Ze swojim žadanjom za jeničkim centom je Düsseldorfska agentura za dźěło zadźiwanje zbudźiła. Móličku sumu žada sej agentura wot Düsseldorfskeje maćerje, kotraž je dźělnje přistajena. Wona měješe agenturje 150,01 euro wróćić a bě to po 15 eurach wotpłaćiła. Zbytny cent chcyše agentura tež hišće měć, najebać kóšty za papjeru, porto a dźěło. „Tu je něšto křiwje běžało“, rěčnik zarjada přizna.
Swětłowy rjećaz z pismikami „SOS“ je starosćiweho wobydlerja w Bremerhavenje pohnuł policiju zawołać. Rjećaz na susodnym balkonje so wotpowědnje mjezynarodnemu škričkowemu signalej stajnje zaso zabłyskowaše, „trójce skrótka, trójce dlěje, trójce skrótka“, zastojnikaj na to zwěsćištaj. Wina na tym wšak běchu słabe baterije, kaž so spěšnje wukopa. Najebać to je policija mužej dźakowna: Snano by woprawdźe něchtó w nuzy był.
Zhorjelc (dpa/SN). Sakski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) je při zetkanju z maršalom pólskeho wojewódstwa Delnja Šleska Cezaryjom Przybylskim hladajo na koronakrizu k dalšej kedźbliwosći namołwjał. Pandemija ma Europu kruće w horšći, rjekny wón wčera při zetkanju na Zhorjelskim Staroměšćanskim mosće. „Dyrbimy kedźbować, dyrbimy wěstotny wotstawk dodźeržeć.“ Kóždy dyrbjał wědźeć, zo je britiska mutacija koronawirusa hišće natykliwiša a zo nimaja dotalne instrumenty přećiwo njej hižo samsnu skutkownosć kaž loni. Ze šćěpiwom je zdobom swětło na kóncu tunla widźeć, Kretschmer rjekny. „Najebać to płaći – runje přichodne tydźenje a za jutrowne swjate dny – zo je kóždy z nas w swojim cyle wosobinskim wobswěće wužadany, wotstawk dźeržeć a na druheho kedźbu brać.“ W pandemiji budu na kóncu ći wuspěšni, kotřiž su wobhladniwi, zdwórliwi a kedźbliwi.
Berlin (dpa/SN). Předsyda CDU Armin Laschet je dźensa oficialnje kampanju sobuskutkowanja za program CDU k wólbam zwjazkoweho sejma w septembrje předstajił. Na zdźěłanju programa měli so nimo čłonow strony tež zajimowani wobydlerjo, zwjazki a towaršnostne skupiny wobdźělić, Laschet w Berlinje připowědźi. Po wčerawšim posedźenju prezidija CDU mjenowaše wón digitalizaciju jako jednu ze słabosćow, kotrež bě pandemija wotkryła. To měło so z wobšěrnej reformu stata přewinyć.
Nowe tarifowe zrěčenje
Düsseldorf (dpa/SN). W tarifowym konflikće w metalowej a elektroindustriji su so dźensa rano na nowe tarifowe zrěčenje dojednali. Tak dóstanje 700 000 přistajenych w Sewjerorynsko-Westfalskej w juniju jónkrótny popłatk 500 eurow. Dojednanje je pilotowe wotzamknjenje, kotrež prawdźepodobnje tež w druhich regionach přewozmu. Nowe tarifowe zrěčenje płaći hač do septembra 2022.
Protesty a namócnosće
Drježdźany (dpa/SN). Naprawy koronawirusa dla w Sakskej dale płaća a so zdźěla hišće přiwótřa. To je socialna minister Petra Köpping (SPD) dźensa w Drježdźanach připowědźiła. Zasady kaž prawidła kontaktow a hygieny maja so dale dodźeržeć. Nimo toho namołwjeja, so njetrjebawšich jězbow wzdać.
Zetkanja dweju domjacnosćow z najwjace pjeć wosobami su dale móžne. Dźěći pod 15 lětami njejsu sobu ličene. W Drježdźanach pak smědźa so domjacnosće jeno z jednej wosobu zetkać.
Hladajo na wólnočasne aktiwity a wotewrjenja wobchodow smědźa wokrjesy njewotwisnje wot incidency same rozsudźić. To pak jenož płaći, hdyž njeje wućeženje łožow na koronu schorjenych pacientow ličbu 1 300 překročiło. Trěbny pak je negatiwny test. W zawodach měli přistajenym tydźenski test poskićeć.
Šule a pěstowarnje maja w Sakskej dale wotewrjene wostać. Wučerjow, přistajenych a šulerjow chcedźa dwójce wob tydźeń testować. Přichodnje maja w šulach nahubniki tež we wučbje wužiwać.
Po puću na pruwowanje za jězbnu dowolnosć je so 22lětna z Uetersena pola Hamburga na awtodróhu A 23 zaběžała. Policisća ju po pokiwach wjacorych šoferow zadźeržachu. Wona jim rjekny, zo je po puću na pruwowanje a zo je so na nawigaciski system swojeho mobilneho telefona spušćiła, kiž bě ju prawdźepodobnje na awtodróhu wjedł. Policisća młodu žonu skónčnje na pruwowanje dowjezechu. Hač je je wobstała, njeje znate.
Wjace hač 600 000 eurow wuzbytkował je dotal njeznaty skućićel z předawanjom awtow, kotrež scyła njewobsedźeše. Dotal je so 19 škodowanych z wjacorych europskich krajow a USA přizjewiło. Ludźo běchu pjenjezy na konta muža pola Ingolstadtskich bankow přepokazali. Wón bě jězdźidła internetnje poskićał a zajimcam falšowane dokumenty słał. Awta njejsu kupcy nihdy dóstali.
Choćebuz (dpa/SN). Runje tak kaž krajna stolica Podstupim chce so tež Choćebuz z modelowej komunu stać, zo móhli lockdown skónčić. „Smy so rozsudźili, so z wulkej zamołwitosću na něšto zwažić“, měni wyši měšćanosta Holger Kelch (CDU). Swoje přeće, so na projekće wobdźělić, su krajnemu knježerstwu hižo posrědkowali. Wone měło móžnosće postajić, po kotrychž móža komuny wobmjezowanja koronawirusa dla zběhnyć.
Druhe najwjetše město na juhu Braniborskeje planuje wědomostny přewod přez Braniborsku technisku uniwersitu Choćebuz-Zły Komorow a chce eksterneho poradźowarja za hygienu zasadźić. Nimo toho zasadźeja app k wotkryću kontaktow, kaž město kónc tydźenja zdźěli.
Za modelowy projekt chce město strategiju testowanja wutwarić. W tym zwisku planuje tež decentralne testowanišća, na přikład na nakupowanskich dróhach abo při dźiwadłowej kasy. Tež prawidłowny monitoring chcedźa přewjesć. Při tym pak budu dale na poćežowanje strowotniskeho systema dźiwać. Hotowy koncept přiwšěm hišće nimaja.
Vatikan (B/SN). Bamž Franciskus přetworjenje romskeje kurije dale pospěša. Próstwu kardinala Roberta Saryh wo wotstup je wón přiwzał. Konserwatiwny Sarah je 75 lět a tak w starobje, w kotrejž ma bamža pisomnje prosyć, chce-li so zastojnstwa wzdać. Z Gineje pochadźacy bě kardinalny prefekt kongregacije za Bože mšě a porjad sakramentow. Přeco zaso je sej jako nawoda zarjadnistwa reformy liturgije žadał. Na konferency 2016 w Londonje na přikład wón měšnikow namołwješe zaso z chribjetom k wěriwym Božu mšu kaž do II. Vatikanskeho koncila swjećić. Wjackróć je tež reformowy kurs bamža Franciskusa zjawnje kritizował.
Katolikojo w sakskej diasporje