Berlin (dpa/SN). Dźěłarnistwo policije GdP je nutřkownych ministrow zwjazkowych krajow namołwjało, so na zhromadny koncept přećiwo přiběracej namocy lěwicarskich ekstremistiskich skupin dorozumić. Najwjetši strach za demokratiju wuchadźa wot prawicarskich skupin, kotrež chcyli wustawu wotstronić. To pak njeje přičina, namóc z lěweje strony z mjenje energiju přesćěhować, rjekny předsyda GdP Jochen Kopelke.
Španiska pomha Palestinjanam
Madrid (dpa/SN). Hladajo na dramatiske humanitarne połoženje w Gazaskim pasmje chce Španiska kritizowany pomocny skutk UNO na dobro palestinskich ćěkancow na Bliskim wuchodźe z dalšimi 20 milionami eurow podpěrować. Tole je španiski wonkowny minister José Manuel Albares po zetkanju ze zastupnikami UNRWA připowědźił. Z pjenjezami chcedźa zežiwjenje, strowotu a kubłanje palestinskich swójbow podpěrać.
Zelenskyj Turkowsku wopytał
Berlin (dpa/SN). Wjetšina wobydlerjow Němskeje podpěruje zwjazkoweho kanclera Olafa Scholza (SPD), kiž je přećiwo tomu, Ukrainje němske rakety typa Taurus přewostajić. Po najnowšim woprašowanju slědźenskeho instituta YouGov w nadawku powěsćernje dpa wita jenož 28 procentow dodawanje raketow zwjazkoweje wobory, kotrež móža 500 kilometrow daloko lećeć, zo móhła so Ukraina dale ruskemu nadpadej wobarać. 58 procentow je přećiwo tomu. Wjace hač połojca z nich (31 procentow) podpěru Ukrainy z němskimi brónjemi samo zasadnje wotpokazuje. 14 procentow ludźi nima žane měnjenje. Prašeli běchu so 2 169 wólbokmanych ludźi w Němskej.
Ze swojim „ně“ trjechi Scholz čućiwu žiłku wobydlerjow. Wotpokazowace nastanje napřećo Taurus je minjene tydźenje samo hišće přiběrało. Spočatk februara bě so 31 procentow za dodawanje Taurus wuprajiło, jenož 49 procentow bě přećiwo tomu było.
Drježdźany su stolica denera – to je wuslědk přepytowanja dodawanskeho serwisa „Lieferando“. W sakskej stolicy maja 16,84 předawanišćow na 100 000 wobydlerjow, štož je drje tróšku mjenje hač w Berlinje (17,72). Kwalita je pak po pohódnoćenju ludźi po cyłej Němskej najlěpša a přerězna płaćizna 4,96 eurow moderatna (w Berlinje 5,41 euro). W Hamburgu dener nimale najmjenje słodźi a je přerěznje najdróši: 6,03 eurow.
Wysokošulsku kóčku Pebbles su na Uniwersity of Exter we wuchodnym jendźelskim Colchesteru počesćili. Bronzowa postawa „Campus Cat“ steji wotnětka wosrjedź uniwersity. Kóčka Pebbles je 16 lět stara. Před 14 lětami bě so wona prěni króć na campus zabłudźiła. Byrnjež ju wobsedźerjej wróćili, je wona wšědnje zaso přišła a je tam mjeztym doma.
Brüssel (dpa/SN). Europska unija je najnowši rozsud Israela nastupajo twar nowych židowskich sydlišćow w Kraju zapadnje Jordana wuraznje zasudźiła. Tole wuchadźa ze zdźělenki EU w Brüsselu. Israelski planowanski wuběrk bě twar 3 426 bydlenjow poručił. EU sej wot Israela žada, rozsud zaso cofnyć, dokelž nowe sydlišća měrowe rozrisanje mjez Israelom a Palestinjanami haća. Israel bě twar jako reakciju na nadpad Hamas na Israel 7. oktobra 2023 wobzamknył.
Manewer NATO zahajeny
Alta (dpa/SN). Zwjazkowa wobora zwučuje zhromadnje z wojakami dalšich krajow NATO wot dźensnišeho z wulkim manewrom na sewjeru Europy wotwobaranje nadpada na teritoriju zakitowanskeho zwjazka. Na manewru „Nordic Response 2024“ wobdźěla so 1 500 wojakow zwjazkoweje wobory, zamołwići w měsće Alta na sewjeru Norwegskeje zdźěleja. Cyłkownje wobdźěli so 20 000 wojakow ze 13 krajow NATO.
Namórnicy na łódźi morjeni
Den Haag/Pretoria (dpa/SN). Južna Afrika namołwja Mjezynarodne sudnistwo z nuznej próstwu, Israelej kazać, humanitarnu pomoc do Gazaskeho pasma pušćić, w kotrymž přeco hišće wojuja. Južna Afrika wopodstatni swoju próstwu z „daloko rozšěrjenej hłodowej nuzu“ w dospołnje zawrjenym pobrjóžnym pasmje, sudnistwo w Den Haagu zdźěla. W decembru bě Južna Afrika Israel před mjezynarodnym sudnistwom wobskoržiła, wumjetujo Tel Avivej morjenje ludu.
Hladajo na přiběracu kritiku tež z druhich krajow katastrofalneho zastaranja w Gazaskim pasmje dla knježerstwo w Jerusalemje twjerdźi, zo tuchwilu wjace pomocnych srědkow Gazaske pasmo docpěwa hač do wudyrjenja wójny. Pječa dojědźe wšědnje sto nakładnych awtow do palestinskeje kónčiny, Israel twjerdźi.
Najebać to je połoženje ludźi we wuskim pobrjóžnym pasmje zadwělowane. Po informacijach UNO hrozy hłodowa katastrofa. W pasmje žiwori wjace hač dwaj milionaj ludźi. Minjeny tydźeń su tam 15 zahłódnjenych dźěći zličili.