Dźěwin (AK/SN). Hač do kónca lěta 2022 dóstanu w gmejnach Slepo, Trjebin a Dźěwin (Groß Düben) něhdźe 1 500 domjacnosćow, 140 firmow spěšny internet, kaž tež šule, pěstowarnje a institucije. Za to bě předwčerawšim w Dźěwinje oficialny start. Dohromady inwestuja 6,3 miliony eurow. Z toho zapłaći Swobodny stat Sakska 2,4 miliony, Zwjazk přida 3,7 milionow eurow. Tež jednotliwe gmejny dyrbja najprjedy raz swójski podźěl zwjesć, dóstanu pak jón pozdźišo wróćeny. Za Trjebin wučinja to 637 000 eurow, za Slepo 1,2 milionaj a za Dźěwin 1,4 miliony eurow.
108 ludźi w chorownjach
Budyšin. Wo 165 dalšich natyknjenych z koronu informowaše wčera Budyski wokrjes. Incidenca je dźensa po RKI 238,5. Chorownje we wokrjesu lěkuja tuchwilu 108 koronapacientow, z nich 29 na intensiwnej staciji. Wokrjes Zhorjelc přizjewi wčera 111 nowoinfekcijow a dalše wosom smjertnych padow wot 7. do 14. apryla. Po RKI je tam incidenca dźensa 224,4.
Přihoty na „hłownu“ běža
Budyšin. Referent za hospodarstwo a infrastrukturu Domowiny Pětr Brězan budźe třěšny zwjazk w regionalnym wuběrku za přewod strukturneje změny w Sakskej zastupować. To je prezidij Zwjazkoweho předsydstwa Domowiny wčera na swojim onlinowym wuradźowanju wobzamknył. Dale přihotowali su čłonojo gremija mjez druhim tež Hłownu zhromadźiznu Domowiny w juniju w Slepom a přichodne posedźenje zwjazkoweho předsydstwa 7. meje.
Ležownosć sej wróćo žadaja
Budyšin (SN/MWj). Wot minjeneje wutory po wšej Němskej na awtodróhach a zwjazkowych dróhach zaso wobchad liča. Kóžde pjeć lět na te wašnje zwěsćeja, kak so wobchad wuwiwa a kelko jězdźidłow je po puću. Zwjazkowe kraje runočasnje tajke ličenje na swojich statnych resp. krajnych dróhach přewjeduja. Po prěnim ličenskim dnju předwčerawšim slěduja hač do oktobra dalše tajke dny. Poprawom by ličenje hižo loni na rjedźe było, bu pak korony dla přestorčene. Kaž Jens Jungmann ze sakskeho ministerstwa za hospodarstwo, dźěło a wobchad zdźěli, wunjese wobchadne ličenje dopóznaća wo wuwiću wobchada a je zakład wobchadnych planowanjow.
Nowe wašnje wobšudnistwa
Krušwica. Po wšěm zdaću z nowym wašnjom wobšudnistwa spytaja njeznaći ludźom pjenjezy wulišćić. W Krušwicy chcyše 54lětny muž swoje motorske předać a je internetnje poskići. Na to přizjewi so pozdatny zajimc. Wobaj so pjenježnje dojednaštaj a wučiništaj, zo spedicija mašinu wotewza. 54lětny sposrědkowa swoje kontowe daty, zo móhł „kupc“ sumu přepokazać. Město toho pak dósta wón mejlku banki, po kotrejž měješe najprjedy 500 eurow na italske konto přepokazać. Potom bychu jemu wujednanu sumu přepokazali. Krušwičan čuješe, zo něšto njetrjechi, a přizjewi to policiji.
Runje tak kaž loni tež tónkróć wotewrjenje Małowjelkowskeho prazwěrjenca koronapandemije dla přestorča. Hač móža kaž před lětom 20. meje wočinić, wšak tuchwilu jasne njeje.
Mały Wjelkow (UM/SN). Wobrazy su podobne, a přiwšěm je wulkich rozdźělow. Runje tak kaž loni je Małowjelkowski prazwěrjenc srjedź apryla hišće we hłubokim zymskim sparje. W normalnym padźe so tu hižo wot 1. apryla z ludźimi mjerwi, kotřiž prazwěrjata wobdźiwaja a na to čakaja, zo w dožiwjenskim swěće Lavaris wulkan zaso wudyri. Minjene lěto smědźeše woblubowany wólnočasny park 20. meje swoje durje wočinić, jako měnjachu, zo je hladajo na koronapandemiju najhórše přetrate. Dźensa wědźa to lěpje (abo špatnišo). „Tuchwilu njeje scyła hišće wotwidźeć, hdy a pod kotrymi wuměnjenjemi móžemy prazwěrjenc wotewrěć“, praji nawodnica za wólny čas a turizm z Budyskeje wobdźělenskeje a wobhospodarjenskeje towaršnosće (BBB) Katharina Görnitz na naprašowanje. Štož móžachu, su činili.