Witajće do templa wuměłstwa!

Freitag, 20. März 2020
Artikel bewerten
(0 Stimmen)
Sixtinska madona Raffaela je wot 29. februara ludźi we wobnowjenej Mólbowej galeriji starych mištrow w Drježdźanach po sydom lět twarskich dźěłow znowa fascinowała. Dołho pak njeje trało, a coronawirusa dla dyrbjachu galeriju nachwilnje chować. Kaž wšitke druhe w Sakskej wostanje tež tónle muzej najprjedy raz hač do 19. apryla zawrjeny. Christine Ruby Sixtinska madona Raffaela je wot 29. februara ludźi we wobnowjenej Mólbowej galeriji starych mištrow w Drježdźanach po sydom lět twarskich dźěłow znowa fascinowała. Dołho pak njeje trało, a coronawirusa dla dyrbjachu galeriju nachwilnje chować. Kaž wšitke druhe w Sakskej wostanje tež tónle muzej najprjedy raz hač do 19. apryla zawrjeny. Christine Ruby

50 milionow eurow za wobnowjenje galerije starych mištrow nałožili

Wuměłscy eksperća a fachowcy za wustajeńcy su so wo to starali, zo so Semperowa galerija w nowym swětle błyšći. Telko dźiwa a požitka tu hižo dołho wjace dožiwił njejsy. Galerija starych mištrow bě drje hižo přeco něšto cyle wosebiteho. Hačrunjež tam snano zyma abo trochu ćěmno było, hač wopyta ju wjele abo mało ludźi – galerija wosta stajna městnosć wosebiteje wabiwosće. Nětko pak je wustajenišćo hišće wyši schodźenk docpěło.

Załožena wot sakskich kralow słuša zběrka k najsławnišim a najwoblubowanišim na swěće. Mjez druhim tohodla, zo žane rubježniske wuměłstwo njewopřijima. Wšitke eksponaty su prawdosćiwje a wěcywustojnje nabyte abo darjene, a hižo za čas kralow běchu zjawnosći přistupne. Snano je to tež přičina, čehoždla su kralojo w Sakskej chětro woblubowani. Woni běchu so stajnje sylnje za kulturu zasadźeli. Jeničce knježeše-li wójna abo wulka woda, zběrku zawrěchu. ­A wšitcy so wo wobstatk starosćachu.

Słuša k najsławnišim a najwoblubowanišim na swěće

Veröffentlicht in Kultura & wuměłstwo

Galerie

dalši wobraz (1) Mólby a skulptury w dialogu – nowe susodstwo zmóžnja tež nowy wid na to, kak su so wuměłcy přeco hižo mjez sobu wobwliwowali.
dalši wobraz (2) Antika njebě bjezbarbna, kaž je Georg Treu (1843–1921) na Wulkej Herkulančance pokazał.
dalši wobraz (3) Tež za swoju zběrku skulpturow je Semperowa galerija znata.
Bitte anmelden, um einen Kommentar zu posten

Serbska debata

Neuheiten LND