Njeswačidło (HB/SN). Kónc junija staj sobudźěłaćerjej spěchowanskeho towarstwa Njeswačanskeje ptakoškitneje stacije na wjacorych městnach Budyskeho wokrjesa młode baćony wopjeršćeniłoj. Zaměr kóždolětneje akcije je, baćony wědomostnje přeslědźić. Něhdźe 50 młodźatam kóžde lěto we wokrjesu rynki přitykuja. Tele dźěło wukonjeć smě jenož tón, kiž je so w kursu za to kwalifikował. Registrowane rynki skaza fachowc w centrali za wopjeršćenjenje w Güstrowje. W Němskej wužiwachu wot lěta 2003 hač do 2015 čorne tak mjenowane ELSA-rynki (European Laser Signed Advanced Ring). Wot lěta 2017 wužiwachu metalowe rynki a wot 2020 žołte z kumštneje maćizny, kotrež hodźa so lěpje wotčitać. W Čěskej zasadźuja ELSA-rynki kaž tež wuske metalowe rynki Praskeho narodneho muzeja. W Pólskej wužiwaja tohorunja ELSA-rynki a nimo toho zelene plastowe. Dźakowano rynce fachowc zhoni, hdźe je so baćon narodźił, hdźe bu wopjeršćenjeny a hdźe je jeho něchtó wuhladał a swoje wobkedźbowanje zdźělił. Wosebje zajimawe je, hdyž wobkedźbuja baćona na jeho ćahanju a nic na jeho hnězdźenskim městnje we Łužicy.
Paduši we wobchodźe
Budyšin. Mějićel wobchoda na Budyskej Sukelnskej dyrbješe předwčerawšim rano zwěsćić, zo běchu so w nocy do toho pola njeho njeznaći zadobyli. Dokładnje běchu to štyrjo, kotřiž so namócnje do wobchoda łamachu. Wobstražowanska kamera je wšitko natočiła. Paduši pokradnychu po informacijach policije 25 mobilnych telefonow, dwaj telewizoraj, dwě hrajnej konsoli kaž tež dwaj laptopaj. Rubizna ma cyłkownu hódnotu něhdźe 10 000 eurow. Načinjenu wěcnu škodu trochuja na něhdźe 300 eurow. Kriminalny technikar móžeše zawostajene slědy zawěsćić.
Wot spočatka měrca 1992 wuchadźeja Serbske Nowiny jako wječornik. A wot toho časa je pomocnicy w mnohich wjetšich a mjeńšich wsach wšědnje čitarjam do domu noša. Najwjetši čas tuž našich pilnych roznošowarjow w lětnjej seriji předstajić (8).
Při rjanym wjedrje wuhladaš nawječor w Njeswačidle často Luciju Rubinowu, kak so z přećelnej a hibićiwej žonu rozmołwja. Je to Ursula Hoblandowa, kotraž jej wšědnje w samsnym času Serbsku nowinu přinjese. Kaž Lucija Rubinowa powěda, so rady wo aktualnych podawkach w Njeswačidle wuměnitej. Mjez druhim rozmołwjatej so wo wažnych rozsudach Njeswačanskeje gmejnskeje rady. Zwjetša dźeń po tym, zo su so radźićeljo zetkali, wo tym serbski wječornik rozprawja. Tak čitarjo nowiny wo nowych rozsudach prjedy zhonja, hač so wo tym w Njeswačanskej gmejnskej nowinje pisa.
Kulow (AK/SN). Z nadutymaj polstromaj na rukomaj Mila, Tilda, Alwin, Brian a Joshua prěnje metry płuwaja a hladaja ke kromje basenka. „Ruce dołhe činić, na wodźe płuwać a k tomu noze pohibować“, žada sej płuwanski mišter Uwe Mickel. W prózdninskim płuwanskim kursu w Kulowskej lěsnej kupjeli wón w třoch skupinach z dohromady 15 wobdźělnikami trenuje. Wot lěta 2001 wón kóžde lěto dwaj intensiwnej kursaj za dźěći organizuje. Kóždy traje dźesać dnjow.
„Sym tu sam płuwać nawuknył“, 51lětny powěda. „Dźensa jenož to dale wjedu, štož za čas NDR tu hižo mějachmy.“ Najmłódši dyrbja najprjedy we wodźe stać. Na to so woni na wodu połoža a so wotstorkuja. Jako prěnje nawuknu noze wužiwać, hakle potom ruce. Uwe Mickel kedźbuje na čistu techniku. „Płuwać njeje padlowanje, ale pohiby rukow a nohow elegantnje zwjazać“, wón rozłoži. Najmłódši zakónča kurs z wotzamknjenjom „Mórski konik“. Srjedźna skupina prócuje so wo płuwanske znamješko w bronzy, skupina wjetšich wo znamješko w slěbru.
Na spočatku dalšich sydom lět dźěławosće jako direktor Załožby za serbski lud je Jan Budar na prašenja našeho wječornika wotmołwił – a so tež wjacorych łoskoćiwych temow dótknył.
Budyšin (SN/mb). „Nastupajo wobsahowe rozsudy załožboweje rady zwěrju sej rjec, zo smy kulturnje awtonomni“, praji Jan Budar a wobkrući to z faktom: „Zastupjerjo Serbow su nastupajo wobsahowe prašenja akceptowani“, tohodla jim tak mjenowani pjenjezydawarjo do kału njełaža, ale so jeničce wo dodźerženje prawniskich předpisow za wobhospodarjenje dawkowych pjenjez staraja.
Lawicu pytali
Berlin. W južnym Berlinje je policija dźensa twochnjene rubježne zwěrjo pytała. Po wšěm zdaću jedna so wo lawicu. Swědkojo běchu pola Kleinmachnowa wobkedźbowali, kak je wona dźiwje swinjo moriła. Zwotkel lawica je, njeje znate. W zwěrjencach a cirkusach žana njepobrachuje. Wobydlerjow su z warnowanskej app na móžne strachu skedźbnili.
Prezidij Domowiny so zešoł
Choćebuz. Do swojeho posedźenja su wčera čłonojo prezidija Domowiny lětne zetkanje ze župnym předsydstwom Delnja Łužica přewjedli. Tema běchu namjety župy k dźěłowym směrnicam třěšneho zwjazka a plan za rewitalizaciju rěče. Na lětuši dźeń Saksow deleguja Serbski kulturny turizm z.t. a Serbski folklorny ansambl Wudwor. Skupina Astronawt pojědźe na serbski wječor do Wrócławja.
Serbske temy na konferency
Budyšin (CRM/SN). Před lěćnej přestawku, w tutym padźe mjez abituru a nastupom studija, zahori z Měrkowa pochadźacy a we Weimaru so wukubłacy gitarist Matteo Hórnik z komilitonami a komilitonku minjeny pjatk w Kamjentnym domje młodych a staršich připosłucharjow z wozbožacym koncertom. Jako komorny ansambl Belvedere sej lěćnu turneju zarjadowawši wustupichu na přikład w Bonnje w luksurioznej seniorowej rezidency a w Magdeburksim konserwatoriju. Hórnik pak pohnu swojich přećelow z gymnazija a internata, z nim sej tohorunja do jeho łužisko-serbskeje domizny dojěć. Załožba za serbski lud a dalši spěchowarjo projekt młodych wuměłcow podpěruja. Hudźbnicy hraja klawěr, husle, cello kaž tež pozawnu a gitara je dwójce wobsadźena.
Bróń a municiju namakali
Wětrow. Hižo minjeny štwórtk je policija ležownosć we Wětrowje přepytała. Pola 53lětneho wobsedźerja namakachu wjetše mnóstwo sušenych konopowych rostlin, kaž policija hakle nětko zdźěli. Na to sej cyły objekt bliže wobhladachu, při čimž zasadźichu nimo policajskeho psa tež skupinu USBV. Ta zaběra so z njekonwencionelnymi rozbuchadłami. Mjez druhim namakachu ilegalne praskotaki, municiju a bróń. Při njej jedna so wo karabiner typa 98K. Wětrowčan změje so nětko wjacorych deliktow dla zamołwić.
Kulow (MaK/SN). K 30. róčnicy załoženja Kulowskeho młodźinskeho zwjazka „United Clubs for Kulow “ je sej towarstwo njedawno něšto cyle wosebite wumysliło. W Kulowskej lěsnej kupjeli přewjedźechu prěni lětni swjedźeń młodźinskich klubow. Hižo spočatk decembra su mnohe młodźinske kluby z Łužicy na swój swjedźeń přeprosyli. Kónc meje bě ličba wobdźělnikow doskónčnje jasna a wjeselo na tute młodźinske zarjadowanje hoberske.