowa bašta bě hižo z dawnych časow zetkanišćo Budyskich Šlarafow. Nětko, po jeje ponowjenju, chcychu sej čłonojo „reycha Budissa“ baštu bliže wobhladać a ju swojim hosćom zbliska a zdaloka pokazać.

Šlarafija, 1859 w Praze załožena, je němskorěčny zwjazk, kotryž pěstuje přećelstwo, wuměłstwo a humor. Słowo Šlarafa­ je wotwodźene ze staro-srjedźoněmskeho „Slur-Affe“, štož woznamjenješe tehdy telko kaž „bjezstarostny wužiwar“, štož hodźi so z dźiwotwornym krajom Šlarafiju přirunować.

wozjewjene w: Předźenak

Galerija

dalši wobraz (1) Šubuty w Röhrscheidtowej bašće su po nahledźe Šlarafow znamjo mudrosće a wědy . Cyłkownje je jich sydom na baštowych wutwarkach.
dalši wobraz (2) Do tohole jastwa su Šlarafojo kažerja měra na swojich schadźowanjach za wrěli. Hakle z markantnym wuprajenjom abo štyrilinkatym rymom móžeše sej tón swobodu wuprosyć.
Prošu přizjewće so, chceće-li komentar podać

Serbska debata

nowostki LND