Berlin (dpa/SN). Mnoho wobchodow a pjenježnych awtomatow w Němskej njedósta dźensa stawka pjenježnych posłužbow dla žane čerstwe bankowki. Hižo wot ranja šoferojo a přihotowarjo pjenježnych transportow kaž tež ličerjo pjenjez njedźěłaja. Pozadk toho je, zo žadaja sej zwyšenje mzdy wo 1,50 eurow na hodźinu. Nimo toho měli přistajeni bankow na zapadźe a wuchodźe jenak zasłužić. Tarifowe jednanja jutře a zajutřišim w Bad Nauheimje dale póńdu.
Chłostanski wukaz za šofera
Bottrop (dpa/SN). Po tym zo bě 50lětny muž z awtom wjacore razy wotpohladnje do skupin ludźi zajěł, je sudnistwo dźensa chłostanski wukaz wjacorych pospytow mordarstwa dla přikazało. To zdźělištej policija a statne rěčnistwo w Bottropje. Mjeztym wuchadźeja přepytowarjo z toho, zo bě nadpad wot němskeho staćana zaměrny a wotpohladany. Wjacore razy bě muž w Bottropje a Essenje do skupin ludźi jěł, zo by wukrajnikow morił, kaž sam přizna.
Trump na rozmołwu přeprosył
Drježdźany/Erfurt/Podstupim (dpa/SN). Strona AfD chce lětsa na wuchodźe Němskeje stawizny pisać. W třoch zwjazkowych krajach ma šansu, dotalne najsylniše strony w knježerstwje přesćahnyć. W aktualnym naprašowanju w Braniborskej leži AfD z 23 procentami zhromadnje z SPD prědku. W Durinskej leži jedyn procentny dypk zhromadnje z Lěwicu za tuchwilu najsylnišej CDU. W Sakskej ma populistiska strona na CDU štyri procentne dypki nachwatać.
Bukarest (dpa/SN). Najebać wulku kritiku z Brüssela nutřkowneje politiki w kraju dla je Rumunska nowe lěto prezidenstwo Europskeje rady přewzała. Kaž tamniše knježerstwo zwurazni, chce balkanski kraj funkciju jako neutralny posrědkowar wukonjeć. Prezident komisije EU Jean-Claude Juncker pak na tym dwěluje, wšako njeje so rumunskemu knježerstwu poradźiło nastupajo rozkoru nutřkowneje politiki korupcije dla dojednanje nańć. Komisija Europskeje unije postupowanje w kraju hižo dlěje wobkedźbuje. Tak wobsteji strach, zo so tamniša rozkora tež na prezidenstwo rady wuskutkuje.
Na Rumunsku čaka na europskej runinje nětko tójšto nadawkow. Najwjetši budźe zawěsće wustup Wulkeje Britaniskeje z EU, kotryž je za 29. měrc předwidźany.
Wysokeho starobneho přerězka 80 lět dla su silwester w španiskej wsy Villar de Corneja 31. decembra prosće hižo připołdnju w dwanaćich swjećili. Tak zetka so 37 wobydlerjow na hłownym torhošću, hdźež su sej mjez sobu strowe nowe lěto wupřeli. Tuž móžachu wječor sčasom do łoža a njetrjebachu won do zymneje nocy, měnješe wjesnjanostka Carmen Hernández. Hižo wot lěta 2004 tam silwester wodnjo swjeća.
Trjebane awto za 220 eurow kupiłoj staj 15lětnaj młodostnaj w bayerskim Bad Kötztingenje. Awtowej značce za nje staj pokradnyłoj a smaleštaj na to bjez jězbneje dowolnosće a zawěsćenja po kraju. Z cigaretu a awtowym klučikom w ruce pak buštaj skónčnje na busowym zastanišću w 40 km zdalenym Zwieselu lepjenaj. Nimo njeju ma nětko tež 29lětny předawar awta chłostanske jednanje na šiji.
Berlin (dpa/SN). Zastajenja brónjenskich eksportow do Saudi-Arabskeje dla hrozy industrija zwjazkowemu knježerstwu z płaćenjom narunanja škodow. Hłowny jednaćel zwjazkoweho předsydstwa Němskeje wěstotneje a zakitowanskeje industrije Hans Christoph Atzpodien žadaše sej w interviewje z powěsćernju dpa, zo njeměli politiske temy na chribjeće předewzaćow rozrisać.
Chcedźa nuzowy staw wuwołać
Rom (dpa/SN). Po zemjerženju wokoło wulkana Etna na kupje Sicilskej chce italske knježerstwo nuzowy staw za potrjechene kónčiny wuwołać. Zarjady móhli potom spěšnišo na situacije reagować a pomhać, zdźěli dźensa wicepremierminister Luigi Di Maio. Zawčerawšim bě so zemja južnje wulkana wokoło města Catania třasła. Něhdźe 400 ludźi zhubi nachwilnje swoje doma, ćežko zranił so na zbožo nichtó njeje. Hižo wot 23. decembra je 3 300 metrow wysoki wulkan Etna zaso aktiwny.
Financy přepruwować