Drježdźany (dpa/SN). Do konferency nutřkownych ministrow kónc tydźenja w Lipsku je jeje předsyda žadanja Sakskeje a Bayerskeje potwjerdźił, wěstotne połoženje w Syriskej znowa posudźować. Wón wočakuje na konferency, kotraž so štwórtk zahaja, na temu „wupokazanja do Syriskeje“ kontrowersu, „kotruž wjedu kruće po naležnosći, ale konkretnje na problemje“, rjekny sakski resortny šef Markus Ulbig (CDU) powěsćerni dpa. Zaměr iniciatiwy je, tak mjenowanych wohrožerjow a skućićelow chłostajomneho skutka ze Syriskeje do jich domizny wróćo słać, hdyž wěstotne połoženje to dowola. Skeptiske zwuki z kanclerskeho zarjada a zwjazkoweho nutřkowneho ministerstwa jeho njetraša.
Ulbig je skerje na wid zwjazkoweho knježerstwa wćipny. „Wšako dyrbi zwjazkowemu knježerstwu wězo tež wěstota ludźi w zwjazkowej republice na wutrobje ležeć.“ Njeńdźe wo ludźi, kotřiž su před wójnu ćěkali a maja dowolnosć tu być. Poslědnje pohódnoćenje wěstotneho połoženja w Syriskej je z lěta 2012.
Podstupim (SN/at). Pěstowanje domizny a nałožkow w Braniborskej je wusko ze serbskimi aktiwitami zwjazane. To wuchadźa z wotmołwy ministerki za wědomosć, slědźenje a kulturu dr. Martiny Münch (SPD) na wulke naprašowanje frakcije CDU w Krajnym sejmje Braniborskeje. Na zakładźe 45 prašenjow k wobłukam połoženje pěstowanja domizny a nałožkow, jeho česćowanje a spěchowanje, młodźinske dźěło a integracija w jeho ramiku kaž tež chroniki w kraju su sej opozicionelni křěsćanscy demokraća wotmołwy krajneho knježerstwa wuprosyli. Za wobsahi delnjołužiskeje specifiki njeje so frakcija CDU eksplicitnje zajimowała. Delnjoserbskim aktiwitam mjez 2010 a 2017 pak so ministerka kedźbyhódnje wěnuje, hačrunjež tu „jenož punktualnje informacije předleža“.
Runje do wabjenskeje tafle „dele z płuna“ je chwatny šofer blisko durinskeho města Gery prasnył. 20lětny bě njedźelu wječor na zasněženej awtodróze A 4 wobstejnosćam přespěšnje jěł a kontrolu nad wozydłom zhubił, kaž policija zdźěla. Na to zrazy do tafle, zwróći so a přizemi w přirowje. Lochce zranjeneho dowjezechu jeho do chorownje, awto pak je dospołnje skóncowane.
Najsławnišeho ptaka kraja pytaja w Nowoseelandskej. Lětanja njekmany papagaj – tak mjenowany kakapo – z mjenom Sirocco je hižo něšto měsacow zhubjeny. 20 lět stare zwěrjo je na samotnej kupje doma, kotraž leži na delnim kóncu južneje kupy Nowoseelandskeje. Wšě pospyty jeho namakać wostachu dotal njewuspěšne. Trochuja, zo je scyła hišće něhdźe 150 kakapowow. Družina ma swój žiwjenski rum jeničce w Nowoseelandskej.
Mnichow (dpa/SN). Hódanje je nimo: Bayerski financny minister Markus Söder ma Horsta Seehofera w zastojnstwje ministerskeho prezidenta naslědować. Frakcija CSU w Bayerskim krajnym sejmje je 50lětneho dźensa w Mnichowje jednohłósnje za najbóle požadaneho naslědnika wuzwoliła, kaž zhoni powěsćernja dpa z kruha wobdźělnikow. Seehofer chcyše so dźensa připołdnju nastupajo swoje naslědnistwo zjawnje wuprajić.
Z Meuthenom a Gaulandom
Hannover (dpa/SN). AfD je europskeho zapósłanca Jörga Meuthena a předsydu frakcije w zwjazkowym sejmje Alexandera Gaulanda za swojeju předsydow wuzwoliła. Na swojim zjězdźe kónc tydźenja w Hannoverje je so strona z tym dalši čwak doprawa sunyła. Předsydaj škitataj eksponenta prawicarskeho křidła Björna Höcku z Durinskeje. Jako čłonka předsydstwa wobkrućena Beatrix von Storch mjenowaše kanclerku Angelu Merkel (CDU) „najwjetšu łamarku prawa němskich powójnskich stawiznow“.
Přećiwo wulkej koaliciji
Podstupim (dpa/SN). Kak z wjelkami wobchadźeć? Braniborske ministerstwo za wjesne wuwiće, wobswět a ratarstwo je tele dny we wobswětowym wuběrku krajneho sejma nowe postajenje nastupajo tak mjenowane problemowe wjelki předstajiło. Tež w Braniborskej boja so ratarjo wo swój skót na pastwje, najebać to su wjelki kruće škitane. Zadobywa-li pak so wjelk přichodnje wospjet na škitanu pastwu, abo su-li samo ludźo wohroženi, móhli jeho zatřělić.
W Braniborskej měli přichodnje hońtwjerscy wotnajerjo w najhóršim padźe na problemowe wjelki třěleć směć. Wjelče postajenje rjaduje, zo w ekstremnym padźe najprjedy městny hońtwjer tónle nadawk dóstanje, rjekny braniborski wobswětowy minister Jörg Vogelsänger (SPD) we wuběrku. Hdyž njeje zaručene, zo je wón docpějomny, kmany abo zwólniwy, měł krajny zarjad za wobswětoškit wosobu/wosoby za třělenje we wuwzaćnym padźe postajić.
Drježdźany (SN). Sakska socialna ministerka Barbara Klepsch (CDU) je sej składnostnje wčerawšeho Mjezynarodneho dnja ludźi ze zbrašenjemi wjetše zjawne wědomje za to žadała, jich bóle na dźěłowym žiwjenju wobdźěleć. „Woni su motiwowani a wukonići fachowcy, předewzaća měli tónle potencial bóle wužiwać“, rjekny wona wčera w Drježdźanach. Ludźo ze zbrašenjemi přeco hišće w samsnej měrje wot rozmacha na powšitkownych dźěłowych wikach njeparticipuja.
Tak je so ličba ćežkozbrašenych přistajenych wot 2005 hač do 2015 drje wo 45 procentow na nimale 42 200 zwyšiła, runje tak podwoji so jich podźěl na wšěch bjezdźěłnych na 6,2 procentaj, kaž sakske socialne ministerstwo zdźěli. „To pokaza trěbnu potrjebu jednać.“ Sakska spěchuje dźěłodawarjow, kotřiž tajke wosoby wukubłuja abo nowopřistajeja, we wobłuku krajneho programa přidatnje k prawidłownym wukonam a narěči firmownikow, so přistajenju tajkich wotewrjeć.
Wo přichodźe ratarstwa su ratarscy ministrojo wuchodoněmskich krajow rozmyslowali a za zhromadnu agrarnu politiku EU po lěće 2020 dźesać tezow zestajeli. Jich adresataj staj přisłušnaj čłonaj Europskeje komisije, budgetny komisar Günther Oettinger a agrarny komisar Phil Hogan. Podamy tule někotre wobsahowe ćežišća.
Wudawki za europsku agrarnu politiku wučinjeja něhdźe 40 procentow budgeta Europskeje unije. Brexita a dalšich nadawkow EU dla boja so ministrojo wobmjezowanja ratarskeho budgeta. Tohodla sej pominaja, financy za ratarstwo a wjesny rum dale zaměrnje zasadźić a sprawnje rozdźělić. „Přichodna zhromadna agrarna politika dyrbi tak wuhotowana być, zo jeje europsku nadhódnotu jasnje spóznawaš a zo ju towaršnosć jako wažny spěchowanski instrument zaznawa, kotryž tež zwonka ratarstwa skutkuje“, pišu ministrojo.
Domjace ratarstwo njeje narunajomne, wšako zaruča wone zastaranje z kwalitatiwnje wysokohódnymi cyrobiznami. To tyje sobu škitej klimy, wobwliwuje žiwjenje na wsy a skići powołanske šansy.
... je mi wažne, zo so mjeńšinowe prawa w Europskej uniji zesylnja. Su-li tež wuměnjenja mjeńšin we wšelakich krajach jara rozdźělne, mamy zasadnje samsne zaměry a wužadanja. Rěčnu a kulturnu mnohotnosć w Europje zesylnić a skrućić je zaměr, wo kotryž dyrbimy zhromadnje wojować. Zo je zhromadne wustupowanje mjeńšin zmysłapołne a wuspěšne, pokazuje mjez druhim zhromadne dźěło mjeńšin na zwjazkowej runinje w Němskej! Iniciatiwa FUEN měła tuž tomu dopomhać, zo so spěchowanske programy EU mjeńšinowym rěčam přiměrja. Tuchwilne programy na polu kubłanja, medijow, kultury a młodźiny měli wuměnjenja małych ludow wobkedźbować, jim wobdźělenje a spěchowanje z europskich programow jednorišo spřistupnić.