Dalše sankcije přećiwo Iranej

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Po iranskim nadpadźe na Israel chcedźa USA nowe sankcije přećiwo Iranej wukazać. Kaž wěstotny poradźowar prezidenta USA Joewa Bidena, Jake Sullivan, rozłoži, měrja so sankcije přećiwo brónjenskemu programej islamskeje republiki nastupajo rakety a truty, přećiwo podpěraćelam iranskich rewoluciskich gardow a přećiwo iranskemu zakitowanskemu ministerstwu. Naprawy su ze zwjazkarjemi USA kaž tež ze statami G7 wotrěčeli.

Zelenskyj žada sej škit powětra

Kijew (dpa/SN). Ukrainski prezident ­Wolodymyr Zelenskyj chce radu NATO-Ukrainy a lěpši powětrowy škit swojeho kraja po přikładźe Israela zwołać. Tež ludźo w Ukrainje maja prawo na skutkowny škit před terorom, rjekny Zelenskyj w swojim wšědnym widejowym poselstwje hladajo na israelske powětrowe zakitowanje. Z nim běchu minjeny kónc tydźenja iranske rakety a truty wuspěšnje wotwobarali. Mjeztym je Čěska zdźěliła, zo je we wjacorych krajach 500 000 granatow za ukrainsku artileriju zezběrała.

Lauterbach rěči z krajemi

Spěšnišo hač myslene skónčili su wjele diskutowany wobchadny pospyt na Módrym dźiwje nad Łobjom w Drježdźanach. ­Wosebitu čerwjenu čaru za kolesowarjow kónc přichodneho tydźenja zaso wotstronja. Z njej běchu wobchad awtow na mosće zhusćili, štož wjedźeše k masiwnym problemam w powołanskim wobchadźe a k wulkim mjerzanjam. Foto: Jürgen Männel

Tesla šmórnje dźěłowe městna

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:
Grünheide (dpa/SN). Twarc elektroawtow Tesla z USA chce w swojej jeničkej tworni w Europje w Grünheide pola ­Berlina pruwować, kelko dźěłowych městnow dyrbi wottwarić. Zawod pak zdobom informacije wotpokazuje, po kotrychž je 3 000 dźěłowych městnow po­trjechenych. Šef koncerna Elon Musk bě hladajo na krizu elektroawtow připo­wědźił, zo chcył kóžde dźesate městno w předewzaću šmórnyć. Tak chcył wón předewzaće za „wužadanja přichoda skrućić“. Dokładne ličby za zawod w Grünheide wón njemjenowaše. W tworni dźěła wjace hač 12 000 ludźi. Tesla bědźi so z konkurencu z Chiny a předawa mjenje awtow, hač bě planował.

Baerbock pola prezidenta Israela

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:

Jerusalem (dpa/SN). Zwjazkowa wonkowna ministerka Annalena Baerbock je so na swojim mjeztym sedmym wopyće w Israelu po terorowym nadpadźe islamistiskeje Hamas na Israel ze statnym prezidentom Izchakom Herzogom zetkała. Při rozmołwje dźensa rano w Jerusalemje bě po informacijach wonkowneho ministerstwa tež jeje britiski kolega w zastojnstwje Dawid Cameron přitomny. W běhu dnja wočakowaše Baerbock israelski wonkowny minister Israel Katz. Hłowna tema rozmołwow bě přiběracy strach před hrožacej eskalaciju połoženja, by-li Israel na kónctydźenski iranski nadpad z raznej wojerskej naprawu přećiwo Iranej reagował. Tole steješe tež na dnjowym porjedźe zetkanja z ministerskim prezidentom Benjaminom Netan­jahuwom w běhu dnja.

Politikarka Zelenych chcyše tež napjate humanitarne połoženje w Gazaskim pasmje narěčeć. Minjene tydźenje bě ­wona Israel wospjet namołwjała, wjace pomocnych transportow do Gazaskeho pasma zmóžnić.

Nawrót do feudalizma

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:
Njetrjebamy wo kapitalizmje diskutować, kiž je telko ludźom na swěće derjeměće a dlěše žiwjenje wobradźił. Štož pak dokoławokoło twornje Tesle w Braniborskej dožiwjamy, je nawrót do feudalizma: Woprujemy lěsy, pitnu wodu a načasny princip, zo su před zakonjom wšitcy jenacy. To wšo w nadźiji, zo hnadny knjez Elon Musk našim ludźom dobre dźěło dawa. A hdyž nowy swětny Bóh tón Knjez při natwarje twornje hižo wo wottwarje personala přemysluje, je to dóńt kaž zemjerženje. Směšne je, hdyž medije nětko wo deficitach w charakteru Muska rozmysluja – tule njeńdźe wo psychologiju, ale wo politiku. Wične hospodarstwo ze swojej efektiwitu tyje přeco tam najbóle materielnemu derjeměću, socialnej wěstoće a strowemu wobswětej, hdźež maja zamołwići regionalneje ludnosće poslednje słowo. Hdyž su mudri, mjezynarodnje kooperuja, ale wězo na dobro „swojich“ ludźi. Twornja w Grünheidźe je pomnik politiskeho puća do slepeje hasy. Marcel Brauman

Pola Telekom stawkuja

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:
Lipsk (dpa/SN). Přistajeni Telekoma w Sakskej, Saksko-Anhaltskej a Durinskej su dźensa po informacijach ver.di swoje dźěło złožili. Dźěłodawarjo njejsu žadanja dźěłarnistwa spjelnili, 7 000 přistajenym koncerna dwanaće procentow wjace mzdy, minimalnje 400 eurow, płaćić.

To a tamne (17.04.24)

srjeda, 17. apryla 2024 spisane wot:

Blešu wina za šmóratko! Z tutej akciju chce hosćencar w sewjernej italskej Veronje swojich hosći pohnuć, so znajmjeńša wěsty čas mobilneho telefona wzdać. „Njeje žaneje přičiny, stajnje po pjeć sekundach na telefon wudźěrać. Někotrym je to mjeztym kaž droga. Njech sej w tym času radšo dobru kapku wina popřeja.“ Za blešu wina dyrbja hosćo handy při zachodźe do kamora zamknyć dać. Pječa 90 procentow hosći poskitk wužiwa.

Wjace hac 1 100 přizjewjenjow za dohladowarja swětłownje dóšło je na kupje Wangerooge w Sewjernym morju. Zamołwići běchu městno w februaru wupisali. Swětłownju wužiwaja jako wuhladnu ­wěžu za turistow. Zamołwity ma zastupne lisćiki a suweněry předawać a so wo porjad starać. Najwjetši problem gmejnskeho zarjada nětko je, ze wšěmi požadarjemi personalne rozmołwy wjesć.

Rowno. Domowinska skupina w Rownom bě sej minjenu sobotu prawje luby wopyt na Njepilic statok přeprosyła – dr. Ruth Mroskowu, Trjebinjanku, kotraž nětko w Budyšinje bydli. Chcyše nam jara wjele wo swojim dźěćatstwje a wo situaciji burow w swojej holanskej wsy po wójnje a wo załoženju prodrustwa powědać. Wona je wo tym hižo w Rozhledźe publikowała, ale bu tola hinak. Cyłkownje 18 wosobow słuchaše wuwjedźenjam, při kofeju, tykancu a z wjele lubosću pokładźenymi Njepilic pomazkami. Sprěnja, dokelž je jich jara mało, kotřiž w Slepjanskej kónčinje Rozhlad čitaja – móžeš jich na rukomaj wotličić. A zdruha je lěpje, to słyšeć, wot wosoby, kotraž je to sama dožiwiła.

Pomocny paket rozdźělić

wutora, 16. apryla 2024 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Hladajo na pjenježnu pomoc USA za Ukrainu so po měsacy trajacej blokadźe w parlamenće kraja wočiwidnje něšto hiba. Předsyda Domu reprezentantow Mike Johnson zdźěli, zo přihotuje wothłosowanje wo wupłaćenju pomocnych srědkow. Při tym pak njepóńdźe wo 60 miliardow dolarow za Ukrainu a 14 miliardow za Israel. Johnson město toho planuje, pomocny paket do wjacorych wotrězkow dźělić.

Nadpad terorowy akt był

Sydney (dpa/SN). Nadpad na duchownych křesćanskeje wosady w Sydneyju za čas Božeje słužby su zamołwići jako terorowy akt zastopnjowali. Motiw pozdatneho něhdźe 16lětneho skućićela leži wočiwidnje we wobłuku „nabožnje motiwowaneho ekstremizma“, rjekny Karen Webb, nawodnica policije awstralskeho zwjazkoweho stata New South Wales. K zranjenym słušataj biskop asyriskeje wosady a dalši duchowny. Wobaj staj dźa­kowano hnydomnej operaciji přežiwiłoj.

Pieper zastojnstwo njenastupi

Spominali su dźensa 25lětnu róčnicu noweho serbskeho zakonja, kotryž běchu 31. měrca 1999 w Budyskim Serbskim muzeju ­podpisali. Prezident krajneho sejma Matthias Rößler (CDU, 2. wotlěwa) sćěhowaše z wicepředsydu Domowiny Markom ­Hančikom a zapósłancom Markom Šimanom (CDU, wotprawa) słowam předsydy Domowiny Dawida Statnika (nalěwo). Tomu je wažne, zo so zmylki zašłosće njewospjetuja: Rößler bě 2001 jako kultusowy minister Chróšćansku srjedźnu šulu zawrěł. Foto: SN/Bojan Benić

nowostki LND