Kolokwij wo kompjuterach a digitalnej technice

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Wojerowski Konrada Zusowy muzej swjećeše zašły kónc tydźenja 25lětne wobstaće. Spěchowany wot Kulturneje załožby Swobodneho stata Sakska wón na hódnoće nabywa, w měsće kaž tež za jeho mjezami.

Digitalna doku wo lehnjakach

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:
Njeswačidło/Budyšin. Wotnětka předleži digitalna dokumentacija wo zwěrjatach, kotrež we a na Budyskich twarach hnězda. Jeje zakład twori 30 lět trajaca zaběra z problematiku. Ptaki kaž tež njetopyrje maja dźeń a hubjeńše wuměnjenja. Město Budyšin je ornitologow při tym podpěrało, předležacu wědu wo lehnjakach zawěsćić a digitalny zakład za cyłe město zestajeć. Wšelake zarjady, kotrež maja naležnosće družin wobkedźbować, móža daty nětko wužiwać. Měšćenjo su prošeni při dalewjedźenju dokumentacije pomhać z pokazkami wo tym, w kotrych twarjenjach na přikład sowy, kiwki, pu­stawy abo njetopyrje bydla. Informować móža woni Franka Urbana pod telefonowym čisłom 03591 /302766 a přirodowědnu staciju w Njeswačidle pod tel. čo. 035933/179862 abo pod .

Angažowani wumóžerjo zežiwidłow

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:
Iniciatiwa Marktschwärmerei Wojerecy zasadźa so přećiwo ničenju zežiwidłow. Jeje čłonojo tuž z lokalnymi zawodami a z čestnohamtsce skutkowacymi, kaž z Katrin ­Kittel (na foće), wusko hromadźe dźěłaja. Tak šćipaja tuchwilu zeleninu pola wobsedźerja plantažow Ulricha Schmidta z Wojerec, a ju w regionje předawaja, pomhajo ­poskićerjam kaž kupcam. Iniciatiwa přeproša jutře wot 16 hodź. na prěnim žnjowo­dźakny swjedźeń we wikowanskej hali njedaloko Kauflanda. Foto: Silke Richter

Policija (24.09.20)

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Podhladneho zajeli

Budyšin. Kaž bu hakle dźensa znate, je policija póndźelu popołdnju paducha njedaloko Budyskeho policajskeho rewěra lepiła, kiž je zašły čas mnohe delikty skućił. 32lětny je podhladny, zo je so loni wjackróć do pěstowarnjow, fyzioterapijow, hosćencow a předawanišćow zadobywał. Mjez druhim jemu wumjetuja, zo je w nakupowanišću na Otta Nagelowej loni w oktobru šěsć fotoaparatow, dalokowid a pjenjezy kradnył. Tež nastupajo wopojadła je wón podhladny, zo je škodu wjacorych tysac eurow načinił. Zastojnicy su jeho přechodnje zajeli a wutoru sudnikej předstajili. Kriminalisća wuchadźeja z dalšich njeskutkow muža a nětko wšelake slědy wuhódnoćeja.

Jasne znamjo radźićelow

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Najebać warnowanja prawiznikow so za měšćanske zawody rozsudźili

Běła Woda (CK/SN). Měšćanske zawody Běła Woda maja město tež po lěće 2022 z dalnoćopłotu a pitnej wodu zastarać. To je měšćanska rada nětko rozsudźiła. Na wosebitym posedźenju mějachu Běłowodźanscy radźićeljo wo tym rozsudźić, hač maja tamniše měšćanske zawody Běłu Wodu tež po lěće 2022 z pitnej wodu a dalnoćopłotu zastarać. Loni w meji běše měšćanska rada wo dalewjedźenju zrěčenjow zasadnje rozsudźiła – a to z opciju, jej wo pjeć lěta podlěšić. ZO bychu wo tym posudźować móhli, su dali nadźěłać njewotwisne eksterne dobrozdaće.

Předewzaće je mjeztym prawnisku kencliju wo radu prosyło, a ta jemu wobkrući, zo hodźi so dalewjedźenju zrěčenjow přihłosować. Na tamnym boku pak w nadawku města skutkowacy fachowi prawiznicy měnja, zo njeje to bjez wo­spjetneho wupisanja móžno, dokelž so hewak přećiwo prawam Europskeje unije nastupajo wubědźowanje přeńdu. A tak by riziko skóržbow wulke było.

Zajimawostki wo piwarni

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Kónc septembra budźe tomu 120 lět, zo bu piwarnja Šunowskeho ryćerkubła na přeco zawrjena. Wona wobsteješe něhdy z třoch twarjenjow. Běchu to dom za warjenje piwa z piwowej pincu, słodarnja (Malzhaus) a tehdy hižo njewužiwana palencarnja. Přetož tež palenc něhdy na tymle městnje palachu. Piwarnja steješe wuchodnje hrodu njeposrědnje při puću do směra na Konjecy. W lěće 1922 běchu wšitke twarjenja wottorhali.

Dźensa jenož hišće někotre fotografije na něhdyšu Šunowsku piwarnju dopominaja. Na jednej z lěta 1879 widźimy piwarca Augusta Franca Wetzlauwa z mandźelskej a třomi dźěćimi kaž tež z někotrymi přiwuznymi před piwarnju. Najskerje jedna so tu samo wo najstarše foto, kotrež ze Šunowa docyła eksistuje.

Pózdnjolětnja abo podnazymska idylka? Na te prašenje nam wosa kaž tež mucha wotmołwić njemóžetej. Wona pak wužiwa składnosć, so słódkeje brěčki slowki nasrěbać. Dotal rjane babylěćo je pak tež mnohe překasancy pohnuwało płody nakusać, kaž móžachmy to minjene dny předewšěm na sadowcach wobkedźbować. Foto: Feliks Haza

Dwurěčnosć klaca

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Budyšin (SN/at). Dźěłowy kruh za serbske naležnosće Budyskeho wokrjesa wěnowaše so na swojim wčerawšim posedźenju znowa temje dwurěčneho popisanja zjawnych twarjenjow. To zdźěli społnomócnjena za serbske naležnosće Regina Krawcowa, kotraž krajnoradny zarjad kónc septembra wopušći. Přitomni zwěsćichu, zo nimaja w krajnoradnym za­rjedźe přeco hišće spokojacy rozsud, po kotrymž su wšitke zjawne twarjenja w swójskim nošerstwje konsekwentnje w serbskej a němskej rěči a w jenak wulkim pismje woznamjenjene. Wo zasadne rozrisanje chce so čestnohamtski gremij tuž dale prócować. Hladajo na zjawne domy, kaž je to na přikład nowe pomjenowanje Kubłanišća swj. Bena w Smochćicach, porokowachu, zo zda so serbske popisanje w nowym logu zhubjene, dokelž je přemałe. Dale rozłoži nawodnica wobchodniskeho wobłuka II, přirjadnica krajneho rady Birgit Weber, kak su wobě regionalnej rěči w saněrowanym muzeju Hórnikečanska Energijowa fabrika zwoprawdźili.

Krótkopowěsće (24.09.20)

štwórtk, 24. septembera 2020 spisane wot:

Tři nowe koronapady zwěsćili

Budyšin. W Hornjej Łužicy registrowachu wčera tři nowe natyknjenja z koronawirusom, dwě w Budyskim a jedne w Zhorjelskim wokrjesu, kotrež běchu pola šulerki šule w nutřkownym měsće Zhorjelca zwěsćili. W Budyskim wokrjesu je 42 schorjenych wosobow, z nich jednu dale stacionarnje lěkuja. Ličbje postajenych karantenow běštej wčera 86 (-42), rozprawja Budyski krajnoradny zarjad, a 106 (+16), kaž ze Zhorjelca rěka.

Jewišćowy bal wotprajeny

Budyšin. Tradicionalny, 13. a 14. nowembra planowany jewišćowy bal Němsko-Serbskeho ludoweho dźiwadła lětsa wupadnje. „Smy dołho rozmyslowali ­a zwěsćili, zo pod wokomiknymi wuměnjenjemi korony dla zarjadowanje ze sceniskim programom, reju a pohosćenjom přewjesć njemóžemy“, informuje Budyske NSLDź na swojej internetnej stronje.

Korčmy wot 22 hodź. zawrjene

To by znamjo přisłušnosće było

srjeda, 23. septembera 2020 spisane wot:

Sabrina Kuschy čłonstwo wokrjesa Dubja-Błóta w Domowinje nastorčiła

Sabrina Kuschy je prěnja sobudźěłaćerka w zarjadnistwje braniborskeho wo­krjesa Dubja-Błóta, kotraž zastojnstwo wokrjesneje społnomócnjeneje za naležnosće Serbow hłownohamtsce wukonja. Wo zazběhu noweje dźěławosće je so Axel Arlt z njej rozmołwjał.

Čehodla sće so wo zastojnstwo społnomócnjeneje za naležnosće Serbow we wokrjesu Dubja-Błóta požadała?

S. Kuschy: Dźěłam mjeztym 15 lět w zarjadnistwje wokrjesa Dubja-Błóta. Sym so tu na zarjadnisku fachowu při­stajenu wukubłać dała a po tym studowach nimo powołanja na zawodnu ekonomku. Dwanaće lět běch za wobłuk turizm we wokrjesu zamołwita. Nětko běše w mojim žiwjenju změna na rjedźe. A tajka so z wupisanjom městna hłownohamtskeje społnomócnjeneje za serbske naležnosće wězo jara derje skićeše. Nimo toho sym w Běłej Górje-Bělinje wotrostła a sym wot dźěćatstwa z tradicijemi a kulturu Serbow zwjazana.

Maće sama tež serbsku narodnu drastu w kamorje?

nowostki LND