Bamž žada sej kónc nadpadow

póndźela, 07. měrca 2022 spisane wot:

Rom/Bad Staffelstein (dpa/SN). Bamž Franciskus je sej kónc wójny na Ukrainje žadał. „Dźakuju so wšěm, kotřiž ćěkancow hospoduja, a nutrnje wosebje wo to prošu, zo wobrónjene nadpady přestanu a zo jednanja a strowy čłowječi rozum dobudu“, rjekny 85lětny nawoda katolskeje cyrkwje wčera wěriwym na Pětrowym naměsće w Romje. Někotři mějachu ukrainske chorhoje sobu. „To njeje wojerska operacija, to je wójna, kotraž přinjese smjerć, zničenje a horjo“, bamž skoržeše.

Katolscy biskopja Němskeje schadźuja so wot dźensnišeho na swojej kóždolětnej nalětnjej hłownej zhromadźiznje. Dwě temje štyri dny trajace zetkanje postajatej: wójna na Ukrainje a žadanja za nutřkocyrkwinskimi reformami. Na zahajenskej Božej mši dźensa wječor w putniskej katedrali Vierzehnheiligen w hornjej Frankskej chcychu so wo měr na Ukrainje a po wšej Europje modlić. K wuradźowanju wo połoženju na Ukrainje přeprosychu sej mjez druhim Andrija Waskowycza, bywšeho nawodu ukrainskeje Carity.

Dalši pospyt ewakuacije

póndźela, 07. měrca 2022 spisane wot:

Wojowanja na Ukrainje traja – humanitarne połoženje dźeń a špatniše

Kijew (dpa/SN). Dwanaty dźeń po zahajenju ruskeje inwazije na Ukrainje so połoženje statysacow ludźi w nadpadnjenych městach dale pohubjeńša. Knježerstwo kraja jich namołwja, města ručež móžno wopušćić. Nadpady a wojowanja tež minjenu nóc dale trajachu.

Němska wuwićowa ministerka Svenja Schulze je Ukrainje dalšu humanitarnu pomoc poskićiła. Prěnje hnydomne posyłki su kraj mjeztym docpěli, dalše maja slědować, rjekny politikarka SPD nowinarjam. Jeje ministerstwo koncentruje so tuchwilu na to, zaměstnić a zastarać ćěkancow, kotřiž su do Němskeje dóšli. „Na Ukrainje hrozy wulka humanitarna katastrofa. Wójna Ruskeje přinjese njepředstajomne horjo žonam, mužam a dźěćom“, ministerka zwurazni.

To a tamne (07.03.22)

póndźela, 07. měrca 2022 spisane wot:

Chětro wopita šoferka wosoboweho awta je při njezbožu škodu 5 000 eurow zawiniła. Kaž policija zdźěli, bě 43lětna sobotu wječor z 2,16 promilemi alkohola we vogtlandskim Rosenbachu po puću. Při tym zhubi kontrolu nad wodźidłom a zrazy do wjacorych kwětkowych sudobjow. Zwróći z awtom na lěwy bok, a wone wosta w płoće tčacy. Přećiwo 43lětnej zahajichu chłostanske jednanje. Jězbnu dowolnosć jej nablaku sćazachu.

Wjacore kóčki z balkona na šestym poschodźe wuchować dyrbješe wohnjowa wobora wčera w Drježdźanach, zo njebychu do hłubiny padnyli. Před domom namakachu pomocnicy mortwu kóčku, kotraž drje bě hižo z balkona padnyła. Z pomocu wjerćiteho rěbla zalězechu woni tam přez susodny balkon a móžachu štyrinohače wuchować. Wobydlerjo njeběchu doma. Přiwuzni su kóčki přiwzali.

Wukonja ćišć na Schrödera

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Po wodźacych zastupnikach SPD je nětko tež zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) něhdyšeho kanclera a předsydu SPD Gerharda Schrödera namołwił, złožić swoje zastojnstwa w ruskich statnych předewzaćach. Tole rjekny Scholz wčera w telewiziji ZDF. Kaž zwjazkowy kancler potwjerdźi, njejsu tajke zastojnstwa žana priwatna naležnosć. Nimo toho chcył wón financowanje Schröderoweho běrowa přepruwować dać. Loni běchu ze statneje kasy 407 000 eurow ­za personalne kóšty běrowa wudali.

Jadrowa milinarnja zdobyta

Zaporižžja (dpa/SN). Ruscy wojacy su po informacijach Ukrainy atomowu milinarnju Saporižžja wobsadźili. Personal zawoda energijowe bloki kontroluje a zaruča dźěło milinarnje, ukrainski zarjad za dohladowanje jadrowych milinarnjow zdźěla. Ruska bě najwjetšu atomowu milinarnju minjenu nóc nadpadnyła. Wohnjowa wobora je woheń hakle po hodźinach zhašała, dokelž njesmědźeše na teren. Palił je so wukubłanski centrum.

Steinmeier wojakow wopytał

Něhdźe 6 500 ukrainskich ćěkancow je wčera z direktnymi ćahami na Berlinske hłowne dwórnišćo dojěło. Něhdźe třećinu z nich chce město Berlin zaměstnić, ći tamni chcedźa so starać, kaž město zdźěli. Přichodne dny liča z dale přiběracej ličbu ludźi, kotřiž dyrbja před wójnu ćěkać. Dotal ma Berlin połoženje po swójskich informacijach pod kontrolu. Foto: Měrka Pawlikowa

Pomhaja ludźom kraj wopušćić

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:

Moskwa/Kijew (dpa/SN). W druhim kole jednanjow su so zastupnicy Ruskeje ­a Ukrainy na to dojednali, we wosebje po­trjechenych wójnskich kónčinach humanitarne koridory zarjadować, zo móhli ciwilisća kónčinu wopušćić. Spočatk přichodneho tydźenja chcedźa so znowa zetkać. Koridory chcedźa tež za to wužiwać, wobydlerjow ze žiwidłami a medikamentami zastarać. Powšitkowny přiměr pak njeje planowany. Spočatnje njebě hišće jasne, wo kotre kónčiny móhło so konkretnje jednać. Tuchwilu we wjacorych kónčinach dale zasakle wojuja. Najrazniše su rozestajenja sewjernje stolicy Kijewa, njedaloko milionoweje metropole Charkiwa a wokoło přistawneho města Mariupola na juhu. W Kijewje twarja ludźo barikady a wuzběhuja hrjebje, zo bychu město zakitowali.

Mjeztym su we wjacorych krajach, mjez druhim w Litawskej, maćerje ruskich wojakow namołwjeli z peticijemi so wójnje na Ukrainje spjećować.

Nowe naprawy

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). W Sakskej płaća wot dźensnišeho dalše wolóženja naprawow koronawirusa dla. Tak wotpadnu wšitke wobmjezowanja ličby wobdźělnikow zetkanjow, su-li wšitcy šćěpjeni abo wustrowjeni. Je-li nješćěpjena wosoba pódla, wostanje zetkanje na jednu domjacnosć a dalšej wosobje wobmjezowane. W hosćencach płaći rjadowanje 3G. To rěka, zo smědźa do nich tež nješćě­pjeni z aktualnym testom. Kluby smědźa po měsacach zawrjenja z prawidłom 2G+ wočinić. Tam wšak trjebaja tež šćěpjeni a wustrowjeni aktualny test.

Baerbock: Putin Rusku ruinuje

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Wonkowna ministerka Annalena Baerbock (Zeleni) je ukrainskemu ludej we wójnje přećiwo Ruskej solidaritu přilubiła. „W tej situaciji chcemy dźensa w Brüsselu w kruhu NATO kaž tež EU a G7 hišće raz cyle jasnje potwjerdźić: Njepřewostajimy Ukrainu jeje dóńtej“, rjekny ministerka powěsćerni dpa, prjedy hač do Brüssela wotleća. Baerbock doda, zo ruski prezident Wladimir Putin ze swojej wójnu wulke horjo na wšěch stronach zawinuje. Němska ministerka je sej wěsta, zo Putin z wójnu na kóncu wšu Rusku do ruina ćěri. „Wón ma zaměr, wšu Ukrainu wobsadźić. Za njeho je to perfidna hra, za ludźi na Ukrainje pak bój wo žiwjenje a smjerć.“ Hladajo na wójnu w Ukrainje schadźuja so wonkowni ministrojo čłonskich statow EU dźensa w Brüsselu na wurjadnym posedźenju. Přeprošeni su tež generalny sekretar ­NATO Jens Stoltenberg, wonkowny mi­nister USA Antony Blinken a ukrainski wonkowny minister Dmytro Kuleba.

Hańbuju so!

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:
Rěčimy-li wo Gerhardźe Schröderu, zwjazujemy jeho tež stajnje z něhdyšim zastojnstwom zwjazkoweho kanclera wot oktobra 1998 do nowembra 2005. Wot toho časa dóstawa wón wobstajnje pjenjezy dawkipłaćerjow. Jeničce za wudźeržowanje jeho běrowa je to wob lěto 407 000 eurow. Wjele lět pak syda Schröder tež we wodźacych gremijach ruskich předewzaćow, štož jemu lukratiwnu lětnu mzdu něhdźe 850 000 ­eurow zaruča. Jako ruskemu prezidentej Wladimirej Putinej bliski přećel dyrbjał so najpozdźišo po nadpadźe Ruskeje na Ukrainu swojich zastojnstwow wzdać. Mjeztym sej to samo zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) wuraznje přeje. Schröder pak ani kuska njereaguje. Poprawom měli tuž tež jeho chłostać a jemu sankcije napołožić, tajke, kaž ruscy bohaći staćenjo tuchwilu po cyłym swěće dožiwjeja. Dale njeměł hižo žane pjenjezy němskich dawkipłaćerjow dóstać. Runje tak měli jemu přimjeno „bywši němski kancler“ zapowědźić. Hańbuju so za njeho! Bianka Šeferowa

Orchestry poněčim zaso zwučuja

pjatk, 04. měrca 2022 spisane wot:
Runje chóry a orchestry na hudźbnych šulach w Choćebuzu a we wokrjesu Sprjewja-Nysa su wobmjezowanjow koronawirusa dla wosebje ćerpjeli. Měsacy dołho je wučba hudźbnych šulerjow wupadnyła, abo dyrbjachu ju – jeli scyła – internetnje přewjesć. Za dujerske orchestry a chóry wšak njebě to zwjetša docyła móžno. Tójšto tajkich ćělesow je tak bohužel rozpadnyło. Mjeztym móža orchestry zaso zwučować. Tež dujerski orchester Choćebuskeho konserwatorija pod nawodom Beaty Lumpe je so zaso zetkał a zwěsćił, zo někotryžkuli šuler pobrachuje. Za to mějachu dosć městna, zo bychu předpisany wěstotny wotstawk dodźerželi. Foto: Michael Helbig

nowostki LND