Budyšin (SN/bn). Na zakładźe serbskeho mytosa bě Otfried Preußler w běhu dźesać lět swój najwuspěšniši roman „Krabat“ spisał. Po prěnim wudaću 1971 bu kniha mjeztym we wjace hač 40 rěčach publikowana. Wotnětka je tež hornjoserbska wersija Lubiny Hajduk-Vjelikovićoweje a Dušana Hajduka-Veljkovića, wušła pod titulom „krabat a čorny mišter“ w jeju nakładnistwje Veles, na předań. Wčera staj ju přełožowarjej w kopaće połnej Smolerjec kniharni premjernje předstajiłoj. „Originalny roman je sej zeserbšćenje prosće zasłužił. Preußler spleće swoje figury na přewšo wuměłske wašnje, a sym horda, zo je so nam poradźiło, tomu wotpowědować“, Hajduk-Veljkovićowa zjima. Wosebje dźakowaše so w tym zwisku Rejzy Šěnowej a Boženje Braumanowej za lektorat kaž tež wuměłči Evje Gaeding za ilustracije a nic naposledk Załožbje za serbski lud za spěchowanje. Na prašenje z publikuma wona rozłoži, zo je přełožk w běhu dweju lět nastał, při čimž je so mjez druhim na čěsku wersiju „sadu po sadźe přirunujo“ złožiła.