Berlin (dpa/SN). Politikarka běłoruskeje opozicije Maria Kolešnikowa a bywši kandidat za zastojnstwo prezidenta Viktor Babariko dóstanjetaj politiski azyl w Němskej. Tole je nutřkowny minister Alexander Dobrindt (CSU) připowědźił. Němska chce běłoruske demokratiske hibanje dale sylnić, byrnjež tole wokomiknje jenož we wukraju móžno było, Dobrindt rjekny. Běłoruski mócnar Alexander Lukašenko je sobotu na ćišć USA cyłkownje 123 politiskich jatych pušćił.
Němski sćelak njewitany
Moskwa (dpa/SN). Ruska je němski sćelak za wukraj Deutsche Welle (DW) jako „njewitanu organizaciju“ zastopnjowała. Generalne state rěčnistwo je po doporučenju Statneje dumy němski medij jako „aktiwista njepřećelskeje antiruskeje propagandy“ deklarowało. Ruska sćelak hižo dlěši čas kritiskeho rozprawnistwa dla wobkedźbuje. W februaru 2022 běchu dźěło DW w Ruskej zakazali. Mjeztym je sćelak jako „wukrajny agent“ zastopnjowany, dokelž jón wukraj financuje.
Wudawaćel nowiny zasudźeny
Berlin (dpa/SN). Bywši zwjazkowy minister za strowotnistwo Jens Spahn (CDU) swoje postupowanje při wobstaranju škitnych nahubnikow za čas koronapandemije zakituje. Předsyda frakcije CDU/CSU w zwjazkowym sejmje je drje w rańšim magacinje sćelaka ARD přiznał, zo su swój čas přewjele srědkow za desinfekciju, šćěpiwa, nahubnikow a nastrojow za dychanje wobstarali. „Ale chcychmy na wšitko přihotowani być, štóž móhło snano hišće přińć. Spočatnje mějachmy wšeho přemało a na kóncu wšeho přewjele – lěpje hač nawopak.“
Spahn měješe dźensa popołdnju na prašenja enquetoweje komisije zwjazkoweho sejma za předźěłanje koronapandemije wotmołwjeć.
Berlin (dpa/SN). Delegacija USA je so po rozmołwach w Berlinje wo móžnym přiměrje mjez Ukrainu a Ruskej pozitiwnje wuprajiła. W rozmołwach su wulke kročele doprědka zmištrowali, rěka w hódnoćenju wuradźowanjow, w kotrychž wurjadny pósłanc USA Steve Witkoff delegaciju USA nawjedowaše.
Witkoff zdobom potwjerdźi, zo z wuradźowanjemi dźensa pokročuja. Wčera běchu 20 dypkow wopřijacy měrowy plan, hospodarske prašenja a dalše temy intensiwnje wobjednali. Zetkanje w Berlinje z ukrainskim prezidentom Wolodymyrom Zelenskyjm a delegacijomaj USA a Ukrainy traješe dlěje hač pjeć hodźinow.
Wo kotrych namjetach so při rozmołwach konkretnje dorozumichu, njeje dotal znate. Dźensa popołdnju wočakowachu zwjazkoweho kanclera Friedricha Merza (CDU) a ukrainskeho prezidenta Zelenskeho k němsko-ukrainskim hospodarskim rozmołwam. Wječor prosy Merz europskich statnych a knježerstwowych šefow do kanclerskeho zarjada.
Sydney (dpa/SN). Po zahubnym nadpadźe na židowski swjedźeń w Sydneyju z 15 mortwymi chce awstralske knježerstwo zakonje wo brónjach přiwótřić. Premierminister Anthony Albanese připowědźi, zo měło so mnóstwo brónjow wobmjezować a wobstejace licency za brónje přepruwować. Runočasnje awstralskemu knježerstwu wumjetuja, zo dosć přećiwo antisemitizmej nječini. Wčerawši nadpad je w Awstralskej wulke zludanje zbudźił. To bě najhórši wobrónjeny atentat w kraju po něhdźe 30 lětach.
Policija je wobeju nadpadnikow jako nana a syna identifikowała. 50lětneho nana zastojnicy na městnje atentata zatřělichu. Jeho 24lětneho syna pak zajachu. Wón leži ćežko zranjeny w chorowni. Nan bě čłon hońtwjerskeho towarstwa, čehoždla smědźeše wulke třělby wobsedźeć.
Po njelepym parkowanskim pospyće na parkowanišću haloweje kupjele w južnej Francoskej je žona ze swojim awtom do wulkeho basenka kupjele zajěła. Z awtom přerazy najprjedy płót a potom škleńčanu fasadu kupjele a so we wodźe podnuri. Kupanski mišter a jeho sobudźěłaćerjo 38lětnu žonu a jeje pjeć lět stare dźěćo hnydom z awta wućahnychu. Nichtó so njezrani. „To bě kaž w filmje. Na tajki scenarij njejsmy poprawom přihotowani“, kupanski mišter rjekny. Kupjel wostanje přichodne tydźenje zawrjena.
Strach wulkeho zemjerženja w turkowskej metropoli Istanbulu lěto wob lěto rosće, dokelž geologiske napjatosće pod městom spochi přiběraja. Tole je wuslědk přepytowanja pod nawodom Podstupimskeho Helmholtzoweho centruma za geologiske slědźenje. Posudk bu mjeztym w fachowym časopisu Science wozjewjeny.