Wo miliardach so dojednali

Donnerstag, 02. Juni 2022 geschrieben von:

Berlin (dpa/SN). Fachowi politikarjo amploweje koalicije a unije su so na wurjadnym posedźenju zakitowanskeho wuběrka zwjazkoweho sejma wo hišće wote­wrjenych prašenjach nastupajo wužiwanje paketa sto miliardow eurow za Zwjazkowu woboru dojednali. Do toho su politikarjam wotpowědne podłožki wo wobstaranju nowych bróni předpołožili. Politikarjo CDU a CSU běchu sej podłožki žadali. Mjeztym je tež etatowy wuběrk paketej přihłosował. Tak móže zwjazkowy sejm jutře wothłosować.

Amplowa koalicija SPD, Zelenych a FDP kaž tež CDU/CSU běchu so njedźelu wječor po tydźenje trajacej ćahańcy na zakonske zakłady za planowane „wurjadne zamóženje“ dojednali. Z tym je zasadnje zelena swěca za skazanje nowych bróni pola brónjenskeje industrije we wulkim stilu data. Mjez druhim chcedźa moderne bojowe lětadła F-35 w USA kupić. Dokelž ma wurjadne zamóženje na dobro Zwjazkoweje wobory w Zakładnym zakonju zakótwjene być, trjebaja w zwjazkowym sejmje wjetšinu dweju třećinow.

Partnerstwo kultury a turizma

Donnerstag, 02. Juni 2022 geschrieben von:

Branša so poněčim zhraba, dźakowano tež spěchowanju ze stron stata

Drježdźany/Zhorjelc (SN/bn). Po informacijach statistiskeho zarjada Sakskeje je ličba w turistiskej branši swobodneho stata přistajenych porno lětu 2020 wo něhdźe tři a poł procenta spadnyła. Mnóstwo přenocowanjow je wo nimale 40 procentow woteběrało, dohromady zličichu cyłkownje něhdźe jenož połojcu wopytowarjow. „To zwisuje předewšěm z wobmjezowanjemi koronapandemije dla. Hakle wot lětušeho nalěća bě nowostart móžny“, kaž statna ministerka za kulturu a turizm Barbara Klepsch (CDU) předwčerawšim wozjewjenu lisćinu zarjada komentuje. Zo by so branša „spěšnje zaso zhrabała, podpěramy ju mjez druhim ze spěchowanskej směrnicu ‚Nowostart turizm‘ we wobjimje 5,6 milionow eurow kaž tež z kampanju ‚Turistiske talenty za Saksku‘ za přiwabjenje nowych fachowych mocow“, ministerka podšmórny.

To a tamne (02.06.22)

Donnerstag, 02. Juni 2022 geschrieben von:

Wulki kenguru je so w Awstralskej wo­srjedź dróhi do muža dał a je šěsć mjeńšin z nim wojował. Při tym so muž snadnje zrani. Zwěrjo bě psy 59lětneho na toho ležownosći atakowało. Na to hrabny sej muž retl a chcyše kenguruwa wućěrić. Tón pak do muža kopaše a biješe a jemu do porsta kusny. Po njeskónčnych šěsć mjeńšinach so zwěrjo skónčnje wotsali. Muž jemu ani zły njeje: „Smy swoje sydlišća na jich kraju twarili“, wón rjekny. Nawuknył při wšěm je, zo móže kenguru chětro njemdry a agresiwny być.

Za padustwo su so paduši w Nottulnje pola Münstera zamołwili. Tući běchu so do předawanskeje budki za truskalcy zadobyli a marmeladu a sekt spakosćili. Dwaj dnjej pozdźišo tu rubizna zaso bě, wobsedźerka zdźěli. Připołoženy bě papjerka ze zamołwjenjom za „hłuposć“. Policija pyta nětko za swědkami.

Wólbny bój 1990 w fokusu

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:
„Wahlversprecher“ je dwuzmysłowe hesło aktualneje wustajeńcy Budyskeho Kamjentneho domu a towarstwa „Augen auf“, pokazowaca plakaty, flajery a dalše wabjenske materialije za jeničke swobodne wólby Ludoweje komory Němskeje demokratiskeje republiki. Na wčerawšej wernisaži dopominachu so časowi swědkojo z Budyšina a wokoliny na tehdyši wólbny bój a diskutowachu wliw plakatow na rozsud wothłosowacych něhdy a dźensa. Tak rjekny na přikład sobuiniciator Noweho Foruma Ulrich Keller, zo „drje bě wuhotowanje materialijow 1990 dospołnje njeprofesionalne, wobsah pak stoprocentnje chutnje měnjeny. Dźensa zda so mi poměr nimale nawopak być.“ Přehladka je hač do 12. junija přistupna. Foto: Felix Schneider

Nowy minister z programom

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:

Drježdźany (dpa/SN). Nowy nutřkowny minister Sakskeje Armin Schuster (CDU) je dźensa w krajnym sejmje prěnju knježerstwowu deklaraciju w zastojnstwje wotedał. Po hesłom „Wjace na dobro woby­dlerjow – za sylnu, wěstu a žiwjenja hódnu Saksku“ chcył so Schuster předewšěm wo sylnjenje policije a skrućenje wěstoty zasadźić, wón rjekny. Po jeho měnjenju su policisća w Sakskej sylnišo wužadani hač druhdźe, mjez druhim mjezy k Pólskej a Čěskej a wjele zarjadowanjow dla.

Faeser žadanja wotpokazuje

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa nutřkowna ministerka Nancy Faeser je žadanja Bayerskeje wotpokazała, dźesać miliardow eurow za škit před katastrofami wudać. „To je jara, jara wulka suma“, rjekny politikarka SPD dźensa w rozhłosu. Bayerski nutřkowny minister Joachim Herrmann (CSU), kiž tuchwilu konferencu nutřkownych ministrow nawjeduje, bě tute žadanje do dźensa so zahajaceho zetkanja ministrow nastajił. Wón chcył tak pomocne organizacije a wohnjowe wobory technisce lěpje wuhotować.

Weber za nawodu EVP woleny

Wopytowar připrawi naručne paski při wopomnišću za morjenych dźěći w texaskim Uvalde, hdźež bě amokowy třělc minjenu wutoru 19 dźěći zakładneje šule a dwě wučerce zatřělił. Wčera su tam prěni wopor pochowali, dźesaćlětnu holčku. Žarowanske swjatočnosće maja dwaj tydźenjej trać. Motiw 18lětneho skućićela je dale njeznaty. Foto: pa/AP/Eric Gay

USA sćelu Ukrainje rakety

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:
Washington (dpa/SN). Knježerstwo USA sćele Ukrainje we wobłuku noweho ­wěstotneho paketa moderne rakety mjetace systemy k zakitowanju přećiwo ruskim nadpadnikam. Kaž w Běłym domje zdźělichu, je Ukraina přilubiła, zo z nastrojemi artilerijoweho systema ­HIMARS, kiž su w USA twarjene, žane objekty na ruskim teritoriju njenapadnje. System je wobstatk paketa 650 milionow eurow, kiž wopřija nimo toho municiju, radarowe systemy, tanki wotwobarace brónje, helikoptery, jězdźidła a narunanske dźěle. Rakety systema ­HIMARS móža hač do 90 kilometrow daloko lećeć. W hóstnym přinošku za nowinu New York Times prezident USA Joe Biden piše, zo měła nadpadnjena Ukraina składnosć dóstać, „wažne objekty na bitwišću w Ukrainje“ dokła­d­nišo trjechić. Zdobom wón potwjerdźi, zo nochce wójnu mjez NATO a Ruskej.

Ruska dobywa

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:
Kijew (dpa/SN). Ruscy wojacy su sej po ukrainskich informacijach město Sewjerodonjeck w dalokej měrje zdobyli. Nimo toho spytaja ruske jednotki, we wokolnych wsach a městach ukrainskich za­kitowarjow wutłóčić. Prawdźepodobnje maja operacije zaměr, organizowanemu cofnjenju ukrainskich jednotkow zadźěwać. Sewjerodonjeck ma wulki strategiski wuznam a je jedyn z hłownych zaměrow ruskeje inwazije. Pječa so ukrainscy wojacy dale zasakle zakituja. Tež njedaloko Slowjanska dale wojuja. Ukrainske jednotki su tam po swójskich informacijach wjacore ruske ofensiwy wotwobarali a wjele jězdźidłow zničili.

W sejmje sej mjezsobu wumjetowali

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) je so hladajo na wonkopolitiske zaměry nastupajo wójnu w Ukrainje znowa kedźbliwje wuprajił. Zaměr zwjazkoweho knježerstwa je, zo ruski prezident Wladimir Putin wot njeho zahajenu wójnu přećiwo Ukrainje „njedobudźe“, rjekny Scholz dźensa w generalnje debaće zwjazkoweho sejma . Předsyda frakcije CDU/CSU Friedrich Merz (CDU) bě Scholza kritizował, dokelž njeje konsekwentny. „Čehodla njeprajiće: Ukraina dyrbi tutu wójnu dobyć?“ Scholz Merzej na to wumjetowaše, zo je arogantne a njepřiměrjene, wo tym disku­tować, kak maja w Ukrainje rozsudźić. Zdobom zwjazkowy kancler připowědźi, zo chcyła Němska Ukrainje moderny ­system k wotwobaranju lětadłow, helikopterow a raketow přewostajić.

Frakciska předsydka AfD Alice Weidel zwjazkowemu knježerstwu wumjetowaše, zo dawkowe pjenjezy wobydlerjow po wšěm swěće broji: „klimowe miliardy za Indisku, brónjowe miliardy za Ukrainu“. Ludźo w Němskej z toho ničo nimaja.

Zwučenosće změnić

Mittwoch, 01. Juni 2022 geschrieben von:
Njewěm ani tak prawje, što sym wot swojeje dźensnišeje busoweje jězby rano na dźěło spektakularneho wočakował. Snano kopate połne busy, dokelž wšitcy z lisćikom za dźewjeć eurow wob měsac pojědu. Něhdźe něšto dyrbjało tola hinak być z tajkim poskitkom. Ale to sym so po wšěm zdaću jara mylił. Wšo bě kaž hewak tež. Snano budźe hižo swjatki trochu hinak, hdyž tón abo tamny swoje awto tola doma wostaji a kónctydźenski wulět sej z busom a ćahom organizuje. Njewěm tež, hač je tajkile poskitk prawa wotmołwa na tuchwilne krizowe połoženje. Přejara wupada tola za tym, zo stat zaso raz pod pažu přimnje a my móžemy tak někak žiwi być kaž do wójny w Ukrainje. Při tym dyrbjało tola jasne być, zo znajmjeńša dźěl swojich starych zwučenosćow wobchować móc njebudźemy a zo budźemy so na změny nastajić dyrbjeć. Sym přeswědčeny, zo nam subwencije bliskowobchada a tankowe rabaty tole dopóznać pomhać njebudu. Marian Wjeńka

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND