Waršawa (dpa/SN). Diplomatiska zwada mjez Israelom a Pólskej změny pólskeho zakonja wo zalětnenju dla so dale přiwótřa. Israelski wonkowny minister Jair Lapid je Waršawske knježerstwo minjeny kónc tydźenja „antidemokratiske“ mjenował. „Dny su nimo, jako móžeše Pólska židam bjez konsekwencow zeškodźeć“, rěka w jeho stejišću. Israel nima wotpohlad „woči před wohańbjacym zadźerženjom antidemokratiskeho pólskeho knježerstwa zawrěć“.
Hač do dźensnišeho wječora ma plahowarka Helen Macdonald chwile, k smjerći zasudźeneho alpaku „Geronimo“ sama morić. Tole je britiske sudnistwo rozsudźiło. Geronimo je pozitiwnje na chětro natykliwu chorosć testowany. Wobsedźerka bě wospjet sudnisce spytała, so wukazanemu zasparnjenju zwěrjeća wobarać. Mjeztym na statoku žony aktiwisća přećiwo morjenju alpaki protestuja.
Chětro bolostnje skónčiła je so ležaca wuměłska instalacija 41lětneje Awstričanki wosrjedź Salzburga. Kaž policija zdźěla, měješe 71lětny šofer awta na dróze ležacu žonu za klanku z wukładneho wokna a so za to rozsudźi, zadźěwk přejěć. Jako słyšeše wukřik, wosta stejo. Pěšcy žonu pod awtom wućahnychu a dowjezechu ju do chorownje. Šofer dyrbi z chłostanjom ličić. Dotal njewědźa, hač měješe žona za performance dowolnosć.
Wojerecy (SN/bn). Wyši měšćanosta Wojerec Torsten Ruban-Zeh (SPD) a swoji kolegojo Frank Lehmann (njestronjan) z Łutow, Roland Dantz (njestronjan) z Kamjenca a Carina Dittrich (Swobodni wolerjo) z Rychbacha su zwjazkowej ministerce za kubłanje a slědźenje Ani Karliczek (CDU) pohórškowy spis sposrědkowali. Z listom kritizuja woni „předwuběrk ekspertow za planowany slědźenski wulkocentrum we Łužicy“, kotryž „je jich zecnył“, kaž na nowinarska platforma Hoyte24 wozjewja.
Projektaj „Němski centrum za astrofyziku“ (DZA) a „Europski slědźenski institut za swětnišćowe resursy“ (Eris) nimatej „žanu bazu we Łužicy a jenož wobmjezowane nawjazowanske dypki k njej“, štož njewotpowěduje wupisanju „Wissen schafft Perspektiven für die Region!“ ministerstwa. „Prašamy so, kak ma na tym zakładźe 1 500 dźěłowych městnow nastać“, w lisće dale rěka.
Karlsruhe (dpa/SN). Sudniski wusud přećiwo Beaće Zschäpe jako sobuskućićelce neonacistiskeje teroroweje skupiny NSU je płaćiwy. Tole je Zwjazkowe sudnistwo dźensa wobkrućiło a zdobom jeje rewiziju zaćisnyło. Dnja 11. julija 2018 bě Mnichowske wyše krajne sudnistwo Zschäpe jako jeničku přežiwjenu NSU-trójki k jastwu na čas žiwjenja zasudźiło. Při wšěm nimaja žanych dopokazow, zo je Zschäpe hdy na městnach njeskutkow była.
Merkel porěči k Afghanistanej
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) chce přichodnu srjedu w zwjazkowym sejmje knježerstwowu deklaraciju k połoženju w Afghanistanje přednjesć. Tole je powěsćernja dpa z knježerstwowych kruhow zhoniła. Na wurjadnym posedźenju chce parlament tón dźeń mandat zwjazkoweje wobory k ewakuowanju ludźi z Afghanistana wobzamknyć. Opozicija wumjetuje knježerstwu zaprajenje a dospołnje wopačne posudźowanje połoženja.
Biden: Bjez chaosa njeje šło
Berlin (dpa/SN). Powołanski zwjazk dźěćacych a młodźinskich lěkarjow je plany wjacorych zwjazkowych krajow kritizował, dźěći a młodostnych w šulach přećiwo koronawirusej šćěpić dać. „Młodostni steja jara pod skupinskim ćišćom, tak zo njeje swobodny a njewotwisny rozsud w dalokej měrje móžny“, rjekny rěčnik zwjazka, dźěćacy lěkar Jakob Maske nowinarjam. Wón radźi město toho k šćěpjenju w praksach. „To ma lěpšinu, zo lěkar swójbu derje znaje a zo móže staršeju poradźować, hač ma šćěpjenje dźěći a młodostnych zmysł abo nic.“
Zwjazk wučerjow Němskeje porno tomu plany nastupajo šćěpjenje w šulach wuraznje wita. „Wšitko, štož wěstotu w šulach spěšnje zwyši, je dobre“, rjekny předsyda zwjazka Heinz-Peter Meidinger. Stajna šćěpjenska komisija bě šćěpjenje dźěći wot dwanaće lět po dołhim wahanju minjenu póndźelu doporučiła.