Wotnětka test za lětadło trěbny

Dienstag, 30. März 2021 geschrieben von:
Berlin (dpa/SN). W boju přećiwo koronapandemiji płaći wotnětka zasadna winowatosć testowanja za wšitkich, kotřiž z lětadłom do Němskeje přileća. Test ma so hižo do wotlěta we wukraju přewjesć a njesmě starši hač 48 hodźin być. Štóž njemóže test předpołožić, njesmě do lětadła zalězć. Po informacijach zwjazkoweho knježerstwa chcedźa z nowej naprawu tomu zadźěwać, zo ludźo wirus do Němskeje přiwjezu. Tež pasažěrojo w lětadłach maja lěpje škitani być. Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) bě so z ministerskimi prezidentami zwjazkowych krajow 22. měrca na winowatosć testow dojednała. Natykliwe warianty wirusa a jich rozšěrjenje po cyłym swěće pokazuja, zo ma so mjezy překročace pućowanje „na minimum redukować“.

Warnuje před zwadu

Dienstag, 30. März 2021 geschrieben von:
Berlin (dpa/SN). Po kritice zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU) hladajo na postupowanje někotrych zwjazkowych krajow w boju přećiwo koronawirusej namołwja předsyda frakcije CDU/CSU w zwjazkowym sejmje Ralph Brinkhaus (CDU) k zwjazanosći mjez Zwjazkom a krajemi. Merkel bě w ARD rjekła, zo nima škitne naprawy w někotrych zwjazkowych krajach za dosahace a zo móhła je tež na zwjazkowej runinje wukazać. Brinkhaus k tomu rjekny, zo hodźi so to jenož we wuskej zhromadnosći ze zwjazkowymi krajemi rjadować. „Dyr­bimy runje w krizy hromadźe a nic pře­ćiwo sebi dźěłać.“ Wuprajenja kanclerki běchu kritiku zbudźili.

Naprawy korony dla dale płaćiwe

Dienstag, 30. März 2021 geschrieben von:

Drježdźany (dpa/SN). Naprawy koronawirusa dla w Sakskej dale płaća a so zdźěla hišće přiwótřa. To je socialna minister Petra Köpping (SPD) dźensa w Drježdźanach připowědźiła. Zasady kaž prawidła kontaktow a hygieny maja so dale dodźeržeć. Nimo toho namołwjeja, so nje­trjebawšich jězbow wzdać.

Zetkanja dweju domjacnosćow z najwjace pjeć wosobami su dale móžne. Dźěći pod 15 lětami njejsu sobu ličene. W Drježdźanach pak smědźa so domjacnosće jeno z jednej wosobu zetkać.

Hladajo na wólnočasne aktiwity a wotewrjenja wobchodow smědźa wokrjesy njewotwisnje wot incidency same rozsudźić. To pak jenož płaći, hdyž njeje wućeženje łožow na koronu schorjenych pacientow ličbu 1 300 překročiło. Trěbny pak je negatiwny test. W zawodach měli přistajenym tydźenski test poskićeć.

Šule a pěstowarnje maja w Sakskej dale wotewrjene wostać. Wučerjow, přistajenych a šulerjow chcedźa dwójce wob tydźeń testować. Přichodnje maja w šulach nahubniki tež we wučbje wužiwać.

Přeco zaso brunica

Dienstag, 30. März 2021 geschrieben von:
Sakski wuhlowy atlas 2020 w strózbych faktach dokumentuje zawostajenstwo wudobywanja brunicy. Pohórnistwowe krajiny, stupaca dnowna woda a změna klimy su wusko zwisowace aspekty, kotrež Saksku a Braniborsku znajmjeńša hišće sto lět zaběraja. Hakle potom je wobběh wody we Łužicy nadźijomnje někak w runowaze. Kelko wotrazow nastupajo rekultiwowanje bywšich brunicowych jamow hišće dožiwimy, je njewěste. Wěste je, zo njebě njedawno zesunjeny přibrjóh Hórnikečanskeho jězora prosty připad, ale sćěh swój čas njezawěsćeneho bywšeho hórnistwa tam. A energijowa změna sama? Sakska je předołho zakomdźiła so na nju nastajić, dokelž ju přisłušni politikarjo nochcychu. Milina z wětrnikow, hinak hač w Braniborskej, je tu dotal njepředstajomna. Ze zelenym duchom je nowe myslenje do ministerstwa za energiju, škit klimy, wobswět a ratarstwo zaćahnyło. A z nim skónčnje perspektiwa, kak na wone wužadanja wotmołwić. Axel Arlt

To a tamne (30.03.21)

Dienstag, 30. März 2021 geschrieben von:

Po puću na pruwowanje za jězbnu dowolnosć je so 22lětna z Uetersena pola Hamburga na awtodróhu A 23 zaběžała. Policisća ju po pokiwach wjacorych šoferow zadźeržachu. Wona jim rjekny, zo je po puću na pruwowanje a zo je so na nawigaciski system swojeho mobilneho telefona spušćiła, kiž bě ju prawdźepodobnje na awtodróhu wjedł. Policisća młodu žonu skónčnje na pruwowanje dowjezechu. Hač je je wobstała, njeje znate.

Wjace hač 600 000 eurow wuzbytkował je dotal njeznaty skućićel z předawanjom awtow, kotrež scyła njewobsedźeše. Dotal je so 19 škodowanych z wjacorych europskich krajow a USA přizjewiło. Ludźo běchu pjenjezy na konta muža pola Ingolstadtskich bankow přepokazali. Wón bě jězdźidła internetnje poskićał a zajimcam falšowane dokumenty słał. Awta njejsu kupcy nihdy dóstali.

Choćebuz so „na něšto zwaži“

Montag, 29. März 2021 geschrieben von:

Modelowy projekt za zběhnjenje wobmjezowanjow koronawirusa dla

Choćebuz (dpa/SN). Runje tak kaž krajna stolica Podstupim chce so tež Choćebuz z modelowej komunu stać, zo móhli lock­down skónčić. „Smy so rozsudźili, so z wulkej zamołwitosću na něšto zwažić“, měni wyši měšćanosta Holger Kelch (CDU). Swoje přeće, so na projekće wobdźělić, su krajnemu knježerstwu hižo posrědkowali. Wone měło móžnosće postajić, po kotrychž móža komuny wobmjezowanja koronawirusa dla zběhnyć.

Druhe najwjetše město na juhu Braniborskeje planuje wědomostny přewod přez Braniborsku technisku uniwersitu Choćebuz-Zły Komorow a chce eksterneho poradźowarja za hygienu zasadźić. Nimo toho zasadźeja app k wotkryću kontaktow, kaž město kónc tydźenja zdźěli.

Za modelowy projekt chce město strategiju testowanja wutwarić. W tym zwisku planuje tež decentralne testowanišća, na přikład na nakupowanskich dróhach abo při dźiwadłowej kasy. Tež prawidłowny monitoring chcedźa přewjesć. Při tym pak budu dale na poćežowanje strowotniskeho systema dźiwać. Hotowy koncept přiwšěm hišće nimaja.

Kardinal so zastojnstwa wzdał

Montag, 29. März 2021 geschrieben von:

Vatikan (B/SN). Bamž Franciskus přetworjenje romskeje kurije dale pospěša. Próstwu kardinala Roberta Saryh wo wotstup je wón při­wzał. Konserwatiwny Sarah je 75 lět a tak w starobje, w kotrejž ma bamža pisomnje prosyć, chce-li so zastojnstwa wzdać. Z Gineje pochadźacy bě kardinalny prefekt kongregacije za Bože mšě a porjad sakramentow. Přeco zaso je sej jako nawoda zarjadnistwa reformy liturgije žadał. Na konferency 2016 w Londonje na přikład wón měšnikow namołwješe zaso z chribjetom k wěriwym Božu mšu kaž do II. Vatikanskeho koncila swjećić. Wjackróć je tež reformowy kurs bamža Franciskusa zjawnje kritizował.

Katolikojo w sakskej diasporje

Caren Lay direktna kandidatka

Montag, 29. März 2021 geschrieben von:

Kumwałd (SN/at). Caren Lay nastupi štwórty raz za Lěwicu jako direktna kandidatka za wólby zwjazkoweho sejma we wólbnym wokrjesu 156 (Budyšin 1). Tuchwilnu městopředsydku frakcije Lěwicy w parlamenće Němskeje su wobdźělnicy wokrjesneje wólbneje zhromadźizny wokrjesneho zwjazka Budyšin strony předwčerawšim w Kumwałdźe z 98 procentami, 52 z 53, płaćiwych hłosow wu­zwolili.

„Wjeselu so nad jara dobrym wuslědkom. Je mi dale naležnosć wutroby, zajimy Łužicy w Berlinje zastupować. Za nje chcu so dale zasadźeć, za lěpšu infrastrukturu a sprawnišu towaršnosć“, rjekny nazhonita politikarka. Konkretnje mjenowaše wona elektrifikaciju železniskeje čary Drježdźany–Budyšin–Zhorjelc, zdobom pak tež, zo ma železnica po łužiskej jězorinje jako stajny zwisk z Drježdźan do Wojerec jězdźić. Lay podšmórny, zo dyrbja spěchowanske srědki ze strukturneho fondsa za dobu po kóncu zmi­linjenja a wudobywanja brunicy tež w hórnistwowych kónčinach za nowe dźěłowe městna wužiwać a nic zwonka nich.

Łódź zdźěla swobodna

Montag, 29. März 2021 geschrieben von:

Kairo (dpa/SN). Po nimale tydźeń trajacej blokadźe Suezskeho kanala su minjenu nóc kontejnerowu łódź „Ever Given“ zdźěla wuswobodźić móhli. 400 metrow dołha łódź bě minjenu wutoru na při­brjóh kanala zajěła a tčacy wostała. Wot toho časa bě kanal blokowany. Pječa su zadni dźěl łódźe wuswobodźili, prědni pak hišće nic. Mjeztym čaka 350 łódźow na kóždym boku na dalejězbu.

Wobmjezowanja zběhnyli

London (dpa/SN). W Jendźelskej su wot dźensnišeho wšelake wobmjezowanja swobody koronawirusa dla zběhnjene. Dwě domjacnosći abo hač do šěsć wosobow smě so zaso w zjawnych parkach zetkawać. Zakaz, dom wopušćić, je zběhnjeny. Přiwšěm knježerstwo ludźi prosy, so njetrjebawšich jězbow wzdać. Sportnišća pod hołym njebjom a kupjele su tež zaso wotewrjene. Premierminister Boris Johnson dźěći a młodostnych namołwja, po měsacy trajacym lockdownje a kontaktnych wobmjezowanjach nětko zaso prawidłownje sportować.

Proces přećiwo policistej

Merkel namołwja zwjazkowe kraje

Montag, 29. März 2021 geschrieben von:
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel je hladajo na třeću žołmu koronainfekcijow wšitke planowane wolóženja a modelowe projekty w Němskej wotpokazała. Politikarka CDU wukonješe wčera wječor w sćelaku ARD masiwny ćišć na zwjazkowe kraje, zo bychu tak mjenowane nuzowe borzdźidło zasadźili a hišće razniše naprawy přećiwo koronawirusej zwoprawdźili. Kanclerka připowědźi, zo móhł tež Zwjazk w tymle prašenju aktiwny być, njedyrbjeli-li kraje trěbne naprawy zwoprawdźić. „Dyrbimy z wulkej chutnosću kmane naprawy přesadźić.“ Hdyž zwjazkowe kraje to nječinja, dyrbjeli wo wšoněmskich naprawach rozmyslować, wona rjekny. „To je moja winowatosć.“ Merkel nochcyła přihladować, doniž njeje wšědnje 100 000 nowych infekcijow. Zwjazk a zwjazkowe kraje měli wusko hromadźe dźěłać.

Neuheiten LND