Njewjesćinske pory, kotrež pytaja za swój najrjeńši dźeń městnosć z cyle wosebitej atmosferu, měli sej raz Hrodźišćanski hród wobhladać. Spěchowanske towarstwo Pro Gröditz, kotrež w swojej dźensnišej formje 1738 natwarjeny hród wobhospodarja, poradźuje mandźelskeju in spe na indiwiduelne wašnje. To nastupa wotběh kwasa kaž tež wuhotowanje rumnosćow. Za wěrowanje hodźi so najlěpje „módry salon“ mjenowana mała žurla za dźesać do 15 wosobow. Na wulkej žurli móže po tym 40 do 45 hosći swjećić. Wo kwasnu hosćinu pak dyrbitaj so žeńtwylačnaj runje tak kaž wo stawnicu – za Hrodźišćo zamołwita je zastojnica z Wósporka – abo stawnika samaj starać. Jedna-li so wo cyrkwinske wěrowanje, poskića so ewangelski Boži dom bjezposrědnje pódla hrodu.
Daloki park kaž tež bliska Hrodźišćanska skała tworitej wulkotnu kulisu za kwasne fota. Njewjesćinske pory maja nimo toho składnosć, róžowy štomik jako dopomnjenku sadźić. Wobsteji-li ze stron kwasarjow zajim na wodźenju po hrodźe, hodźi so tajke pola towarstwa skazać.