Rom/Bad Staffelstein (dpa/SN). Bamž Franciskus je sej kónc wójny na Ukrainje žadał. „Dźakuju so wšěm, kotřiž ćěkancow hospoduja, a nutrnje wosebje wo to prošu, zo wobrónjene nadpady přestanu a zo jednanja a strowy čłowječi rozum dobudu“, rjekny 85lětny nawoda katolskeje cyrkwje wčera wěriwym na Pětrowym naměsće w Romje. Někotři mějachu ukrainske chorhoje sobu. „To njeje wojerska operacija, to je wójna, kotraž přinjese smjerć, zničenje a horjo“, bamž skoržeše.
Katolscy biskopja Němskeje schadźuja so wot dźensnišeho na swojej kóždolětnej nalětnjej hłownej zhromadźiznje. Dwě temje štyri dny trajace zetkanje postajatej: wójna na Ukrainje a žadanja za nutřkocyrkwinskimi reformami. Na zahajenskej Božej mši dźensa wječor w putniskej katedrali Vierzehnheiligen w hornjej Frankskej chcychu so wo měr na Ukrainje a po wšej Europje modlić. K wuradźowanju wo połoženju na Ukrainje přeprosychu sej mjez druhim Andrija Waskowycza, bywšeho nawodu ukrainskeje Carity.
Kijew (dpa/SN). Dwanaty dźeń po zahajenju ruskeje inwazije na Ukrainje so połoženje statysacow ludźi w nadpadnjenych městach dale pohubjeńša. Knježerstwo kraja jich namołwja, města ručež móžno wopušćić. Nadpady a wojowanja tež minjenu nóc dale trajachu.
Němska wuwićowa ministerka Svenja Schulze je Ukrainje dalšu humanitarnu pomoc poskićiła. Prěnje hnydomne posyłki su kraj mjeztym docpěli, dalše maja slědować, rjekny politikarka SPD nowinarjam. Jeje ministerstwo koncentruje so tuchwilu na to, zaměstnić a zastarać ćěkancow, kotřiž su do Němskeje dóšli. „Na Ukrainje hrozy wulka humanitarna katastrofa. Wójna Ruskeje přinjese njepředstajomne horjo žonam, mužam a dźěćom“, ministerka zwurazni.
Chětro wopita šoferka wosoboweho awta je při njezbožu škodu 5 000 eurow zawiniła. Kaž policija zdźěli, bě 43lětna sobotu wječor z 2,16 promilemi alkohola we vogtlandskim Rosenbachu po puću. Při tym zhubi kontrolu nad wodźidłom a zrazy do wjacorych kwětkowych sudobjow. Zwróći z awtom na lěwy bok, a wone wosta w płoće tčacy. Přećiwo 43lětnej zahajichu chłostanske jednanje. Jězbnu dowolnosć jej nablaku sćazachu.
Wjacore kóčki z balkona na šestym poschodźe wuchować dyrbješe wohnjowa wobora wčera w Drježdźanach, zo njebychu do hłubiny padnyli. Před domom namakachu pomocnicy mortwu kóčku, kotraž drje bě hižo z balkona padnyła. Z pomocu wjerćiteho rěbla zalězechu woni tam přez susodny balkon a móžachu štyrinohače wuchować. Wobydlerjo njeběchu doma. Přiwuzni su kóčki přiwzali.
Berlin (dpa/SN). Po wodźacych zastupnikach SPD je nětko tež zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) něhdyšeho kanclera a předsydu SPD Gerharda Schrödera namołwił, złožić swoje zastojnstwa w ruskich statnych předewzaćach. Tole rjekny Scholz wčera w telewiziji ZDF. Kaž zwjazkowy kancler potwjerdźi, njejsu tajke zastojnstwa žana priwatna naležnosć. Nimo toho chcył wón financowanje Schröderoweho běrowa přepruwować dać. Loni běchu ze statneje kasy 407 000 eurow za personalne kóšty běrowa wudali.
Jadrowa milinarnja zdobyta
Zaporižžja (dpa/SN). Ruscy wojacy su po informacijach Ukrainy atomowu milinarnju Saporižžja wobsadźili. Personal zawoda energijowe bloki kontroluje a zaruča dźěło milinarnje, ukrainski zarjad za dohladowanje jadrowych milinarnjow zdźěla. Ruska bě najwjetšu atomowu milinarnju minjenu nóc nadpadnyła. Wohnjowa wobora je woheń hakle po hodźinach zhašała, dokelž njesmědźeše na teren. Palił je so wukubłanski centrum.
Steinmeier wojakow wopytał
Moskwa/Kijew (dpa/SN). W druhim kole jednanjow su so zastupnicy Ruskeje a Ukrainy na to dojednali, we wosebje potrjechenych wójnskich kónčinach humanitarne koridory zarjadować, zo móhli ciwilisća kónčinu wopušćić. Spočatk přichodneho tydźenja chcedźa so znowa zetkać. Koridory chcedźa tež za to wužiwać, wobydlerjow ze žiwidłami a medikamentami zastarać. Powšitkowny přiměr pak njeje planowany. Spočatnje njebě hišće jasne, wo kotre kónčiny móhło so konkretnje jednać. Tuchwilu we wjacorych kónčinach dale zasakle wojuja. Najrazniše su rozestajenja sewjernje stolicy Kijewa, njedaloko milionoweje metropole Charkiwa a wokoło přistawneho města Mariupola na juhu. W Kijewje twarja ludźo barikady a wuzběhuja hrjebje, zo bychu město zakitowali.
Mjeztym su we wjacorych krajach, mjez druhim w Litawskej, maćerje ruskich wojakow namołwjeli z peticijemi so wójnje na Ukrainje spjećować.