Spahn: Šćěpjenje jara kompleksne

srjeda, 13. januara 2021 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowy minister za stro­wotnistwo Jens Spahn (CDU) je swoje postupowanje nastupajo šćěpjenje pře­ćiwo koronawirusej zakitował, prošo wo­by­dlerjow wo podpěru. Dźe wo „najwjetšu kampanju šćěpjenja w našich stawiznach“, rjekny Spahn dźensa w zwjazkowym sejmje. Zahajenu akciju ma wón najebać wšitke woprawnjene pokiwy na polěpšenje za wuspěch. Naposledk su jeho­ ze stron koaliciskeho partnera SPD kritizowali, dokelž njebě pječa dosć se­ruma skazał. Nimo toho z městnami šwikaja, zo knježa njejasnosće šćěpjenskich terminow dla. Spahn argumentowaše, zo je serum skazać a šćěpjenje organizować jara kompleksny proces.

Strowotniska fachowča FDP Christine Aschenberg-Dugnus sej žada, šćěpjenski porjad zakonsce rjadować. Wona zwjazkowemu knježerstwu wumjetuje, zo posudk fachowcow ignoruje.

Cympać, dołhož móžno

srjeda, 13. januara 2021 spisane wot:
Swoboda měnjenja a móžnosć, ju stajnje a wšudźe zwuraznjeć směć, stej bytostny stołp demokratije. To pak njerěka, zo je tež wšitko dowolene. Štóž w Němskej přećiwo někomu šćuwa, k namocy namołwja abo holocaust prěje, njeměł so nad konsekwencami prawniskeho razu dźiwać – a zamołwite zarjady směli tu rady konsekwentnišo postupować, wosebje online. W USA su priority wočiwidnje hinaše. Kóžda minimalnje seriozna platforma blokuje wobsahi, wobsteji-li najmjeńši podhlad ranjenja awtorskich prawow. A nahosć je, so wě, absolutny no-go. Hidu a łžě šěrić pak dotal žadyn problem njebě. Za knjeza Trumpa bě tale swoboda takrjec politiski program, a poskićerjo kaž Twitter abo Youtube derje na njej zasłužachu. Nětko maja kanal połny a su prezidentej přistup zapowědźili – přepozdźe, škoda je dawno naparana. Nimo toho lija tak wodu na młyn tych, kotřiž twjerdźa: „Widźiš, w tymle kraju ničo wjace rjec njesměš!“ Klasiski lose-lose. Bosćan Nawka

Pence so spjećuje

srjeda, 13. januara 2021 spisane wot:
Washington (dpa/SN). Amtěrowacy wiceprezident USA Mike Pence hnydomne wotsadźenje prezidenta Donalda Trumpa z pomocu artikla we wustawje wotpokazuje, kaž wón demokratiskej předsydce Domu reprezentantow Nancy Pelosi zdźěli. Internetna platforma Youtube mjeztym informuje, zo je kanal Trumpa „namócneho potenciala dla“ znajmjeńša tydźeń blokowała.

To a tamne (13.01.21)

srjeda, 13. januara 2021 spisane wot:

Młódšich ludźi přećiwo koronawirusej šćěpić chcedźa wot dźensnišeho w Indoneskej. Jako prěni je so prezident Joko Widodo w swojim palasće šćěpić dał. Slědu­ja sobudźěłaćerjo strowotnistwa a wosoby w starobje 18 do 59 lět. Po tym puću chcedźa docpěć, zo su wulke dźěle wobydlerstwa spěšnje škitane. Nabožinscy nawodźa kraja z 270 milionami wobydlerjow su wobkrućili, zo njeje serum ze swinjacych produktow zhotowjeny a so tuž za muslimow hodźi.

Sarkastiske pokiwy policije je muž w Berlinje na puć dóstał, po tym zo běchu jeho ze 105 km/h na jednej z hłownych dróhow stolicy lepili. Štóž najebać zymske puće dwójce tak spěšnje kaž dowolene smali, změje dwaj měsacaj chwile zwěsćić, hač so „póduše čriji na chódniku suwaja. 280 eurow pokuty by za tójšto jězdźenkow dosahało“, policija pisa.

Změnja status BA

wutora, 12. januara 2021 spisane wot:

Drježdźany (SN). Status powołanskeje akademije (BA) Sakska ma so změnić a tak nahódnoćić. Přichodnje budu kubłanišća ze stejnišćemi w Budyšinje, Breitenbrunnje, Drježdźanach, Glauchauwje, Lipsku, Plauenje a Riesy na dualne wysoke šule přemjenowane. Projekt steji na planje sakskeho wědomostneho ministerstwa. Tež serbski zapósłanc krajneho sejma Marko Šiman (CDU) je so za změnjeny status wuprajił. „Tam zmožnja potom wjace wukubłanskich směrow, kotrež na powołanskej akademiji do toho njemějachmy“, rjekny wědomostny minister Sebastian Gemkow (CDU) němskej powěsćerni dpa. Studowacy přeja sej dalše kwalifikaciske móžnosće, a předewzaća na městnje jako partnerojo w praksy trjebaja fachowcow.

Dźěłaja na wotsadźenju Trumpa

wutora, 12. januara 2021 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Demokraća w Domje reprezentantow USA dale z wotmachom na tym dźěłaja, amtěrowaceho, ale wotwoleneho republikanskeho prezidenta Donalda Trumpa wotsadźić. Tak zapodachu kongresej rezoluciju, w kotrejž Trumpej wumjetuja, zo je „rokoćenje naškarał“. Hižo jutře chcedźa wo rezoluciji wothłosować a proces wotsadźenja formelnje zahajić. Trump bě 6. januara swojich přiwisnikow našćuwał, Kapitol nadběhować a wobsadźić.

Söder za winowatosć šćěpjenja

Berlin (dpa/SN). Bayerski ministerski prezident Markus Söder (CSU) žada sej dalšu debatu wo šćěpjenskej winowatosći za sobudźěłaćerjow starownjow a hladarnjow. „Dyrbimy w tychle wosebje sensibelnych wobłukach ludźi lěpje před koronu škitać“, rjekny Söder dźensa w rańšim magacinje ZDF. Němska etikowa rada měła so z naležnosću zaběrać. Němski zwjazk městow ma debatu za přechwatanu. Hłowny jednaćel zwjazka Helmut Dedy skedźbnja na snadnu zwólniwosć personala so šćěpić dać. Politika dyrbi ludźi přeswědčić.

Dalši serum po puću

Fachowcy indoneskeho narodneho komiteja za transportnu wěstotu přepytuja powostanki pasažěrskeho lětadła, kotrež běchu nurjerjo z morja před kupu Java wućahnyli. Mašina typa Boeing 737-500 z 62 pasažěrami je minjenu sobotu krótko po wotlěće w stolicy Jakarta do morja zrazyła. Dźensa bě 3 600 pomocnikow na městnje njezboža zasadźenych. Foto: dpa/Dita Alangkara

Warnuje před stagnaciju

wutora, 12. januara 2021 spisane wot:
Köln (dpa/SN). Institut němskeho hospodarstwa před tym warnuje, zawody koronawirusa dla we wulkej měrje za­wrěć. „Bychmy so nawróćili k ekonomiji stagnacije, kaž to loni w měrcu a aprylu ze wšěmi zahubnymi konsekwencami mějachmy. Dalše zawrjenja bychu połoženje přiwótřili, k dalšim bjezdźěłnym a insolwencam wjedli“, rjekny direktor instituta Michael Hüther nowinarjam. Hüther zasadźa so za diferencowane zapřimnjenje. Runje tak wón radźi, njespušćeć so na dale a wjac pomocnych pře­pokazankow stata wot lockdowna po­trjechenym předewzaćam. „Stat ma problemy, wulce připowědźene pomocne srědki wupłaćić.“ Tak mjenowana nowemberska pomoc měła poprawom hižo přepokazana być. Wčera bu znate, zo wot Zwjazka zarjadowana wotpowědna internetna platforma njefunguje.

Zesylnja wěstotu

wutora, 12. januara 2021 spisane wot:
Washington (dpa/SN). Po nadběhowanju Kapitola su zamołwići w USA wěstotne naprawy za planowane zapokazanje přichodneho prezidenta Joewa Bidena zesylnili. Tak chcedźa 15 000 čłonow narodneje gardy do Washingtona pósłać, kotřiž maja tam policistow podpěrać. Tež ministerstwo za škit domizny je dalše wěstotne naprawy připowědźiło. Hłowna přičina su starosće móžnych namócnych protestow přiwisnikow amtěrowaceho prezidenta Donalda Trumpa dla. Wjacore medije rozprawjeja wo internym dokumenće zwjazkoweje policije FBI. We wšěch stolicach zwjazkowych krajow USA planuja přiwisnicy Trumpa wobrónjene a namócne protesty.

Kritizuja protest pola Kretschmera

wutora, 12. januara 2021 spisane wot:

Lipsk (dpa/SN). Politikarjo SPD, Zelenych a Lěwicy su protest před priwatnym domom sakskeho ministerskeho prezidenta Michaela Kretschmera (CDU) kritizowali. Předsyda sakskeje SPD Martin Dulig mjenowaše tajku formu rozestajenja „njeakceptabelnu“. „To je wohroženje, dokelž saha do priwatneje sfery. To je namóc“, rjekny politikar SPD we wusyłanju MDR aktuell. Wón mysli při tym přede­wšěm na swójbnych. Njedźelu rano bě skupina něhdźe 30 ludźi před priwatnej ležownosću Kretschmera w Großschönauwje přećiwo naprawam koronawirusa dla protestowała. Po tym zo bě so šef knježerstwa přez płót z ludźimi rozmołwjał, so debata po 15 mjeńšinach měrliwje skónči a wobdźělnicy so zaso wotsalichu, kaž policija zdźěli.

Předsydka frakcije Zelenych Franziska Schubert rěči wo nowym wuwiću. „Njeń­dźe jenož wo zadobywanje do priwatneho ruma politikarja, ale wo signal. Mnozy drje sej nětko dwójce přemysla, hač politisku zamołwitosć přewozmu.“ Rico Gebhart (Lěwica) so kritice přizamkny.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND