Zwyšenje rentow schwalene

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowe knježerstwo je dźensa planowanemu zwyšenju rentow 1. julija a dalšim změnam nastupajo starobne zastaranje ludźi přihłosowało. Na zapadźe Němskeje zwyša renty wo 5,35 procentow, na wuchodźe wo 6,12 procentow. Naćisk ministra za socialne naležnosće Hubertusa Heila (SPD) nimo toho předwidźi, zo dóstanje tři milionow dźěła njekmanych rentnarjow dołhodobnje wjace pjenjez.

Kritizuja wobraz knježerstwa

Berlin (dpa/SN). Po wotstupje zwjazkoweje swójbneje ministerki Anne Spiegel (Zeleni) su zastupnicy unije wustupowanje zwjazkoweho knježerstwa SPD, FDP a Zelenych kritizowali. „Wobraz knježerstwa w zjawnosći dawa přičinu k starosćenju“, rjekny parlamentariski jednaćel frakcije CDU/CSU w zwjazkowym sejmje Thorsten Frei nowinarjam. Při tym njeńdźe jenož wo to, zo je z Anne Spiegel prěnja mi­nisterka hižo po štyrjoch měsacach wotstupiła. „Tež druzy ministrojo kabineta njejsu swojim nadawkam zrosćeni.“

Johnsom zapowědźi wotstup

Sakska socialna ministerka Petra Köpping (SPD, 2. wotlěwa) je dźensa zhromadnje z wiceprezidentku zwjazkoweho sejma Aydan Özoğuz (nalěwo) w prózdninskim šulskim domje w Budyšinje-Bórku dźěćom ukrainskich ćěkancow jutrowne dary přepodała. Zhotowili běchu dary šulerjo we wobłuku jutrowneje akcije „Dźěći pomhaja dźěćom“. Foto: SN/Božena Šimanec

Kubicki kritizuje afront Ukrainy

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:
Berlin (dpa/SN). Po afronće ukrainskeho wjednistwa přećiwo zwjazkowemu prezidentej Frankej-Walterej Steinmeierej je městopředsyda FDP Wolfgang Kubicki jězbu zwjazkoweho kanclera Olafa Scholza (SPD) do Kijewa najprjedy raz wuzamknył. „Njemóžu sej předstajić zo poda so kancler wot FDP sobu njeseneho knježerstwa do kraja, kotryž je hłowu našeho stata za njewitanu wosobu deklarował“, rjekny Kubicki powěsćerni dpa. Wiceprezident zwjazkoweho sejma reagowaše tak na wotprajenje Kijewa, po tym zo chcyše Steinmeier zhromadnje z prezidentami Pólskeje, Estiskeje, Letiskeje a Litawskeje do Kijewa jěć. „Sym dyrbjał na wědomje brać, zo sej tole w Kijewje wočiwidnje njepřeja“, rjekny Steinmeier wčera we Waršawje na kromje swojeho wopyta. Kubicki rjekny, zo ma zrozumjenje za politiske nawodnistwo Ukrainy w tutej wójnje: „Tola wšitko ma swoje mjezy.“

Žadaja sej brónje

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:
Lwiw (dpa/SN). Po wopyće w Ukrainje su so třo wodźacy zastupnicy amploweje koalicije za dodawanje dalšich bróni a za najspěšniši embargo ruskeho zemskeho wolija wuprajili. Nimo toho měła Ukraina jasnu perspektiwu za přistup k EU dóstać. Němska měła w tymle prašenju wjace zamołwitosće přewzać, rěka w deklaraciji předsydy wonkowneho wuběrka zwjazkoweho sejma Michaela Rotha (SPD), Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) a Antona Hofreitera (Zeleni). Politikarjo běchu w Lwiwje na zapadźe kraja ze zapósłancami ukrainskeho parlamenta rěčeli. Bě to dotal najwyši wopyt z Němskeje w Ukrainje po wudyrjenju wójny.

Dalše ruske nadpady na Mariupol

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:

Kijew (dpa/SN). Ukrainske město Mariupol, wo kotrež tydźenje dołho wojuja, je minjenu nóc znowa cil ruskich atakow było. Kaž ukrainske wójsko zdźěla, su ruske jednotki tež přistaw města a woclownju nadběhowali. We wulkim industrijnym kompleksu so ukrainscy wojowarjo dale ruskim jednotkam wobaraja.

Wulkoměsto Charkiw na wuchodźe kraja su ruske jednotki znowa z kanonami wobtřěleli. Informacije wo wojowanjach njehodźa so njewotwisnje přepruwować. Ukrainska rańša rozprawa pak na to pokazuje, zo njeje so wojerske połoženje wulce změniło. Přichodne dny wočakuja na wuchodźe Ukrainy wulku rusku ofensiwu k zničenju tam zhromadźenych ukrainskich jednotkow.

W Mariupolu je najebać zničenja přeco hišće tójšto ciwilistow. Ludźo chowaja so w pincach a škitnych rumnosćach před bombami a granatami. Kaž zastupowacy měšćanosta Serhij Orlow zdźěla, je tam dotal wjace hač 20 000 ciwilistow žiwjenje přisadźiło. Tež tuta ličba njehodźi so njewotwisnje přepruwować.

Wjace personala za lěsnistwo

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:

Dźěłarnistwo pokazuje na hoberske nadawki změny klimy dla

Budyšin (SN). Lěsnicy na mjezy poćežowanja: Wichory, suchota a škódniki njewobradźa jenož štomam wulki stres, ale wjedu tež k přežadanju tych, kotřiž w lěsnistwje dźěłaja. Na to skedźbnja industrijne dźěłarnistwo twar-agrar-wobswět we wuchodnej Sakskej – a žada sej wjace personala za branšu. „Wot lěsnika hač k nawodnicy rewěra – přistajeni maja w Sakskej ruce połnej dźěła. Runočasnje so wo to staraja, lěsy přichoda sadźeć, zo bychu so změnje klimy lěpje wobarać móhli“, rjekny wobwodny předsyda dźěłarnistwa Roland Müller.

Ow, kak rjenje kćěje ...

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:
Bórze tomu tak budźe, wot meje, po lodowych mužach – Mamertus, Pankrac, Serwac, Bonifacij a Sofija –, ručež su wšitke hrjadki zwosadźene a z wusywaneho symjenja prěnja zeleń ćěri. Na to su tež sobudźěłaćerjo Budyskeje měšćanskeje biblioteki přihotowani. Woni so nadźijeja, zo wurostu ze symjenjow, kotrež w titkach nimo knihow a dalšich medijow wupožčeja, rjane rostliny. Rjane? To poprawom tak wažne njeje. Wo wjele bóle rodźa wo symjo, kotrež zahrodkarjo z rostlinow zdobudu. Te měli woni mjenujcy nazymu po 25 symješkach do biblioteki přinjesć, zo bychu na druhe lěto dalši zajimcy móhli sej titku symjenja skerje njeznatych a rědkich rostlin sobu wzać a w swójskej zahrodźe wusyć. Kajka to grandiozna ideja! Abo tola nic? Prašam so, štó přepruwuje, hač su dochadźace symjenja woprawdźe te, wo kotrež bibliotekarojo rodźa? Hač partner biblioteki, towarstwo za zachowanje wužitnych družin rostlin (VEN) fachowcow ma, kotřiž to zamóža? Milenka Rječcyna

To a tamne (13.04.22)

Mittwoch, 13. April 2022 geschrieben von:

Do wukładneho wokna pjekarnje zrazył je 78lětny ze swojim awtom w Plauenje. Do toho bě so rentnar při zaparkowanju stróžił, jako něchtó zatrubi. Wón stupi mylnje na płunowy pedal město na borzdźidło. Jězba skónči so w pjekarni. Nichtó so njezrani. Awto dyrbjachu wotwlec. Policija trochuje škodu na 20 000 eurow.

Zapozdźenje jeničkeje mjeńšiny zaběra dźěłowe sudnistwo w zapadojapanskim měsće Okayama. Lokomotiwnik bě skoržił, dokelž bě jemu dźěłodawar Japan Railway Company za to 43 yenow wot mzdy wotćahnył, 32 centow. Muž měješe nadawk, prózdny ćah do depota dowjezć. Dokelž mylnje při wopačnych kolijach na ćah čakaše, dojědźe do depota mjeńšinu přepozdźe. Za tutu mjeńšinu wobliči jemu firma 43 yenow. Lokomotiwnik žada sej pjenjezy a 16 300 eurow zarunanja za „psychiske čwěle“.

Naslědnistwo zrjadować

Dienstag, 12. April 2022 geschrieben von:

Berlin (dpa/SN). Dobre štyri měsacy po nastupje amploweje koalicije dyrbja Zeleni za swójbne ministerstwo nowu ministerku abo noweho ministra pomjenować. Nawodnistwo strony je wčera při­powědźiło, zo chcyli w blišim času naslědnistwo wčera wotstupjeneje Anne Spiegel zrjadować. Zwjazkowe předsydstwo Zelenych je so dźensa w schleswigsko-holsteinskim Husumje ke klawsurnemu posedźenju zešło a tam drje tež wo personalnych prašenjach rěčało.

Baerbock w Maliju

Bamako (dpa/SN). Wonkowna ministerka Annalena Baerbock (Zeleni) je dźensa w afriskim Maliju na wjacore dny trajacy wopyt dolećała. Politikarka chce so tam ze zastupnikami europskeje wukubłanskeje misije EUTM a wěstotneje misije UNO Minusma zetkać. Ze stron Němskeje je dohromady 1 400 wojakow zwjazkoweje wobory wobdźělenych. Wobaj mandataj kónc meje kónčitej. Wo jeju podlěšenju dyrbitej zwjazkowe knježerstwo a zwjazkowy sejm hač do toho rozsudźić.

Nadpadnik zatřěleny

Syły ludźi wopytuja tele dny najsławnišu wišninu Japanskeje „Miharu-Takizakura“ w měsće Miharu w prefekturje Fukushima, kotraž tuchwilu krasnje kćěje. Je tomu mjeztym sto lět, zo su Japančenjo štom, kotrehož starobu na tysac lět trochuja, na narodny přirodny pomnik pomjenowali. Foto: dpa/Kaname Muto

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND