Z pobožnosću do swěta

Freitag, 22. Januar 2021
Artikel bewerten
(0 Stimmen)
Ochranowska bratrowska jednota měješe kónc 18. lětstotka mjez druhim wosrjedź tropiskeho lěsa w Surinamje misionsku staciju Bambey, na kotrejž bu Michał Lehmann zasadźeny. Tule wid na Nowy Bambey z lěta 1804 Archiw Ochranowskeje bratrowskeje jednoty, Mp.235.8 Ochranowska bratrowska jednota měješe kónc 18. lětstotka mjez druhim wosrjedź tropiskeho lěsa w Surinamje misionsku staciju Bambey, na kotrejž bu Michał Lehmann zasadźeny. Tule wid na Nowy Bambey z lěta 1804 Archiw Ochranowskeje bratrowskeje jednoty, Mp.235.8

Lehmannecy z Delan – mjezynarodna serbska swójba z 18. lětstotka (1. dźěl) 

Delany pod Čornobohom su znate jako ródna wjes fararja, kěr­lušerja a wupućowarja Jana ­Kiliana. Za čas jeho dźěćatstwa spočatk 19. lětstotka bě wjele swójbow we wsy a wokolinje nutrnu domjacu pobožnosć hajiło. K tomu słušachu wopyty nabožnych zhromadźiznow w priwatnych domach, tak mjenowane štundy, a prawi­dłowne wosobinske rozestajenja ze Swjatym pismom – hač do 18. lětstotka sahaca to tradicija. Hižo tehdy hromadźachu so pod Čornobohom pobožni k nutrnosćam, prašachu so za Božim kralestwom a ćehnjechu po Božich pućach do swěta.

Njewšědne stawizny Lehmannec swójby z Delan (Döhlen) dawaja nam dohlad do swěta tajkich pobožnych kruhow, ­kotrymž bě najwažniše za zbóžnotu pytać a Bože słowo šěrić. Zdobom nam swójbne puće pokazuja, kak mjezyna­rodna móžeše serbska swójba we 18. lětstotku być.

Swójbne žiwjenje we Łužicy

Veröffentlicht in Kultura & wuměłstwo
Bitte anmelden, um einen Kommentar zu posten

Serbska debata

Neuheiten LND