Zdźěr/Radwor/Róžant (SN/BŠe). Žně žita na łužiskich polach su nimale dokónčene. Bórze chcedźa tež kukuricu a běrny dochować. Ale stajnje zaso nawróćace so zliwki a šwihele ratarjow nuzuja dźěła přetorhnyć. Njezadźiwa tuž, zo so woni njewobstajneho wjedra dla starosćeja.
Nječiń wjetšu škodu, hač maš wužitka! Po tymle prawidle dźěła tuchwilu Zdźěrjanska holanska farma. „Pola a łuki su dešća w minjenym tydźenju dla přemokre. Tuž je nam ćežko z dźěłami pokročować“, zdźěli jednaćel agrarneho předewzaća Udo Noack. Na zbožo bě so jim hišće do srjedowneho njewjedra poradźiło rěpik a žito dožnjeć, wón doda. Nětko měli łuki posyc, a hižo přichodny tydźeń chcedźa na honach wokoło Zdźěrje poprawom rěpik wusyć. Hač k tomu dóńdźe, hišće jasne njeje. „Nadźijamy so słónca, zo bychmy zaso na pola móhli“, jednaćel měni. Na 35 hektarach holanska farma lětsa běrny plahuje. Tež te njemóža tuchwilu wobdźěłać. Lěpje wupada to na płoninach, hdźež rosće kukurica. Po suchim nalěću je rostlinam dešć w lěću jara tył, tak zo su suchu periodu zaso nachwatali.
Z Torstenom Wiegelom, jednaćelom Budyskeho Kamjentneho domu, je so Axel Arlt wo reakcijach wokrjesa a města Budyšina nastupajo ćeže z 21lětnym požadarjom wo azyl z Libyskeje rozmołwjał.
Stej wokrjes a město w padźe libyskeho požadarja wo azyl nadreagowałoj?
T. Wiegel: Wonej stej na wašnje reagowałoj, kajkež my w akutnym połoženju sobu podpěramy. Stej so wo rumnostne dźělenje konfliktneju stron starałoj a potrjecheneho z přiwótřeneje situacije won dźeržałoj. W tajkim padźe zhromadnje jednamy. To naše towarstwo a ja podpěrujemoj.
To pak móže jenož prěni krok być?
T. Wiegel: Wotmołwjene njeje hišće na prašenje perspektiwy, kotrež z toho wurosće. Problematiska bě při tymle podawku komunikacija tež Budyskeho wokrjesa. Tam su zaćišć sposrědkowali, zo je intensiwny skućićel takrjec přeco hišće w projektach socialnych dźěłaćerjow. Nichtó njemóže rozumić, čehodla wón hišće preč njeje.
Zastupowacy krajny rada Udo Wićaz (CDU) rěčeše wo 24 chłostajomnych njeskutkach, kotrež po zdaću z młodym mužom zwisuja?
„Ně, Udo Wićaz njeje žane dowěrliwe informacije dale dał.“ Tak rěka wotmołwa z nowinarskeho wotrjada Budyskeho krajnoradneho zarjada na wotpowědne naprašowanje Serbskich Nowin.
Budyšin (SN/at). Tele wuprajenje wobkruća tež aktualna nowinska zdźělenka krajnoradneho zarjada. Nastupajo swoju rozmołwu z wokrjesnym předsydu NPD Markom Wruckom prěni přirjadnik krajneho rady Udo Wićaz (CDU) wuzběhnje, zo „njejsu z NPD žane jednanja byli. Su-li zwuraznjenja wokrjesneho předsydy NPD w socialnych syćach hinaši zaćišć zbudźili, je tón prosće wopačny a njewotbłyšćuje charakter rozmołwy. Jako přirjadnik njeje Wićaz w žanej formje ... jednał a njeje tež žane dowěrliwe informacije dale dał“, ze zdźělenki wuchadźa.
Brüssel (dpa/K/SN). Dokelž su někotre pomocne organizacije z wuchowanskimi akcijemi na centralnym Srjedźnym morju nachwilnje přestali, ma komisija EU rozšěrjenje operacije EU „Triton“ za móžne. By-li trjeba było, móhli plan zasadźenja hraničneje a pobrjóžneje straže wotpowědnje přiměrić. Italske medije rozprawjeja, zo w nutřkownym ministerstwje w Romje rozwažuja łódźe NGO narunać z jednotkami „Tritona“.
Cłowna unija namjetowana
London (dpa/K/SN). Britiske knježerstwo je Europskej uniji časowje wobmjezowanu cłownu uniju namjetowało. Přechodna perioda móhła hospodarstwu Zjednoćeneho kralestwa a zhromadźenstwa wjace wěstoty skićić. Hižo njedźelu běštaj financny minister Philip Hammond a minister za mjezynarodne wikowanje Liam Fox za to rěčałoj, po wotchadźe z EU zawjesć interimnu fazu. W měrcu 2019 jeju kraj Europsku uniju doskónčnje wopušći.
Znajmjeńša 19 mortwych
Wulke zbožo mějachu zawčerawšim pasažěrojo ćaha w Słowakskej. Tam bě so lokomotiwa spěšnika wotpowěsnyła a sama dale jěła. Awtomatiski system pak je ćah borzdźił, kotryž skónčnje zasta. Přiwšěm dyrbjachu pasažěrojo dlěje hač dwě hodźinje čakać, prjedy hač bu narunanska lokomotiwa pósłana. Jako přičinu njewšědneho podawka mjenowaše rěčnik železniskeje towaršnosće, zo drje bě material přetrjebany.
Připowěšak nakładneho awta połny šokolody, kotryž běchu njeznaći minjeny kónc tydźenja pola Marburga pokradnyli, je dale zhubjeny. Z připowěšakom pobrachuja tež 20 tonow šokolodźanych jejkow, nutella a dalše słódkosće. Hódnota rubizny wučinja 50 000 do 70 000 eurow. Nětko pyta policija za swědkami. W bjezposrědnjej bliskosći je so nimo toho dalše nakładne awto zhubiło.
Praha (dpa/SN). Diskusije w Pólskej republice w zwisku ze žadanjemi za wójnskimi reparacijemi z Němskeje nimaja w susodnej Čěskej žadyn wotpowědny wothłós. „Dyrbimy wobkedźbować, zo njeje tale naležnosć w němsko-čěskich poćahach žana tema“, rjekny prezident Miloš Zeman žurnalistam. Přiwšěm je wón zwólniwy sej argumenty Waršawy naposkać. Jarosław Kaczyński, nawoda knježaceje strony Prawo a sprawnosć, bě njedawno wo „gigantiskich sumach“ rěčał a Němskej wumjetował, zo swojej zamołwitosći hladajo na Druhu swětowu wójnu njewotpowěduje. Zeman skedźbnja w tym zwisku na němsko-čěsku deklaraciju z lěta 1997, kotruž sej wón jara waži. W dokumenće wobě stronje potwjerdźatej, zo nochcetej swoje poćahi „z politiskimi a prawniskimi prašenjemi zašłosće“ poćežować.
Zemanej je so mjeztym tež čěski wonkowny minister Lubomír Zaorálek přizamknył. „Smy zašłosć stawiznarjam přewostajili, zo móhli so přichodej wěnować. To je so bohaće wudaniło. Njeje přičiny, na tym něšto změnić“, rjekny načolny kandidat čěskich socialdemokratow k wólbam parlamenta w oktobrje.