Kandidat starosće zawinuje

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:

Radebeul (SN). Klětu wola wobydlerjo Sakskeje nowy krajny sejm a strony so hižo na to přihotuja. Tak nominuja tuchwilu we wotpowědnych wólbnych wokrjesach swojich direktnych kandidatow. We wólbnym wokrjesu 39 (Radebeul, Coswig, Moritzburg) pak personalija wulke zadźiwanje a starosće wubudźi. W minjenych 33 lětach bě prezident krajneho sejma Matthias Rößler wólbny wokrjes stajnje jasnje za CDU dobył. Tola 68lětny hižo njenastupi. Jako naslědnik bě so sčasom Radebeulčan dr. Sven Eppinger (54) přizjewił. Jeho přećiwny kandidat běše politikar CDU Hans-Jürgen Rosch. Tola tón njeměješe minjeny štwórtk žanu šansu přećiwo Eppingerej.

Nětko wuzwoleny kandidat Eppinger pak je zdobom šef prawicarsko-konserwatiwneje unije hódnotow (Heimat-Union). Zjednoćenstwo stajnje zaso CDU kritizuje. Eppinger bě hakle w septembru na stronskim zarjadowanju w Riesy ministerskeho prezidenta Kretsch­mera wosobinsce namołwjał, ­Zelenych z knježerstwa ćisnyć a mjeńšinowe knježerstwo wutworić.

Žanu solidaritu z amplu

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:

Dorostowej organizaciji zwjazkowe knježerstwo wótrje kritizujetej

Lipsk (dpa/SN). Na zwjazkowym kongresu młodźiny Zelenych su čłonojo dorostoweje organizacije stronu a zwjazkowe knježerstwo wótrje kritizowali. „Z amplu hižo žanu solidaritu nimam“, wuzběhny rěčnica Sarah Lee Heinrich na zarjadowanju minjeny kónc tydźenja w Lipsku. Tež jeje nowy hamtski kolega Timon Dzienus so jej přizamkny. „Wjeselu so, zo ­njejsmy so z fanami Roberta Habecka, Annaleny Baerbock a amplu stali“, wón zawčerawšim zwurazni. Na kongresu wuzwolichu čłonojo organizacije tež ­nowe předsydstwo. Po dwanaće lětach maja zaso žónski duo na čole. Tak w přichodźe studentka mediciny Svenja ­Appuhn a meteorologowka Katharina Stolla zajimy organizacije zastupujetej. Wonej žadatej sej mjez druhim klimowy popłatk. Nimo toho kritizowaše Stolla migracisku politiku amploweje koalicije. Aktualna politika je „wohańbjaca“.

„Zaso doma!“

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:
„Klětu na kermušu swjećimy Božu mšu zaso w našej farskej cyrkwi“ – na wone słowa Chróšćanskeho wosadneho fararja Měrćina Deleńka drje so wšitcy wosadni hišće derje dopominaja. Nětk je zdokonjane: Wšo je nowe, wšo je swětliše, wšo po najnowšim standarće. Wězo je stajnje ­přewšo ćežko kompromis mjez modernu a starodawnym namakać. Marko Dźisławk je so na to zwažił. Štóž zastupi do cyrkwje, so zadźiwa, hač je to hišće cyrkej, do kotrejež je před lětom zastupił. Wołtarnišćo, ­wobłoženja chórow, barba – wšo to je nowe, hinaše. Woprawnjene prašenje pak je: Je to nowe stajnje lěpše, stajnje trěbne? Wołtarnišćo na přikład zakuzłuje nětko ze šěrej minimalnosću. Wšitko je so zhubiło, štož móhło wotwjesć. Wšitko je wotewrjene, ale bohužel tež chětro kliniske, někak bjez duše. Ale runje wonu dušu sebi wěriwi tola přeja. Rum za Božu mšu njeje wšak jenož lěkarska praksa duše. Ně, wón je srjedźišćo wosady, nic wosobinski pomnik. Maximilian Gruber

Nowa knižka w historiskim rjedźe

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:

W zamołwitosći Serbskeho wosadneho zwjazka je nětko nowa „Kemšaca kniha“ wušła. Wona wobsahuje wšitke teksty, kotrež so prawidłownje na ewangelskich kemšach wužiwaja. Je to wjace hač 600 wotrězkow z biblije, kemšaca liturgija a něhdźe 150 modlitwow. Zakład za bibliske čitanja je přełožk Swjateho pisma z lěta 1728. Wšitke teksty su po dźensnišich teologiskich spóznaćach a načasnych normach hornjoserbskeje rěče předźěłane. Zaměr běše stworić tekst, kotryž zachowa dostojnosć stareho přełožka z rěčnymi a słuchanskimi zwučenosćemi přitomnosće. Wobšěrny register bibliskich městnow zmóžni, jednotliwe wotrězki spěšnje namakać.

Měšćanski forum dale rosće

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:
Wosrjedź metropole při Łobju nastawa w Drježdźanach tuchwilu měšćanski forum. W lěće 2025 ma twar hotowy być. Zamołwići liča ze cyłkownymi kóštami we wob­jimje 140 milionow eurow. Minjeny pjatk swjećachu tam zběhanku. Mjeztym je ­nowotwar, do kotrehož ma Drježdźanske měšćanske zarjadnistwo zaćahnyć, ­doskónčnu wysokosć 33 metrow docpěło. Měšćanski forum słuša tuž w přichodźe napohladej města. Foto: Jürgen Männel

To a tamne (23.10.23)

póndźela, 23. oktobera 2023 spisane wot:

„Goofy“ je „młodźinske słowo lěta lěta“ 2023. Při wothłosowanju nakładnistwa Langenscheidt přesadźi so słowo z 39 procentami napřećo druhim namjetam. Dobyćerske słowo, kotrež wopisuje njelepu abo hłupikojtu wosobu abo jeje zadźerženje, kotrež je směšne, předstajichu njedźelu prěnjotnje na 75. knižnych wikach w Frankobrodźe nad Mohanom. Wjacore miliony młodych ludźi je wot junija hižo za swoje najlubše słowo wothłosowało.

Předrasćene psy su zhromadnje ze swojimi wobsedźerjemi w New Yorku sezonu Halloweena zahajili. 15000 čłowjekow, najwjace z nich z psom, wobdźělichu so na tak mjenowanym „Tompkins Square Halloween Dog Festival“. Kostimy běchu přewšo wšelakore a sahachu wot Barbie přez Kena hač k gitaristam. Dobył je naposledk psyk, kotryž bě jako Winnie Pooh kostiměrowany.

Söder: Knježerstwo rozpušćić

pjatk, 20. oktobera 2023 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Předsyda CSU Markus Söder je sej hladajo na přiběracy problem migracije w Němskej za to wuprajił, tuchwilne zwjazkowe knježerstwo rozpušćić a nowe wutworić. „Trjebamy nowe knježerstwo“, podšmórny bayerski ministerski prezident dźensa w Berlinje. „FDP a Zeleni njejstej kmanej. Dyrbimy nowe knježerstwo narodneho rozuma wutworić.“ Trěbna je po słowach Södera zasadna změna nastupajo politiku migracije.

Generalny stawk w Italskej

Rom (dpa/SN). Z „generalnym stawkom“ su italske dźěłarnistwa dźensa přećiwo amtěrowacemu knježerstwu ministerskeje prezidentki Giorgia Meloni namołwjeli. Potrjechene běchu nimo železnicy a zjawneho bliskowobchada tež šule, chorownje, awtodróhi a lětanišća. Stawk měrješe so cyłkownje přećiwo hospodarskej politice knježerstwa z prawicarsko-radikalnej stronu Fratelli d‘Italia. K žadanjam dźěłarnistwow słušeja zwyšenja mzdow k wurunanju inflacije kaž tež statna minimalna mzda.

Hotuja so na zasadźenje

Puć před kofejownjemi a wobchodami w měšćanskim dźělu Holtenau w Kielu je dospołnje přepławjeny. W Kielskim a Lübeck­skim zaliwje wočakuja dźensa ćežki wichor, při čimž steja přibrjohi hižo pod wodu. Tak móže z blakami staw wody wo dwaj ­metraj stupać. Na Rujanach drje cyle tak zlě njebudźe. Meteorologojo liča z tym, zo změje wichor swój wjeršk w nocy na sobotu. Ludźo při Baltiskim morju su swoje domy škitali. Foto: dpa/Axel Heimken

Chce mawtowe postajenja změnić

pjatk, 20. oktobera 2023 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Mawt nakładnych awtow na zwjazkowych dróhach a awtodróhach ma w přichodźe wustork škódnych maćiznow sylnišo wobkedźbować. Přidatne pjenjezy maja so do wutwara železniskeje syće inwestować. Tole wuchadźa ze zakonja zwjazkoweho wobchadneho ministra Volkera Wissinga (FDP). Hižo dźensa ma so tole w zwjazkowym sejmje wobzamknyć. K 1. decembrej namjetuje Wissing popłatk za wuhlikowy dioksid we wobjimje 200 eurow na tonu. Klětu k 1. julijej chcedźa winowatosć za płaćenje nadróžneho popłatka tež na mjeńše transportery wot 3,5 tonow rozšěrić. Dotal dyrbja šoferojo nakładnych awtow wot 7,5 tonow mawt w Němskej płaćić. Wuwzate su jězby rjemjeslniskich zawodow. Za nje rjadowanje njepłaći.

Za stipendij so požadać

pjatk, 20. oktobera 2023 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). Młodźi ludźo ze Sakskeje, kotřiž studuja medicinu na wysokej šuli, móža so hač do 15. nowembra wo statny stipendij domjacych lěkarjow požadać. Tute su njeparujomne za wobšěrne medicinske zastaranje, wuzběhny wčera ministerka za strowotnistwo Petra Köpping (SPD). Wot lěta 2013 podpěruje Swobodny stat wob lěto hač do 20 młodych ludźi z 1 000 eurami měsačnje za čas regularneho studija. Přichodni medicinarjo dyrbja pozdźišo znajmjeńša šěsć lět we wjesnych kónčinach praktikować.

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025