Zapósłane (26.03.24)

wutora, 26. měrca 2024 spisane wot:

Christiana Piniekowa z Choćebuza ­piše wo rešerši Benedikta Dyrlicha:

Z wulkim zajimom čitach w SN z 21. měrca 2024 na stronje 3 wobšěrnu rešeršu wo „Zatrašenjach tež w Serbach“ Benedikta Dyrlicha, hdźež rozprawja wo wjelorakich dóńtach komunalnych politikarjow a politikarkow, kiž su wosobinskim nadběham wustajeni. Raznje za­sudźuju tajke počinanje a sym solidarna z politiskimi zamołwitymi, kiž hustodosć čestnohamtsce na dobro komu­nalnych naležnosćow dźěłaja. Wosebje zrudźił a zdobom rozhorił je mje citat w katolsko-křesćanskim duktusu prawdźepodobnje serbskeho muža-wobsedźerja „wosom třělenskich brónjow“. Kajka zaničowanska energija so tule pokazuje! Słowa móža hojić, słowa móža morić, kaž nošer Nobeloweho myta za literaturu Heinrich Böll přispomni.

Zapósłane (25.03.24)

póndźela, 25. měrca 2024 spisane wot:

Susann Šenkec: Serbski lud z prawniskim statusom awtochtoneho ludu!

Redaktor MDR Jakub Wowčer zijmaše 3. serbsku debatu pod prašenjom wječora: Štó smy – indigeni, awtochtoni – abo něšto druhe? Ze sćěhowacej wotmołwu: Štó smy? Wjetšina přitomnych bě sej přezjedna: Serbski lud z prawniskim statusom awtochtoneho ludu!

Waw! Přez tutón bonmot běch zadźiwana kaž zawjeselena. Dyrbjach so takrjec najprjedy sydnyć a pasažu wjacekróć wotposkać: To je tola raz programatiska připowědź. Wězo, diskusija wo statusu Serbow jako indigeny lud w zwisku z ILO-konwenciju 169 bě wažna, wuwažena, derje wobswětlena, serbskorěčnje přewjedźena, derje wopytana – zbudźi tež zwonka serbskich kruhow čiły zajim.

Mi wšak wuwědomi dr. Rein hižo na spočatku – na swoje njezaměnliwe a Serbam často njewotchilene wašnje – što smy, štož je naš (prawniski) status: Smy narodna mjeńšina škitani přez dokumentaj Europskeje rady z 90tych lět minjeneho lětstotka (!!!), ratificěrowany přez Němsku a zwoprawdźeny w federalnym systemje. Nic wjace a nic mjenje. Wšojedne kak so mjenujemy.

Zapósłane (19.03.24)

wutora, 19. měrca 2024 spisane wot:

Julian Nyča: Dodawk k rozprawje wo posedźenju Serbskeho dźěłoweho kruha w Budyšinje:

Witajće, rjenje, zo namaka projekt dwurěčnych připowědźow w regionalnych busach pozitiwny wothłós we wšelakich kónčinach a zo přeje sej Budyski dźěłowy kruh tajke připowědźe tež za měšćanske linije. Wězo su Budyske zastanišća wobstatk tutoho projekta. Po prěnich 12 linijach přihotujemy tuchwilu hižo nahrawanja za dalše, při čimž orientujemy so na stawje paralelneho wuhotowanja zastanišćow samych z dwurěčnymi taflemi, zo njeby so žane dźěło dwojiło. Hač dotal je so hakle poměrnje mało zastanišćow w Budyšinje samym přełožiło, mjeztym zo je projekt w druhich gmejnach hižo wotzamknjeny. To zaleži zawěsće tež na tym, zo ma Budyšin ze swojimi měšćanskimi linijemi wosebje wulku ličbu zastanišćow. Najebać toho změjemy klětu tež w měsće dwurěčne připowědźe.

Zapósłane (18.03.24)

póndźela, 18. měrca 2024 spisane wot:

Dr. Robert Lorenc ze Zhorjelca wěnuje so w swojim dopisu „serbskej iniciatiwje za měr w Ukrainje“ a pohódnoćenju połoženja we wójnje:

Je po mojim měnjenju zmysłapołne, w prašenju ruskeje nadpadoweje wójny přećiwo Ukrainje, kotraž ludowe prawo zrani, „česćeneho knjeza prezidenta“ Putina po słowje brać. Dnja 13. měrca 2024 rjekny tutón w interviewje jara jasnje, što tuchwilu wo měrowych jednanjach mysli. Putin rjekny po słowje: „Nětko jednać, jenož dokelž jim municija wuńdźe, by z našeje strony někak absurdne było.“ Něšto dnjow do toho bě wón nimo toho wozjewił, zo by tež za pad jednanjow na žadyn pad zwólniwy był, někajke wot nadpada 2022 wobsadźene dźěle Ukrainy zaso spušćić. Widźimy tu imperialistisku dobywansku wójnu, kotrejež zaměry su, tež tu staj Putin a jeho stab jara jasnaj, rozpušćenje Ukrainy jako suwereny stat a přiswojenje dalšich dźělow jeje teritorija a rusifikacija tutych.

Diana Šołćina, nawodnica Serbskeje wyšeje šule „Michał Hórnik“ Worklecy, piše po serbskej debaće wo kubłanju:

A zaso raz rozpalita diskusija wo kubłanju z telko ekspertkami a ekspertami kelkož wosobow w rumje. Wšě so w šuli wuznaja, wšě wědźa, što ma šula zdokonjeć, kotre nadawki ma. Ze zapalom a wćipnotu podach so na wječornu debatu z tematiku, kotraž polarizuje. Kubłanska awtonomija abo dale, kaž dotal? A tak sćěhowachu chwile rozkładowanja, wopisowanja, wizijow a wobskorženja.

Zapósłane (12.03.24)

wutora, 12. měrca 2024 spisane wot:

Arnd Zoba z Bukec je nam swój wid na serbsku iniciatiwu za měr w Ukrainje sposrědkował:

Iniciatiwje za měr w Ukrainje bych so rady přizamknył, přetož wona so na to złožuje, štož je kontrahentam hišće zhromadneho zwostało – Cyril a Metod a słowjanstwo. Ale štož tu po mojim měnjenju pobrachuje, je w tym procesu jednanjow dokładne rozjimanje wšěch konfliktnych polow zašłosće a přitomnosće. To je snano předwidźane, ale nic mjenowane.

Wažne mi wokomiknje je: Hdźe a w kajkej formje móže zajimowany za tutu iniciatiwu swoju podpěru dokumentować? Kajki zajim wobsteji ze strony iniciatorow na rozšěrjenju „Namołwy....“ w tukraju, wukraju, Ukrainje a w Ruskej. Mam wotpowědne zwiski za te jedne kaž te druhe. Eksistuje tekst „Namołwy....“ hižo tež němsce, rusce a ukrainsce? Su-li hižo oficialne přełožki, by derje było, hdyž bychu ludźom přistupne byli.

Snano je Wam móžno mejlku dale sposrědkować. Wutrobny dźak a postrow!

Daniel Józef Nawka z Lipska reaguje ze swojim listom na „Namołwu k zakónčenju wójny w Ukrainje“:

Podpěruju serbsku iniciatiwu za měr w Ukrainje a sym sej wěsty, zo wulki dźěl Serbow tutu iniciatiwu podpěruje a by ju podpisał. Tuž by derje było, hdy by so jim tuta móžnosć tež skićiła.

Jako zakład za jednanje wo měr móhli so dokumenty mjez Ruskej a Ukrainu z lěta 2022 wzać, kotrež buchu w Istanbulu wujednane. Nažel je Ukraina potom podpisała njeje.

Skedźbnjam tež na to, zo je wójna w Ukrainje hižo w lěće 2014 po „demonstracijach na Majdanje“ wudyriła. Zapadne knježerstwa pak woprawdźity zajim za přesadźenje „Minskowskich dojednanjow“ pokazali njejsu. A jim je tež wědome było, zo su sympatizanća Bandery a Azowscy wojowarjo na prědnjej fronće přećiwo rusce rěčacej wjetšinje w Donbasu wojowali.

Nimo ludoweho prawa eksistuje tež starše a dźensa hišće płaćiwe „zwučenostne prawo“ ludow, kotrež etniskim a rěčnym mjeńšinam dowola, so nje­wotwisne činić, to rěka: prawo, swoju ­awtonomiju w swojim sydlenskim rumje deklarować. (Kosowo) Primat ma lud a nic stat.

Zapósłane (06.03.24)

srjeda, 06. měrca 2024 spisane wot:

Julian Nyča z Prěčec piše:

Hladajo na komentar, w kotrymž so němskim oficěram wumjetuje, nadpad na Rusku planować, dyrbjało so snadź tola hišće na někotre fakty pokazać:

1. Zo so we wójsku wšelake scenarije dis­kutuja, njeje samo na sebi ničo wosebiteho abo samo brizantneho, wosebje nic za čas wójny. Móžemy z toho wuchadźeć, zo diskutuja ruscy generalojo runje tak teoretiske móžnosće operacijow na teritoriju NATO, na přikład za přewinjenje „Suwalskeje dźěry“ mjez Pólskej a Litawskej. Jenički rozdźěl je, zo so woni při tym lepić njedadźa.

2. Wjace hač 70 procentow Krimskeho mosta leži na mjezynarodnje připóznatym teritoriju Ukrainy. Ruska je móst ilegalnje natwariła a wužiwa jón za zastaranje swójskeho wójska w Ukrainje. Zasadnje móže Ukraina rozsudźić, što ma so z ilegalnym twarom stać, kotryž wěstotu jeje teritorija a wobydlerstwa bjezdwěla direktnje wohrožuje. Jej při zničenju tajkeho twara pomhać, njeje ani po mjezynarodnym prawje ani po zakładnym zakonju zakazane.

Zapósłane (05.03.24)

wutora, 05. měrca 2024 spisane wot:

Dr. Tomaš Wornar z Drježdźan zaběra so z prěnjej „serbskej debatu“, kotraž wotmě so minjenu wutoru w Slepom:

Za tutón nowy format słuša wšitkim iniciatoram dźak a připóznaće. Wosebje tež za zmužitosć, po nowych pućach kročić.

Prěnje zarjadowanje měješe so zašłu wutoru we Slepom strukturnym změnam wěnować. Bohužel pak njebě ani zarjadowarjam ani wobdźělnikam dospołnje jasne, kotre strukturne změny měli w srjedźišću stać a tak wjerćeše so diskusija mjez regionalnym wuwićom, strukturnymi změnami we zwisku ze skónčenjom wudobywanja brunicy a wězo rozdźělowanjom spěchowanskich pjenjez. Zo je nimo trěbneho procesa hospodarskeje transformacije runje tak wažne, struktury participacije, kubłanja a struktury na socialnym a kulturnym polu ­aktiwnje dale wuwiwać, so jenož nakromnje přispomni. Žana rěč wo tym, kak móhli so zhubjena serbska substanca a serbske struktury w tutym zwisku zaso natwarjeć a zesylnjeć.

Zapósłane (28.02.24)

srjeda, 28. februara 2024 spisane wot:

„Wulkotne předstajenje“ piše Weronika Bulankowa z Jawory po wopyće Němsko-serbskeho ludoweho dźiwadła minjenu njedźelu:

„Na tamnym boku měsačka – Hercy“ dopomina mnohich z nas njedźelu popołdnju na połnje wobsadźenej žurli Budyskeho Serbskeho dźiwadła na 1970e lěta a wubudźa žadosć, so zaso raz po tajkej hudźbje pohibować, rejować. Lubina Hajduk-Veljkovićowa je tón prawy dypk pola zrałeje generacije namakała, jako je tutu hru spisała. Noze so sobu po zynkach beat-hudźby pohibowachu a tak bě nalada na žurli wulkotna.

Štož bě tež jara hnujace, hdyž skoro na kóncu hry, jako mać swojeho syna w jastwje wopyta, móhł jehličku padnyć słyšeć, tak ćicho bě a tajka napjatosć na žurli knježeše.

Wutrobny dźak wuprajam tuž wšitkim sobuskutkowacym na jewišću a za nim za wulkotne poradźenje tuteje hry. Běch tež jara překwapjena, kelko instrumentow naši dźiwadźelnicy wobknježa a kajke wulkotne hłosy maja.

Serbska debata

nowostki LND