Wodorunje: 3 njefachowc, 5 ani prěni ani druhi, 6 rola, 7 hornjołužiske město, 10 dźěl awta, 13 stolica Letiskeje, 14 wobydler južneje Pólskeje, 15 nic pozdźe
Padorunje: 1 wašnje twara/drasćenja, 2 přisłušnik našeho ludu, 3 městnosć z pomnikom Ćišinskeho, 4 žro, 8 zjednoćenstwo, 9 nahladnosć, 11 waha zapakowanja, 12 póda
„Wažny je sylny diskurs wo identiće“, namołwja prof. Christian Voß w interviewje, kotryž je Julian Nyča z nim za nowy Rozhlad wjedł. Voß je profesor za južnosłowjanske rěče na Humboldtowej uniwersiće w Berlinje a zaběra so wosebje ze słowjanskimi mjeńšinami w sewjernej Grjekskej, kotrež ze stron grjekskeho stata připóznate njejsu. Ze studentami slawistiki je nimo toho wjackróć w serbskej Łužicy był a naprašowanja a slědźenja přewjedł.
Kak móža zastupnicy mjeńšin a małych narodow sebjewědomje wustupować, rysuje Justyna Michniuk na přikładźe Shiny Novalinga z naroda Inuit, kotraž pěstuje na platformomaj Tik Tok a Instagram tradicionelne nadkyrkowe spěwanje (Kehlkopfgesang), z čimž po wšěm swěće wulki wothłós žněje. Zdobom skedźbnja wona na aktualne połoženje Inuit a wopisuje, kak je swoju identitu zaso namakała.
Dźens tydźenja, 3. septembra, su w ćišćerni na Horach, hdźež Serbske Nowiny ćišća, toše z nowinami roznošowarjam wopak pakowali. Po wuprajenju ćišćernje wužiwachu lisćinu, kotraž płaći wot póndźele do štwórtka, nic pak pjatkownu. Tak njejsu mnozy abonenća swoju nowinu dypkownje dóstali. W někotrych padach ani njebě wjace móžno nowinu dodawać. Tu so LND wo narunanje postara. Prosymy wo wodaće a prócujemy so, zo njeby so tajke něšto w přichodźe wospjetowało.
Wotrjad za rozšěrjenje LND