Budyšin/Berlin (SN/mb). „Mjerzam so na komunikaciju předsydy CDU a zwjazkoweho kanclera“, praji Steffen Roschek. Jako předsyda Budyskeho wokrjesneho zwjazka CDU wón hižo wo diplomatiske słowa njerodźi. Štož je Friedrich Merz hladajo na wuměnu načolneho personala zwjazkoweje politiki ignorujo bazu strony naparał, łužiskeho politikarja słyšomnje rozhorja. Najebać dowol je předewzaćel we wobłukomaj IT a lětarstwa wčera wobšěrnje na naprašowanje Serbskich Nowin wotmołwił. Předewšěm hněwa jeho wotwołanje ministerki za sport a čestne zastojnstwo, Christiane Schenderlein ze Sakskeje, kotraž je wotnětka parlamentariska statna sekretarka w ministerstwje za strowotnistwo a so z tym hižo na posedźenjach kabineta njewobdźěla. Nimo zwjazkow sporta je tutón rozsud Merza tež sakski ministerski prezident Michael Kretschmer wótře kritizował.
Rom (B/SN) Zakónčace dokumenty wšěch sydom kontinentalnych konferencow k synodalnemu pućej su nětko zjawnje w interneće na stronje Němskeje biskopskeje konferency přistupne. Wobkedźbowali su so mjez druhim přinoški ze 40 europskich krajow z konserwatiwnymi a progresiwnymi pozicijemi pod hesłom „Jednota w mnohotnosći“.
Ortodoksne jutry
Kijew/Moskwa (B/SN). Jutry w ortodoksnych cyrkwjach běchu minjeny kónc tydźenja. Terminy wobliča so po julianskim abo gregorianskim kalendrje, 2025 swjećimy zrowastanjenje na samsnym dnju. Ukrainjenjo smědźachu hakle njedźelu wot ranja swjećić, dokelž njesmědźachu w nocy dom wopušćić. Ruska je jutrońčku bjez přestawki wójnu w Ukrainje dale wjedła.
Samowólnosć Chiny
Vatikan (B/SN). Knježerstwo w Pekingu je bjez wothłosowanja ze Swjatym stołom biskopa Shen Bina do Shanghaija přesadźiło, hačrunjež wobsteji wot lěta 2018 zrěčenje mjez Chinu a Vatikanom wo zasadźenju biskopow, zdźěli rěčnik Vatikana Matteo Bruni.
Přećiwo přiběracej běrokratiji
Praha. Blisko čěskeho městačka Boží Dar nastawa tuchwilu cyle wosebity pomnik, kiž je Europje wěnowany. Hišće zašły tydźeń je mały bager na łuce blisko bywšeje cłowneje stacije dźěłał. Wón je hornju worštu trawy wotstronił a tak nasta krok po kroku přestrjeń w formje wutrobički. Wosrjedź njeje steji wulki kłok z metala, na kotrymž čitamy: Kamenné srdce Evropy – Stone heart of Europe – Steinernes Herz Europas.
Wopušćene awto, kotrehož warnowanske lampki běchu hišće zaswěćene, nadeńdźe policija wčera, srjedu, na awtodróze 94 w Hornjej Bayerskej. Muž a žona, kotrajž běštaj z awtom po puću na lětanišćo w Mnichowje, běštaj je prosće stejo wostajiłoj. Awto bě so skóncowało a muž dyrbješe nuznje swoje lětadło dosćahnyć. Trampujo běštaj so na dalši puć nastajiłoj. Policiju wo tym informowałoj njeběštaj.
Za 26 400 dolarow su črije Justina Bibera přesadźili, kotrež měješe wón na swojim wustupje w połčasnej přestawce finala swětoweho koparskeho mišterstwa wobute. Tole zdźěli awkciski dom Chritie’s. Sneakery marki SKYLRK, kotraž Biberej słuša, běchu beige z róžojtym detailom na pjaće. Po wuprajenjach awkciskeho domu bě Biber tule kombinaciju barbow w koparskim stadionje prěni raz prezentował.
Njedawno słyšach wuprajenje, zo je tuchwilu w Serbach telko zarjadowanjow, zo wostanješ najlěpje doma, zo njeby nikoho zranił, dokelž wšitke přeprošenja sćěhować njemóžeš. To pak njeje prawe, z bohatosću kultury w našim regionje wobchadźeć. Lěpje je, za jedyn poskitk so rozsudźić. Wšako so nam wšěm jenak wjedźe. Na druhim boku zwěsćamy, zo su zajimy ludźi dźeń a rozdźělniše. Mnozy pytaja za nowymi poskitkami, tajkimi, kajkež dotal dožiwili njejsu abo kotrež druhdźe „dawno hižo“ maja. Druzy zaso žadaja za tymi, kiž su takrjec „wěčnje znate“. Do kruha naposledk měnjenych zarjadowanjow słušeja ptači kwas Serbskeho ludoweho ansambla, lěćne dźiwadło Němsko-Serbskeho ludoweho dźiwadła, schadźowanka, haj – a tohorunja wjesne swjedźenje. Byrnjež so mjeztym lětdźesatki wotměwali, chwatamy na nje „kóžde lěto zas a zas“, kaž ansamblowcy na jewišću spěwaja. Jedne pak je jasne: Štož je jednomu dźensa „horca lubosć“, je druhemu „zymny kofej“. A jutře budźe nawopak. W jednej hrudźi tčitej dwě duši, abo?