Jeho lyrika tež dźensa hišće aktualna

pjatk, 11. oktobera 2019
artikl hódnoćić
(0 )
Jurij Chěžka (1917–1944) bě swój čas bjez domizny a připóznaća, wosebje w dźensnišim času  pak nas k rozmyslowanju pohnuwa.  Foto: SKA Jurij Chěžka (1917–1944) bě swój čas bjez domizny a připóznaća, wosebje w dźensnišim času pak nas k rozmyslowanju pohnuwa. Foto: SKA

K 75. posmjertninam basnika, přełožowarja a politisce myslaceho čłowjeka Jurja Chěžki

Serbske literarne stawizny znaja mnohich wulkich spisowaćelow. Prašeš-li so Serbow za nimi, mjenuje ći najwjace z nich Zejlerja, Smolerja a Ćišinskeho jako najwjetšich, z našeho časa tež Jurja Brězana abo Jurja Kocha. A dokelž su literarne stawizny zdobom stawizny našeho naroda, hraja tajcy prócowarjo často tež najwažnišu rólu w našich ludowych stawiznach. Tak drje njebudźe na přikład nichtó prěć, zo je tež skutkowanje Zej­lerja a Kocora w 19. lětstotku bujnemu narodnemu­ wozrodźenju polěkowało. Serbscy spisowaćeljo a wuměłcy chcychu ze swojim skutkowanjom dopokazać, zo je naša kultura druhim runohódna, a tak budźachu strowe narodne wědomje.

wozjewjene w: Předźenak
Prošu přizjewće so, chceće-li komentar podać

Serbska debata

nowostki LND