Waršawa/Tel Aviv (dpa/SN). Pólska a Israel chcetej po dlěšej diplomatiskej krizy swój mjezsobny poměr zaso polěpšić. Na to je so wón z israelskim prezidentom Isaacom Herzogom dorozumił, piše pólski prezident Andrzej Duda na swojej internetnej stronje. Přichodny israelski wulkopósłanc w Pólskej Yacov Livne, je mjeztym swój powołanski dokument zapodał. „To je wažna kročel, pólsko-israelski poćahi normalizować“, zdźěla Herzog tohorunja internetnje. Wón čaka nětko na powołanski dokument noweho pólskeho wulkopósłanca w Israelu.
W awgusće 2021 bě Israel wjele diskutowaneho pólskeho zakonja dla swojeho zastupjerja z Waršawy domoj zwołał. Nowy wulkopósłanc njebě swoju słužbu we Waršawje scyła nastupił. Pólskemu wulkopósłancej w Israelu běchu radźili, so po dowolu do Israela njenawróćić. Hłowna přičina njedorozumjenjow bě změna pólskeho zarjadniskeho prawa. Po nim njeje móžno, přećiwo rozsudam zarjadow po 30 lětach wjace sudnisce postupować. W Israelu so bojachu, zo je z tym wotškódnjenje za čas holocausta wuswojenych Židow doskónčnje z blida.
Liška je so do zarjadnistwa Berlinskeho senata zabłudźiła. Zwěrjo sedźeše wčera před zarjadom za integraciju, dźěło a socialne w Kreuzbergu a nóžkowaše potom po twarjenju hač do najwyšeho poschoda, senat zdźěla. Sobudźěłaćerjam so poradźi, lišku změrować a do kartona tyknyć, kotryž přepodachu policiji. Ta dowjeze zwěrjo ke skótnemu lěkarjej. Liški so w Berlinje derje rozmnožeja.
Wupyšeny pas swětoweho pjasćowarskeho mištra, kiž bě zemrěty južnoafriski prezident Nelson Mandela něhdy wot pjasćowarskeje legendy Raya Leonarda dóstał, su z muzeja w Južnej Africe pokradnyli. Pas, kotrehož hódnotu trochuja na 3 000 eurow, su njeznaći z muzeja Mandela House Museum w Soweto spakosćili. W domje bě Mandela wot 1946 hač do 1962 bydlił. W nim chowaja wosobinske wěcy bywšeho prezidenta.
Kijew (dpa/SN). Ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj je hladajo na pomoc zapadnych krajow nastupajo moderne brónje optimistiski za dalši wotběh wójny. „Okupanća su mjeztym nazhonili, što je moderna artilerija. Woni njezměja nihdźe w našim kraju, kiž su wobsadźili, wjace wěste kónčiny“, rjekny Zelenskyj minjenu nóc we widejowym poselstwje. Minjene tydźenje su ukrainscy wojowarjo po informacijach medijow wjacore zepěranišća a składy bróni a municije ruskich jednotkow daloko za frontu zničili.
Přihłosuja přistupej k NATO
Den Haag (dpa/SN). Nižozemska je tomu přihłosowała, zo Šwedska a Finska NATO přistupitej. Prěnja komora parlamenta – podobnje Zwjazkowej radźe – w Den Haagu je wčera z wjetšinu wotpowědnemu naćiskej zakonja přihłosowała. Minjeny tydźeń bě hižo prěnja komora přihłosowała. Nordiskej stataj běštej po ruskim nadpadźe na Ukrainu wo přistup k zapadnej wojerskej aliancy prosyłoj.
FDP za atomowe milinarnje
Berlin (dpa/SN). Frakciski šef SPD w zwjazkowym sejmje Rolf Mützenich je planowane dodawanje porjedźeneje ruskeje turbiny za płunowód Nord Stream I zakitował. „Smy přeswědčeni, zo je dodawanje turbiny prawnisce kaž tež politisce woprawnjene“, rjekny wón powěsćerni dpa. Přez Nord Stream I hižo wot póndźele žadyn ruski zemski płun wjace njedochadźa, dokelž dyrbja turbinu za zhusćenje płuna wuporjedźić. Mnozy so boja, zo Ruska tole jenož jako wurěč wužiwa, zo móhła płunowód dospołnje zawrěć. Zwjazkowe knježerstwo zasadźenje porjedźeneje turbiny zakituje, wšako njeje wona wot sankcijow potrjechena.
Porno tomu je ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj zasadźenje turbiny raznje kritizował. „Hdyž móže złóstniski stat tajke wuwzaće přesadźić, što móže sej wón jutře a zajutřišim dowolić?“.
Drježdźany (dpa/SN). Sakske knježerstwo je škitne naprawy přećiwo koronawirusej hladajo na přeco hišće přiběrace ličby infekcijow wo štyri tydźenje podlěšiło. Tuchwilne zakładne škitne naprawy wostanu z tym hač do 31. awgusta płaćiwe, socialna ministerka Petra Köpping (SPD) wčera w Drježdźanach připowědźi. Přiwšěm so tež něštožkuli změni. W chorownjach a lěkarskich praksach trjebaja ludźo jenož hišće operaciske nahubniki město dotalnych nahubnikow FFP 2. Tež winowatosć testowanja za šćěpjenych a wustrowjenych mjez přistajenymi a wopytowarjemi wotpadnje. W hladarnjach płaća snadne wolóženja za šćěpjenych a wustrowjenych.
Hladajo na nazymu wostanje šćěpjenje najwažniši srědk, Köpping rjekny. Ministerstwo wočakuje přiběracy zajim ludźi mjez druhim tež tohodla, dokelž je třeće šćěpjenje wot oktobra jako zakładny škit za pućowacych wukazane. Nimo toho wočakuja, zo je wot nazymy štwórte šćěpjenje trěbne. Statne šćěpjenske centrumy chcedźa dale wutwarić.
Frankfurt n. M. (dpa/SN). Hladajo na pobrachowacych šoferow nakładnych awtow w Němskej hrozy strach, zo so połoženje po posudku branše přichodny čas dale přiwótři. „Hižo nětko pobrachuje 80 000 do 100 000 šoferow“, rjekny rěčnik předsydstwa wšoněmskeho zwjazka za transport tworow, logistiku a zrumowanje wotpadkow prof. Dirk Engelhardt powěsćerni dpa. „Dóstanjemy informacije swojich transportnych předewzaćow, zo dyrbja nadawki wotpokazać, zo so na wupisanjach wjace njewobdźěleja, zo dyrbja swoje jězdźidła předać abo wotstajić, dokelž nimaja wjace wotpowědnje trěbny personal šoferow.“
Drježdźany (dpa/SN). Ministerscy prezidenća wuchodoněmskich wuhlowych krajow Sakskeje, Saksko-Anhaltskeje a Braniborskeje wočakuja za dalewobstaće brunicowych milinarnjow z tuchwilneje rezerwy prawniske problemy. W lisće zwjazkowemu ministrej za hospodarstwo Robertej Habeckej (Zeleni) proša woni tuž wo „jednotne cyłoněmske wuwzaćne rjadowanje“. List powěsćerni dpa předleži.
Bloki milinarjow w tak mjenowanej wěstotnej hotowosći, kotruž chcedźa wot 1. oktobra hač do 31. měrca do „zastaranskeje rezerwy“ přenjesć, loni přiwótřenym směrnicam nastupajo škit před škódnymi emisijemi hižo njewotpowěduja, pisaja Michael Kretschmer (CDU) Reiner Haseloff (CDU) a Dietmar Woidke (SPD). Techniske změny su hač do přichodneje zymy wuzamknjene. Na to bě hižo energijowy zastaraćel Leag pokazał. Indiwidualne wuwzaćne rjadowanja su tohorunja njerealistiske, dokelž traja po dotalnych nazhonjenjach jara dołho. Tež brunicowe jamy, w kotrychž wuhlo wudobywaja, trjebaja prawnisku wěstotu, zo móhli bjez haćenjow dale dźěłać.