×

Powěsć

Failed loading XML...

Krótkopowěsće (28.07.22)

štwórtk, 28. julija 2022 spisane wot:

Dalši serbski digitalny poskitk

Budyšin. Software za widejowe konferency Jitsi Meet předleži nětko tež w hornjoserbšćinje. Wo to je so społnomócnjeny za digitalizaciju Załožby za serbski lud Daniel Zoba postarał, informuje załožba. Swobodny program Jitsi Meet dóstanjeće pod . Na delnjoserbskej warianće załožba dźěła.

Wustajeńca dale pućuje

Leer. Zhromadna wustajeńca wo štyrjoch mjeńšinach Němskeje – Danach, Frizach, Serbach a němskich Sintach a Romach – kaž tež wo delnjoněmčinu rěčacych „Was heißt hier Minderheit?“ je we wuchodofriziskim Leer hač do kónca awgusta přistupna. Přehladku je serbski wědomostnik Robert Lorenc kuratěrował. Dalše informacije dóstanu zajimcy pod .

Nowy slědźerski zwjazk

Krótkopowěsće (27.07.22)

srjeda, 27. julija 2022 spisane wot:

Pomoc tež z Łužicy

Bad Schandau. 148 wobornikow je w narodnym parku Sakska Šwica rozšěrjenju lěsnych wohenjow zadźěwało. Mjez nimi su tež wjacori dobrowólni z Pančic-Kukowa a Ćiska, kiž su so wčera z Kamjenca na pomoc podali. Za město Bad Schandau su wčera nawječor katastrofowy alarm wukazali. W narodnym parku pali so tuchwilu lěs na płoninje něhdźe 250 hektarow.

Wjace hońtwjerkow w Sakskej

Drježdźany. Ličba sakskich hońtwjerkow je so w minjenych lětach nimale podwojiła. Kónc zašłeho lěta měješe wjace hač 1 200 žonow hońtwjerske wopismo, kaž jednaćel krajneho hońtwjerskeho zwjazka Martin Wißmann zdźěli. 2013 bě jich hišće 632. To wotpowěduje zwjazkowemu trendej. Podźěl hońtwjerkow je w Němskej wot lěta 2016 wot sydom na jednaće procentow přiběrał.

Celibat wučerkow zakónča

Krótkopowěsće (26.07.22)

wutora, 26. julija 2022 spisane wot:

Wulkowoheń dale howri

Choćebuz/Falkenberg. Wot dźesać na 800 hektarow w běhu jednoho dnja je so wulkowoheń blisko města Falkenberga (wokrjes Łobjo-Halštow) wupřestrěł. Wohnjowa wobora měješe połoženje dźensa rano za „jara napjate“. Płomjenja pod kontrolu hišće nimaja. Wosebje po­trjecheny je region Kölsa-Siedlung, hdźež bě rano 152 wobornikow zasadźenych. Prěni wobydlerjo tež z Rehefelda dyrbjachu hižo wčera swoje chěže wopušćić.

Předstaja tudyše ekoratarjenje

Drježdźany. Mnohostronsku paletu zežiwjenskeho hospodarstwa prezentuja wšelacy wustajerjo a Hospodarske spěchowanje Sakska tzwr na sakskim zhromadnym stejnišću na „Bio Fach“, swětowych wodźenskich wikach za biožiwidła. Hewak w februarje wotměwaca so ekspozicija budźe lětsa „lěćne wudaće“, wot 26. hač do 29. julija w Nürnbergu. Pódla je tež bio-regio-modelowy region Łužica.

Wučbu pozdźišo započinać?

Krótkopowěsće (25.07.22)

póndźela, 25. julija 2022 spisane wot:

Protestne korso zboka awtodróhi

Drježdźany. Po zakazu kolesowarskeho korsa na awtodróze A 4 pola Drježdźan je nimale sto kritikarkow a kritikarjow planowaneho wutwara awtodróhi wčera tola demonstrowało. Woni podachu so po wot města podatej wuhibnej čarje zboka awtodróhi. Budyske wyše zarjadniske sudnistwo bě pjatk kolesowarske korso na A 4 mjez Klotzsche a Hellerauwom zakazało.

Chcedźa Rusku přetwarić

Praha. Na wosebitym kongresu su demokratisce zmysleni zastupjerjo mjeńšinowych ludow Ruskeje minjeny kónc tydźenja w Praskim hotelu Pyramida trěbny politiski přetwar Ruskeje rozjimali. Nimale połsta rěčnikow předstaji swójske wizije wo „dekolonizaciji poslednjeho imperija“, w přichodźe rozpadnjeneho do wjacorych njewotwisnych krajow.

Vingegaard turu dobył

Krótkopowěsće (22.07.22)

pjatk, 22. julija 2022 spisane wot:

Wodu čěrać zakazane

Choćebuz/Baršć. Wot dźensa je we wokrjesu Sprjewja Nysa a w měsće Choćebuz zakazane, wodu ze zjawnych wodźiznow čěrać abo klumpać. Za přičinu mjenujetej wobě komunje měsacy trajace napjate połoženje suchoty a horcoty dla, čehoždla pobrachuje předewšěm w Sprjewi woda. Wokrjes Zhorjelc je zakaz hižo w měrcu wukazał, w Budyskim wokrjesu płaći wón hižo z lěta 2019.

Natwarja masiwny škitny płót

Zły Komorow. Wokrjes Hornje Błóta-Łužica planuje podłu swojeje južneje mjezy natwarić masiwny škitny płót. Za přičinu naprawy mjenuje tamniši krajnoradny zarjad w nowinskej zdźělence škit před afriskej swinjacej mrětwu. Płót ma z Großkmehlena přez Košynu (Großkoschen) a Zły Komorow hač do Lěskeje (Lieske) sahać. Přidatnje wuhotuja jón z wóń wuprudźacymi markěrowanjemi, kiž dźiwje swinje zešerja.

Planuja loreto ponowić

Krótkopowěsće (21.07.22)

štwórtk, 21. julija 2022 spisane wot:

Jenny Erpenbeck wuznamjenili

Neubrandenburg/Berlin. Za roman „Kairos“ su spisowaćelce Jenny Erpenbeck Literarne myto Uwe Johnsona při­znali. Z 20 000 eurami dotěrowane myto chcedźa 55lětnej 23. septembra w Ber­linje přepodać, zdźěli Mecklenburgska ­literarna towaršnosć. Roman „Kairos“ wobjednawa na zakładźe lubosćinskeje stawizny towaršnostnu změnu wot poslednjeje fazy NDR 1986.

Nowela zakonja

Drježdźany. Sakska přihotuje tuchwilu nowy wysokošulski zakoń. Po prěnim čitanju je jón sakske knježerstwo do zjawneje diskusije dało. Z nowym zakonjom chcedźa prawo wysokich šulow centralnje wuwiwać. Prěni króć jewi so w nim prawo wutworić zastupnistwo zajimow za doktorandki a doktorandow. Hač do nazymy móža zastupjerjo zajimcow swoje stejišća k noweli wotedać. Na jich zakładźe kabinet dalše słyšenje přihotuje.

Dźělne wolóženje za Čěsku

Krótkopowěsće (20.07.22)

srjeda, 20. julija 2022 spisane wot:

Program za brunicowe regiony

Drježdźany. Sakski kabinet je nowy program EU za strukturnu změnu w brunicowych regionach z mjenom Just Transition Fund wobzamknył. Z tym steji tam přichodnje 645 milionow eurow k dispoziciji, zdźěli wčera sakske hospodarske ministerstwo. Lěpšinu z programa w Sakskej maja wokrjesy Budyšin, Zhorjelc, Lipsk a Sewjerna Sakska.

Projekty wobkrućene

Podstupim. Hladajo na strukturnu změnu we Łužicy je w Braniborskej dotal 112 projektow spěchowanja kmanych. 55 z nich su naprawy Zwjazka, tamnych 57 je ze stron Braniborskeje, zdźěli nětko statna kenclija w Podstupimje a wotmołwi z tym naprašowanje frakcije Lěwicy Krajneho sejma Braniborskeje. Za dalšich 15 projektow su financy zaručene.

Wopomnišćo za Geralda Stonea

Krótkopowěsće (19.07.22)

wutora, 19. julija 2022 spisane wot:

Harig měsac připójsnył

Budyšin. Najebać swoje oficialne rozžohnowanje Budyski krajny rada Michael Harig (CDU) hač do 31. awgusta w zastojnstwje wostanje. To zwisuje z tym, zo kónči so doba znapřećiwjenja přećiwo wólbnemu wuslědkej 21. julija. Tež hdyž tajke njejsu, dyrbi krajna direkcija jako prawniski dohlad podłožki pruwować a wólby wobkrućić. Njewuchadźeja z toho, zo budźe to hišće w juliju, bě wčera na posedźenju wokrjesneho sejmika zhonić.

Rozdźělne wuwiće

Budyšin/Zhorjelc. Incidencne hódnoty so we wokrjesomaj Budyšin a Zhorjelc rozdźělnje wuwiwatej. Po podaćach Roberta Kochoweho instituta je hódnota w Budyskim wokrjesu wo 38 na 396,0 přiběrała, w Zhorjelskim je wona wo 17 na 271 spadnyła. W Budyskim wokrjesu wothladuja po RKI dwě wosobje na intensiwnej staciji, w Zhorjelskim žanu.

Myta „Hra lěta“ přepodali

Krótkopowěsće (18.07.22)

póndźela, 18. julija 2022 spisane wot:

SLA z nowym dirigentom

Budyšin. Georgios Balatsinos nastupi ze zazběhom hrajneje doby 2022/2023 zastojnstwo šefdirigenta orchestra Serbskeho ludoweho ansambla. Wulce wu­znamjenjeny Grjek, dotal skutkowacy mjez druhim za Berlinskich sinfonikarjow a Athensku narodnu operu, bu wot wjednistwa kaž tež hudźbnikow SLA nimale jednohłósnje wuzwoleny. Powabiło bě so dohromady 40 kandidatow.

Twarske dźěła zahajili

Niska. Twarskich naprawow dla wot dźensnišeho ćahi mjez Zhorjelcom a Niskej njejězdźa. Narunanski jězbny plan je přihotowany a je na internetnej stronje železniskeho předewzaća Odeg wozjewjeny kaž tež w busach a ćahach wupołoženy, wottam rěka. Twarske naprawy su hač do 23. septembra planowane.

Česćuja załožerja genetiki

Krótkopowěsće (15.07.22)

pjatk, 15. julija 2022 spisane wot:

Michaela Hariga rozžohnowali

Budyšin. W Budyskim krajnoradnym zarjedźe su wjelelětneho krajneho radu Michaela Hariga (CDU) dźensa oficialnje ze zastojnstwa rozžohnowali. Při tutej składnosći přepoda jemu Wolfgang Zender, jednaćel Wuchodoněmskeho zwjazka nalutorwarnje, Medalju dr. Johanna Christiana Eberle. Z tym připóznaja zasłužby Hariga wo wuwiće Budyskeje lutowarnje a lutowarnistwa w regionje.

Ličba mortwych porodow přiběra

Wiesbaden. Nimale kóžde 230. dźěćo w Němskej so mortwje narodźi. Po niskim stawje 2007 kwota tendencielnje zaso přiběra, kaž dźensa Statistiski zwjazkowy zarjad we Wiesbadenje zdźěla. Loni narodźi so w zwjazkowej republice 3 420 dźěći mortwych, štož wotpowěduje 4,3 mortwych porodow na 1 000 narodźenych. Jedna z přičin je stupaca staroba maćerjow.

Wopomnišćo město kormjernje

Serbska debata

nowostki LND