Zapósłane (18.03.24)

Montag, 18. März 2024 geschrieben von:

Dr. Robert Lorenc ze Zhorjelca wěnuje so w swojim dopisu „serbskej iniciatiwje za měr w Ukrainje“ a pohódnoćenju połoženja we wójnje:

Je po mojim měnjenju zmysłapołne, w prašenju ruskeje nadpadoweje wójny přećiwo Ukrainje, kotraž ludowe prawo zrani, „česćeneho knjeza prezidenta“ Putina po słowje brać. Dnja 13. měrca 2024 rjekny tutón w interviewje jara jasnje, što tuchwilu wo měrowych jednanjach mysli. Putin rjekny po słowje: „Nětko jednać, jenož dokelž jim municija wuńdźe, by z našeje strony někak absurdne było.“ Něšto dnjow do toho bě wón nimo toho wozjewił, zo by tež za pad jednanjow na žadyn pad zwólniwy był, někajke wot nadpada 2022 wobsadźene dźěle Ukrainy zaso spušćić. Widźimy tu imperialistisku dobywansku wójnu, kotrejež zaměry su, tež tu staj Putin a jeho stab jara jasnaj, rozpušćenje Ukrainy jako suwereny stat a přiswojenje dalšich dźělow jeje teritorija a rusifikacija tutych.

Zapósłane (15.03.24)

Freitag, 15. März 2024 geschrieben von:

Diana Šołćina, nawodnica Serbskeje wyšeje šule „Michał Hórnik“ Worklecy, piše po serbskej debaće wo kubłanju:

A zaso raz rozpalita diskusija wo kubłanju z telko ekspertkami a ekspertami kelkož wosobow w rumje. Wšě so w šuli wuznaja, wšě wědźa, što ma šula zdokonjeć, kotre nadawki ma. Ze zapalom a wćipnotu podach so na wječornu debatu z tematiku, kotraž polarizuje. Kubłanska awtonomija abo dale, kaž dotal? A tak sćěhowachu chwile rozkładowanja, wopisowanja, wizijow a wobskorženja.

Zapósłane (12.03.24)

Dienstag, 12. März 2024 geschrieben von:

Arnd Zoba z Bukec je nam swój wid na serbsku iniciatiwu za měr w Ukrainje sposrědkował:

Iniciatiwje za měr w Ukrainje bych so rady přizamknył, přetož wona so na to złožuje, štož je kontrahentam hišće zhromadneho zwostało – Cyril a Metod a słowjanstwo. Ale štož tu po mojim měnjenju pobrachuje, je w tym procesu jednanjow dokładne rozjimanje wšěch konfliktnych polow zašłosće a přitomnosće. To je snano předwidźane, ale nic mjenowane.

Wažne mi wokomiknje je: Hdźe a w kajkej formje móže zajimowany za tutu iniciatiwu swoju podpěru dokumentować? Kajki zajim wobsteji ze strony iniciatorow na rozšěrjenju „Namołwy....“ w tukraju, wukraju, Ukrainje a w Ruskej. Mam wotpowědne zwiski za te jedne kaž te druhe. Eksistuje tekst „Namołwy....“ hižo tež němsce, rusce a ukrainsce? Su-li hižo oficialne přełožki, by derje było, hdyž bychu ludźom přistupne byli.

Snano je Wam móžno mejlku dale sposrědkować. Wutrobny dźak a postrow!

Daniel Józef Nawka z Lipska reaguje ze swojim listom na „Namołwu k zakónčenju wójny w Ukrainje“:

Podpěruju serbsku iniciatiwu za měr w Ukrainje a sym sej wěsty, zo wulki dźěl Serbow tutu iniciatiwu podpěruje a by ju podpisał. Tuž by derje było, hdy by so jim tuta móžnosć tež skićiła.

Jako zakład za jednanje wo měr móhli so dokumenty mjez Ruskej a Ukrainu z lěta 2022 wzać, kotrež buchu w Istanbulu wujednane. Nažel je Ukraina potom podpisała njeje.

Skedźbnjam tež na to, zo je wójna w Ukrainje hižo w lěće 2014 po „demonstracijach na Majdanje“ wudyriła. Zapadne knježerstwa pak woprawdźity zajim za přesadźenje „Minskowskich dojednanjow“ pokazali njejsu. A jim je tež wědome było, zo su sympatizanća Bandery a Azowscy wojowarjo na prědnjej fronće přećiwo rusce rěčacej wjetšinje w Donbasu wojowali.

Nimo ludoweho prawa eksistuje tež starše a dźensa hišće płaćiwe „zwučenostne prawo“ ludow, kotrež etniskim a rěčnym mjeńšinam dowola, so nje­wotwisne činić, to rěka: prawo, swoju ­awtonomiju w swojim sydlenskim rumje deklarować. (Kosowo) Primat ma lud a nic stat.

Mysle intendanta Serbskeho ludoweho ansambla, Tomasa Kreibicha-Nawki, na kóncu demonstracije za wotewrjeny, pisany Budyšin a přećiwo prawicarskemu ekstremizmej 25. februara w sprjewinym měsće

Pod rubriku „diskusija“ wozjewjeja Serbske Nowiny teksty, kotrež měli wuměnu měnjenjow pozbudźić.

Doba, w kotrejž je z perfidnych mysli něšto mało ludźi nawjetša mašinerija zatamanja čłowjeka a fyziskeho zaničowanja ludźi nastała, kotruž je swět dožiwił, je hakle telko lět za nami, kaž traje žiwjenje čłowjeka. Ludźi z wěstym nastajenjom deklarowachu za mjenjehódnych, mjez nimi psychisce chori, zbrašeni, ludźo, kotřiž heteroseksuelnje zmysleni njejsu, hłownje pak tych, kotrychž jako ariskich njezarjadowachu, mjez nimi serbski lud. W błudnym prócowanju wo „kónčne rozrisanje“ su na kóncu miliony ludźi na barbariske wašnje swoje žiwjenje přisadźili. Tež za serbski lud běše tute „rozrisanje“ předwidźane.

Zapósłane (06.03.24)

Mittwoch, 06. März 2024 geschrieben von:

Julian Nyča z Prěčec piše:

Hladajo na komentar, w kotrymž so němskim oficěram wumjetuje, nadpad na Rusku planować, dyrbjało so snadź tola hišće na někotre fakty pokazać:

1. Zo so we wójsku wšelake scenarije dis­kutuja, njeje samo na sebi ničo wosebiteho abo samo brizantneho, wosebje nic za čas wójny. Móžemy z toho wuchadźeć, zo diskutuja ruscy generalojo runje tak teoretiske móžnosće operacijow na teritoriju NATO, na přikład za přewinjenje „Suwalskeje dźěry“ mjez Pólskej a Litawskej. Jenički rozdźěl je, zo so woni při tym lepić njedadźa.

2. Wjace hač 70 procentow Krimskeho mosta leži na mjezynarodnje připóznatym teritoriju Ukrainy. Ruska je móst ilegalnje natwariła a wužiwa jón za zastaranje swójskeho wójska w Ukrainje. Zasadnje móže Ukraina rozsudźić, što ma so z ilegalnym twarom stać, kotryž wěstotu jeje teritorija a wobydlerstwa bjezdwěla direktnje wohrožuje. Jej při zničenju tajkeho twara pomhać, njeje ani po mjezynarodnym prawje ani po zakładnym zakonju zakazane.

Zapósłane (05.03.24)

Dienstag, 05. März 2024 geschrieben von:

Dr. Tomaš Wornar z Drježdźan zaběra so z prěnjej „serbskej debatu“, kotraž wotmě so minjenu wutoru w Slepom:

Za tutón nowy format słuša wšitkim iniciatoram dźak a připóznaće. Wosebje tež za zmužitosć, po nowych pućach kročić.

Prěnje zarjadowanje měješe so zašłu wutoru we Slepom strukturnym změnam wěnować. Bohužel pak njebě ani zarjadowarjam ani wobdźělnikam dospołnje jasne, kotre strukturne změny měli w srjedźišću stać a tak wjerćeše so diskusija mjez regionalnym wuwićom, strukturnymi změnami we zwisku ze skónčenjom wudobywanja brunicy a wězo rozdźělowanjom spěchowanskich pjenjez. Zo je nimo trěbneho procesa hospodarskeje transformacije runje tak wažne, struktury participacije, kubłanja a struktury na socialnym a kulturnym polu ­aktiwnje dale wuwiwać, so jenož nakromnje přispomni. Žana rěč wo tym, kak móhli so zhubjena serbska substanca a serbske struktury w tutym zwisku zaso natwarjeć a zesylnjeć.

Zapósłane (28.02.24)

Mittwoch, 28. Februar 2024 geschrieben von:

„Wulkotne předstajenje“ piše Weronika Bulankowa z Jawory po wopyće Němsko-serbskeho ludoweho dźiwadła minjenu njedźelu:

„Na tamnym boku měsačka – Hercy“ dopomina mnohich z nas njedźelu popołdnju na połnje wobsadźenej žurli Budyskeho Serbskeho dźiwadła na 1970e lěta a wubudźa žadosć, so zaso raz po tajkej hudźbje pohibować, rejować. Lubina Hajduk-Veljkovićowa je tón prawy dypk pola zrałeje generacije namakała, jako je tutu hru spisała. Noze so sobu po zynkach beat-hudźby pohibowachu a tak bě nalada na žurli wulkotna.

Štož bě tež jara hnujace, hdyž skoro na kóncu hry, jako mać swojeho syna w jastwje wopyta, móhł jehličku padnyć słyšeć, tak ćicho bě a tajka napjatosć na žurli knježeše.

Wutrobny dźak wuprajam tuž wšitkim sobuskutkowacym na jewišću a za nim za wulkotne poradźenje tuteje hry. Běch tež jara překwapjena, kelko instrumentow naši dźiwadźelnicy wobknježa a kajke wulkotne hłosy maja.

Zapósłane (20.02.24)

Dienstag, 20. Februar 2024 geschrieben von:

Serbske Nowiny wozjewichu minjeny štwórtk artikl z nadpismom „Woda w Liškowskim jězoru dale stupa“. Julian Nyča poda swoje mysle k přinoškej.

Sće pisali w zwisku z Liškowskim jězorom wo „Łućanskej wuhladnej wěži“ a sym dołho přemyslował, što drje je měnjene. Sym na kartu pohladał a potom bě jasne: Měnjena je wěža pola Merzdorfa. Łućo pak bě hornjołužiski Merzdorf nad Sprjewju, ródna wjes Jana Arnošta Smolerja, kotraž bu za čas NDR wotbagrowana. Tam je dźensa tež jězor, ale Bjerwałdski. Delnjołužiski Merzdorf, měšćanski dźěl Choćebuza, rěka serbsce Žylowk (čehodla tež přeco). Měli potajkim wo wuhladnej wěži pola Žylowka pisać (abo delnjoserbsce „žylowkojskej“).

Zapósłane (13.02.24)

Dienstag, 13. Februar 2024 geschrieben von:

Měrćin Wałda wupraja so k pohrjebej prof. Helmuta Faski: Jako so we wobrotowym času Akademija wědomosćow NDR w Berlinje rozpušći, hrožeše samsny dóńt tež Institutej za serbski ludospyt w Budyšinje. W tehdy tak krizowym času pytaše prof. Faska zamołwiće a z wulkim angažementom za wupućemi. Spočatk lěta 1992 so nowe serbske slědźerske zarjadnišćo jako Serbski institut załoži a Faska sta so z jeho prěnim direktorom.

Zašły pjatk bu wurjadny rěčespytnik, slawist, sorabist mjezynarodneho formata na Njeswačanskim kěrchowje pochowany. Žarowansku narěč měješe němska rěčnica, kotraž tež při jeho rowje jenož němsce rěčeše. Na cyłym pohrjebje njebě ani jeničke serbske słowo słyšeć. Nic w pohrjebnišćowej kapali ani při rowje njenamaka so nichtón z někajkeje serbskeje institucije, kotryž by zasłužby a wulcyšne wukony prof. Faski hódnoćił. Što je zamołwitym Serbam hišće hódne, hdyž so tajkemu zasłužbnemu čłowjekej ani dźak ani zjawne připóznaće njepopřeje!?

Stani Nawka z Hamburga: Ptači kwas 2024

Serbska debata

Neuheiten LND