London (dpa/SN). Hladajo na strachi móžneho ruskeho nadpada na Ukrainu dla chce Wulka Britaniska bywšu sowjetsku republiku z lochkimi tanki wotwobaracymi brónjemi zastarać. Dźe wo to, polěpšić kmanosć Ukrainy, so wobarać móc, rjekny britiski zakitowanski minister Ben Wallace wčera w parlamenće. „Njejedna so wo strategiske brónje, wone Rusku njewohrožeja. Zasadźić maja so za wobaranje“, wón potwjerdźi.
Snadna ličba britiskich wojakow ma ukrainske wójsko krótki čas we wobchadźenju z tutymi brónjemi wukubłać, minister doda. Wo kotre brónje so konkretnje jedna, Wallace njerjekny. „Ukraina ma prawo, swoju mjezu zakitować.“ Wón na to dopominaše, zo Wulka Britaniska Ukrainje pomha marinu natwarić.
Kijew (dpa/SN). Němska zwjazkowa wonkowna ministerka Annalena Baerbock (Zeleni) je so dźensa w Moskwje z ruskim wonkownym ministrom Sergejom Lawrowom zetkała. Po hodźinu trajacym wuradźowanju rěčeštaj Baerbock kaž Lawrow wo „konstruktiwnej rozmołwje“ k wobě stronje zajimowacym temam. Přezjednaj sej běštaj, zo měli konflikt na wuchodźe Ukrainy diplomatisce rozrisać. Ruske wonkowne ministerstwo bě do wopyta zdźěliło, zo ma Němsku za „wažneho aktera na mjezynarodnej runinje“. Zdobom je Ruska hladajo na tuchwilne rusko-němske poćahi „přesłapjena“.
Wčera bě so ministerka Baerbock hižo na zetkanju z ukrainskim kolegu Dmytrom Kulebu za měrniwe rozrisanje konflikta na Ukrainje wuprajiła. „Diplomatija je jenički kmany puć“, rjekny politikarka Zelenych na strach Ukrainy před nadpadom Ruskeje nastupajo. „Němska je zwólniwa za dialog z Ruskej.“ Kaž Baerbock hladajo na ukrainske žadanja za němskimi brónjemi zwurazni, měło wo to hić, krizu dale njepřiwótřić.
Drježdźany/Podstupim (dpa/SN). FDP ma aktualne sakske postajenja koronawirusa dla za njezrozumliwe a „nic wjace čitajomne“. Liberalni so boja, zo je wobydlerjam dale a ćešo wukazane naprawy dodźeržeć. „Tele tam-a-sem wokoło škitnych naprawow ludźi mjeztym dwě lěće zdźěla jara emocionalnje zaběra. Runje tohodla dyrbjeli wukazy poprawom ludźom bliske, zrozumliwe a jednorje zwoprawdźomne spisane być“, rjekny krajna předsydka FDP Anita Maaß wčera w Drježdźanach. „Runje to napřećiwne pak tuchwilu dožiwjamy.“
Palaca so baterija elektrokolesa je w delnjosakskim Isernhagenje škodu 1,5 milionow eurow zawostajiła. Aku bě so za čas nabiwanja zapalił. Wobydlerjo wosobneho domu buchu přez alarmowu připrawu warnowani a móžachu so wuchować. Płomjenja pak rozpřestrěchu so na biblioteku, w kotrymž aku ležeše. Fachowcy wohnjoweje wobory wšak spěšnje zwěsćichu, zo bě defekt kolesoweje baterije woheń zawinił.
Prěnje narodniny swojeho synka je wopity muž w Ludwigshafenje z wutřělemi woswjećił a so tak wo zasadźenje policije postarał. 30lětny bě z trašawku wospjet do powětra třělał. Přiwołani policisća zhonichu, zo bě muž wjacore salwy składnostnje synkowych narodnin třělał. Wón pak njeměješe žanu dowolnosć, tajku bróń wobsedźeć. Zastojnicy pistolu a municiju sćazachu a delikt přizjewichu.
Vatikan (B/SN). Bamž Franciskus je 10. januara při Swjatym stole 380 akreditowanych posołow ze 183 statow swěta na nowolětne přijeće witał. Njeakreditowanej stej China a Sawdi-Arabska. W swojej narěči je Franciskus diplomatam do swědomja rěčał. Hłowne konfliktne temy běchu trajaca koronapandemija, klimowa změna a prašenje migracije. Bamž njeje z kritiku lutował. Často pobrachuje wola k dialogej, štož wobstejace napjatosće zesylnja, wón podšmórny.
Kazachojo žedźa za harmoniju
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) je so dźensa na prěnju wukrajnu jězbu lěta do Španiskeje podał. W Madridźe wočakowaše jeho ministerski prezident Pedro Sánchez, z kotrymž chcyše wo boju přećiwo koronapandemiji rěčeć. Španiska je po Francoskej, Pólskej a Italskej štwórty kraj, kotryž Scholz po nastupje zastojnstwa jako němski zwjazkowy kancler wopyta. Nimo toho bě so wón w decembru w Brüsselu Europskej uniji a NATO předstajił.
Baerbock na Ukrainje
Kijew (dpa/SN). Wonkowna ministerka Annalena Baerbock je so dźensa k zahajenju swojeho nastupneho wopyta na Ukrainje w Kijewje ze zastupnikami tamnišeje wobkedźbowanskeje misije organizacije za wěstotu a zhromadne dźěło w Europje zetkała. Po tym chcyše politikarka Zelenych pomnik za „Njebjesku stotku“ na Majdanje wopytać. Tam wopominaja mortwych proeuropskeje rewolucije lěta 2014. W běhu dnja wočakowaštaj ju wonkowny minister Dmytro Kuleba a prezident Wolodimir Zelenskij.
Socialna njesprawnosć přiběra
Budyšin (WL/SN). Hornjołužiska předewzaćelska iniciatiwa wopřijima něhdźe 30 předewzaćow najwšelakorišich branšow a wulkosćow. Jich zhromadnosć je ta, zo na samsnym městnje skutkuja, w Budyskim wokrjesu. Nimo toho zasadźeja so wšitcy zhromadnje za dobre žiwjenje, za přichod swojeje domizny a přećiwo wotchadej fachowcow do metropolow. Tónle nadawk je hladajo na planowany kónc zmilinjenja brunicy hač do lěta 2038 a na přepołoženje termina přez nowe zwjazkowe knježerstwo na lěto 2030 čim nuzniši.