Rozhłosowa rada MDR ze sydłom za Serbow

Dienstag, 12. Januar 2021 geschrieben von:

Budyšin/Erfurt/Drježdźany (SN/at). Serbja změja krute sydło w Rozhłosowej radźe Srjedźoněmskeho rozhłosa (MDR). To wuchadźa z noweho statneho zrěčenja za MDR, kotrež su kraje Sakska, Saksko-Anhaltska a Durinska wujednali. Rozhłosowa rada zestaja so z ... „jedneje přisłušnicy abo jednoho přisłušnika serbskeho ludu, a to drje ze Sakskeje“, rěka w naličenju pod dypkom 18 paragrafa 16, zestajenje Rozhłosoweje rady MDR.

Předležace a loni 22. decembra wot durinskeho ministerskeho prezidenta Boda Ramelowa (Lěwica) jako prěnjeho podpisane zrěčenje wosebje wobsadźenje gremijow noworjaduje. Wuchadźišćo za to běchu machinacije Sakskeje w zwisku z nowowólbami intendanta MDR, po tym zo bě so dotalny Udo Reiter na wuměnk podał. Zastojnstwo nastupi prof. dr. Karola Wille w nowembrje 2011. Kaž nowina Sächsische Zeitung rozprawja, je tež sakski kabinet minjeny pjatk zrěčenju přihłosował.

Dwě wulkej wudobyći

Dienstag, 12. Januar 2021 geschrieben von:
Rozhłosowe statne zrěčenje za MDR bě zestarjene. Pisanosć towaršnosće njeje so w 1991 podpisanym dokumenće wjace wotbłyšćowała. Wšitke hač do lěta 2018 přewjedźene wudospołnjenja njejsu trěbnu hłubokosć docpěli. Štož nětko předleži a nadźijomnje w žanym z krajnych sejmow srjedźneje Němskeje nje­zwrěšći kaž lońše přiměrjenje rozhłosoweho wotedawka w Saksko-Anhaltskej, je jasne znamjo, sobupostajowanje w Rozhłosowej radźe MDR bóle zakótwić. Zo tež Serbja z toho profituja, je spomóžne. Serbske prócowanje wo stajne sydło we wonym gremiju bě jedne mjez wjacorymi. Zo su zamołwići třo ministerscy prezidenća Sakskeje, Saksko-Anhaltskeje a Durinskeje princip „pozitiwneje diskriminacije“ přesadźili, zasłuža sej respekt. Towaršnostnje wobšěrnišo nastajena rozhłosowa rada je wulke wudobyće noweho zrěčenja. Dalše je wopisane krute zastupnistwo zajimow swobodnje skutkowacych sobudźěłaćerjow MDR. To bě nuznje trěbne. Axel Arlt

SAEK dźěl medijoweho kubłanja

Mittwoch, 16. Dezember 2020 geschrieben von:

Stejnišća Sakskeho wukubłanskeho a wupruwowanskeho kanala (SAEK) su wohrožene, wo čymž su Serbske Nowiny wospjet rozprawjeli. Wotnožki, mjez druhim tež w Budyšinje, maja wulki wu­znam za medijowe kubłanje. Toho­dla maja so na tuchwilnych městnach dale wjesć a dalše, na přikład we Wojerecach a Běłej Wodźe, nastać. To měnja w Krajnym dźěłowym kole SPD „Serbja“.

Budyšin (SN/at). „Dołhož koncept njepředleži, maja tuchwilne wotnožki Sakskeho wukubłanskeho a wupruwowanskeho kanala – mjez nimi w Budyšinje a Zhorjelcu – z pomocu Sakskeho krajneho medijoweho wustawa kaž dotal dale dźěłać.“ Tale sada z wobzamknjenja, kotrež su wobdźělnicy njedawneho wirtuelneho zetkanja Krajneho dźěłoweho kruha SPD „Serbja“ jednohłósnje schwalili, zwuraznja starosć, zo so něšto zhubi, štož medijowu krajinu w Sakskej wobohaća.

Za medijowe kubłanje

Mittwoch, 16. Dezember 2020 geschrieben von:
Wulku hódnotu Budyskeje wotnožki Sakskeho wukubłanskeho a wupruwowanskeho kanala (SAEK) njezačuwaja Serbja hakle za čas koronapandemije. Nětko pak wosebje, dokelž wuchadźeja wottam wažne nastorki a pomocy, zo móhło wšelke serbske žiwjenje online dale běžeć. Toho­dla je njewobeńdźomne, zo Budyske kaž tež wšitke dalše stejnišća dale dźěłaja. Byrnjež sej Krajne dźěłowe koło SPD „Serbja“ nětko dalše skutkowanje SAEK jako bytostneho partnera za medijowe kubłanje žadało, skedźbnja wone zdobom na dotal njepředležacy koncept wo přichodnym a přezcyłnym medijowym kubłanju w Sakskej. Statne knježerstwo je potajkim wužadane we wothłosowanju z medijowej radu a zhromadźiznu SLM tajki koncept zdźěłać. Přewinyć měli so dotalne punktuelne poskitki kaž w Budyšinje a Zhorjelcu w Hornjej ­Łužicy. Po cyłym serbskim sydlenskim ­rumje – tež we Wojerecach a Běłej Wodźe – su tajke zepěranišća praktiskeho medijoweho kubłanja trěbne. Axel Arlt

Telewizija RBB w šulomaj nahrawała

Montag, 07. Dezember 2020 geschrieben von:

Slepo (JH/SN). Pod krutymi naprawami hygieny je team delnjoserbskeho telewizijneho magacina Łužyca minjene dny w Němsko-serbskim šulskim centrumje Slepo moderacije za decemberske wusyłanje nahrawał. Moderator Christian Matthée bě na wjacorych městnach na šulskej ležownosći kaž tež w šulskim domje po puću. Tak měješe na přikład rozmołwu z Mirekom Malinkom ze zakładneje šule „Dr. Marja Grólmusec“, z wuknjacymi wyšeje šule Alinu Mäkelburgec, Oskarom Schutzu a Dominicom Krawžu. Dalšej dwě holcy tamnišeho kubłanišća přewodźeštej Slepjanske dźěćetko, štož bě tema jedneje moderacije. Na njej bě­štaj tež Manfred Hermaš z Rownoho a wučerka Silvia Seicowa z Mułkec wobdźělenaj. Wonaj rozkładźeštaj Christianej Matthéejej nałožk, kotryž pěstuja jenož w Slepjanskej wosadźe. Z nawodu Slepjanskeje wyšeje šule Janom Hrjehorjom chodźeše telewizijny team RBB po domje a wobdźěli so tež na wučbje serbšćiny. Tam předstajichu šulerjo 9. lětnika nowu wuknjensku metodu ze zwukopi­sakom a z wobrazowej knihu Ludoweho nakładnistwa Domowina „Swět wokoło nas“.

Kanal połny?

Donnerstag, 26. November 2020 geschrieben von:
Kajkižkuli wobraz tež přeco zjawnosć wo SAEK ma a štož tež přeco wo dźěławosći tam skutkowacych medijowych pedagogow – hdyž docyła – mysla: Minjene měsacy su nazornje dopokazali, zo njeje runjewon najšpatniša ideja, so hdys a hdys na ekspertizu kompetentnych fachowcow spušćeć. Kak drje by na přikład lětuša schadźowanka wupadała, njeby-li Bu­dyska wotnožka kanala personelnje a techn(olog)isce k rukomaj była? Štó da je, sćerpnje zas a zaso na samsne prašenja wotmołwjejo, wučerjam za čas krizy niłčiny digitalneho swěta trochu wuswětlił? Hdźe móža šulerjo kaž tež starši na njekomplikowane wašnje nawuknyć z njeličomnymi paslemi interneta wobchadźeć? A štó hišće raz je našim lajskim chóram zmóžnjał, najebać kontaktne wobmje­zowanje – připódla tuchwilu najmudrišeje a zdobom najtuńšeje strowotniskeje naprawy – dale probować? Chcemy dalši raz „zadźiwani“ hódnotu něčeho hakle spóznać, hdyž je fuk? Bosćan Nawka

Klučowu kompetencu sylnić

Donnerstag, 19. November 2020 geschrieben von:

„Wužiwanje medijow – hdy budźe kritiske?“ bě hesło webinara, wobjednawaceho prašenje, kelko časa předewšěm dźěći a młodostni w digitalnym swěće přebywaja. Dalšej ćežišći běštej wěstota w interneće a medijowa pedagogika.

Budyšin/Kamjenica (SN/bn). Wuho­towarjo póndźelneho internetneho seminara běchu wotnožce Sakskeho wukubłanskeho a wupruwowanskeho kanala (SAEK) w Budy­šinje a Kamjenicy kaž tež lu­dowej uniwersiće Wojerecy a Annaberg-Buchholz.

NDR: Digitalna platforma za rěče a temy mjeńšin

Donnerstag, 24. September 2020 geschrieben von:

Kak sćelakaj MDR a NDR temy a rěče štyrjoch awtochtonych narodnych mjeńšin a ludowych skupin w Němskej do swojeho programoweho dźěła zakótwjatej, to bě předmjet zetkanja mjeńšinoweje rady z intendantomaj wobeju wustawow.

Berlin (SN/at). Mjeńšinowa rada ma zjawnoprawniski rozhłós za wažneho partnera narodnym mjeńšinam w Němskej. Wo tym informuje mjeńšinowy sekretariat w nowinskej zdźělence. Předsyda rady, předsyda Domowiny Dawid Statnik, ma jón „za njeparujomneho nošerja rěče a relewantnu komunikacisku platformu“. Intendantaj prof. dr. Karola Wille (MDR) a Joachim Knuth (NDR) kaž tež generalna sekretarka ARD dr. Susanne Pfab zhonichu w rozmołwje minjenu póndźelu w Berlinje, zo Danojo, Frizojo, Serbja kaž tež Sintojo a Romojo na to tłóča, zo zjawnoprawniske poskitki w jich rěčnych rumach dale wobsteja a so samo rozšěrja.

Kaž wulka swójba nětko w domje pósta

Donnerstag, 17. September 2020 geschrieben von:

Redakcija serbskeho rozhłosa ze Serbskeho domu wućahnyła – přistajeni MDR so na štwórtym poschodźe wjele lět derje čuli

Wot póndźele, 7. septembra, wusyła serbski rozhłós wšědnje wot 5 do 9 hodź., sobotu wot 6 do 10 hodź. a njedźelu wot 11 do 12.30 hodź. z noweho studija. Zaměstnjene je wone w domje Němskeho pósta na Budyskim Póstowym naměsće 3. Přenajer rumnosćow je AGORA Łužica. Tež němske regionalne powěsće za Hornju Łužicu wottam wusyłaja. Wšako je to Budyske re­gionalne studijo MDR, kotrež Bogna Korjeńkowa nawjeduje.

Wuměłstwo a wjace

Freitag, 24. Juli 2020 geschrieben von:

Budyšin (SN/CoR/bn). Po poł lěta trajacej přechodnej fazy wuńdźe z dźensnišim wudaćom zaso prawidłownje kulturna přiłoha Serbskich Nowin, a to pod nowym titulom „Wuměłstwo a wjace“.

Jako tehdyši kulturny šef Noweje doby bě Alfons Wićaz w lěće 1978 ideju za wosebitu přiłohu zrodźił. Wot lěta 1979 bě wona pod hesłom „Wuměłstwo a lite­ratura“ prawidłownje jónu wob měsac wušła a Wićaz je ju z podpěru tehdyšeho šef­redaktora Siegharda Kozela tež mnohe lěta na starosći měł. Wot lěta 1997 rěkaše „Kultura & wuměłstwo“. Tež po tym, zo je so Wićaz 2010 jako zastupowacy šefre­daktor SN na wuměnk podał, bě mi­nje­ne dźesać lět hač do lońšeho decembra dale za přiłohu zamołwity.

Po koncepće klasiskeho fejetona chce přiłoha tež přichodnje pod nowym hes­łom zajimawy dohlad do – nic jenož – serbskeho kulturneho swěta a jeho akterow podać, a to w zamołwitosći kulturneje redakcije SN a z přećelnej podpěru bywšeje jednaćelki LND Marki Maćijo­weje. Njech wot njeje wuzwoleny literarny amuse gueule čitarstwu prawy apetit na intelektualny meni zbudźi.

Serbska debata

Neuheiten LND