W Budyskim Kamjentnym domje debatowachu minjeny pjatk wo wěstoće w pomjeznej kónčinje. Terorowe nadpady w Tuneziskej, Francoskej a Kuweiće běchu přiwšěm prezentne.

Budyšin (CS/SN). „To bě grawoćiwy dźeń“, rjekny zwjazkowy nutřkowny minister Thomas de Maizière (CDU) hladajo na podawki tohole dnja. Zdobom wón ně­hdźe 80 wopytowarjow Budyskeho Kamjentneho domu wo zrozumjenje pro­šeše, zo dawa so na mobilnym telefonje wo najnowšim połoženju běžnje informować. Najebać to pak wotmołwješe suwerenje­ na prašenja přihladowarjow a kandidata CDU za zastojnstwo Budyskeho wyšeho měšćanosty Matthiasa Knaaka. Te poćahowachu so na wěstotne połoženje w Němskej, wosebje w po­mjeznej kónčinje kaž tež na problemy z wo­pojnym jědom crystal a wo přiwzaće ćěkancow.

Gotiski wołtar so nawróćił

wutora, 30. junija 2015 spisane wot:

Lipsk (B/SN). Hrodowa cyrkej w Lipsku-Lützschenje je po 160 lětach swój gotiski Marijanski wołtar wróćo dóstała. Na swjatočnej Božej słužbje 28. junija mó­žachu dospołnje restawrowany wołtar zaso wužiwać. Wječor do toho přednošowaše farar Stefan Ziegelschmidt na temu „Što nas ewangelskich wěriwych Marija stara?“ Zwuporjedźeć 500 lět stary wołtar bě móžno dźakowano mnohim pjenježnym daram a spěchowanskim srědkam. Ma­rijanski wołtar z Lützscheny bě najskerje w druhej połojcy 15. lětstotka nastał a ste­ješe wot lěta 1947 w Lipšćanskim historiskim muzeju.

Zhromadnje za ćěkancow

To a tamne (30.06.15)

wutora, 30. junija 2015 spisane wot:

Z 72 lětami maturu wobstał je rentnar Robert Spieß we Wiesbadenje. Wčera přepodachu jemu na statnej šuli za dorosćenych wuswědčenje. Z nětko zdobytej powšitkownej wysokošulskej zrałosću (přerězk 2,5) chce Spieß w Mainzu žurnalistiku studować. Za tónle masterski studij wšak trjeba wuměnkar hišće akademiski schodźenk bachelora. Nětko pak chce so najprjedy wot napinanja maturitnych pruwowanjow wočerstwić, kaž wón rjekny.

Kradnjeny mobilny telefon w spódnich cholowach paducha namakała je policija w Bremenje. Dokelž měješe 19lětny hišće dalšej telefonaj při sebi, jeho zastojnicy zajachu. 23lětna wobsedźerka bě zastojnikow wołała, po tym zo bě jej 19lětny telefon pokradnył. Z pomocu wěstotneje software woni zwěsćichu, zo je paduch w tramwajce, kotruž zadźeržachu.

Łužica (30.06.15)

wutora, 30. junija 2015 spisane wot:

Vattenfall rozprawu wotpokazał

Choćebuz (dpa/SN/ch). Vattenfall je wotpokazał medijowe rozprawy, zo matej dwaj blokaj w Janšojskej milinarni dźěłać přestać. Na zwjazkowej runinje diskutuja tuchwilu wo klimoškitnym pakeće, po kotrymž maja stare brunicowe milinarnje na rezerwu dźěłać a so potom krok po kroku wotpinać. Energijowe předewzaća měli za to financielne wurunanje dóstać. „Hač a w kotrej formje so Vattenfall na rezerwje wobdźěli, hodźi so hakle rozsudźić, hdyž je parlament naprawu wobzamknył“, praji rěčnik šwed- skeho statneho koncerna. Rezerwowa warianta je alternatiwa k zwoprědka planowanemu wotedawkej za starše brunicowe milinarnje.

Wo přichodźe Łužicy

Sakski ministerski prezident Stanisław Tilich (CDU) je sej wčera w Mišnje hišće njewobydleny­ dom požadarjow azyla wobhladał, hdźež bě so nóc do toho paliło. Při tym­ Tilich kóždužkuli namóc přećiwo cuzym zasudźi. Po přeswědčenju policije bu woheń wotpohladnje zamiškrjeny. W domje přihotowachu přebytk za 35 po­žadarjow azyla. Foto: dpa/Sebastian Kahnert

Merkel: Zasadźamy so za druhich

póndźela, 29. junija 2015 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Z wulkim swjedźenskim zarjadowanjom zhladuje CDU dźensa w Berlinje na 70. róčnicu swojeho załoženja. Wopominajo ćežke časy załoženja po Druhej swětowej wójnje namołwješe předsydka CDU, zwjazkowa kanclerka Angela Merkel, stronu k njesprócniwemu zasadźenju na dobro přichoda. CDU jedna po słowach Merkel na zakładźe křesćanskich hódnotow. Při tym njewojuje přećiwo druhim, ale so za nich zasadźa, kanclerka rjekny. Centralne wuža­danja dźensnišeho časa su globalizacija, digitalna rewolucija a demografiska změna­. Wjeršk zarjadowanja ze 600 ho­sćimi bě diskusija z młodymi a starymi čłonami strony.

Wobsedźer: Nadpad připowědźeny był

póndźela, 29. junija 2015 spisane wot:
Meißen (dpa/SN). Po wohenju w hišće njewobydlenym domje požadarjow azyla w Mišnje je wobsedźer domu na to pokazał, zo bě nadpad připowědźeny. Hižo spočatk junija bě wón wotpowědnu pa­pjerku z jasnym hroženjom při durjach našoł, muž medijam rjekny. Tola policija jeho wotpokaza, jako chcyše wotpowědnu skóržbu zapodać. K wopodstatnjenju rěkaše, zo móža skóržbu hakle přiwzać, je-li škoda nastała. Woheń bě w nocy na njedźelu w štyriposchodowym domje wudyrił, w kotrymž přihotowachu přebytk za 35 ćěkancow. Po informacijach policije bu woheń na wjacorych městnach wotpohladnje zamiškrjeny. Operatiwny centrum policije přepytuje.

De Maizière w Sousse

póndźela, 29. junija 2015 spisane wot:
Berlin (dpa/SN/K). Tři dny po žałostnym teroristiskim nadpadźe w Tuneziskej wopyta­ zwjazkowy nutřkowny minister Thomas de Maizière (CDU) dźensa Sousse. Na městnje chcyše wón přiwuznym woporow­ swoju sobuželnosć wuprajić a tuneziskemu ludej napřećo solidarnosć wopokazać. Minjeny pjatk bě we wonym znatym wočerstwjenišću na terenje přibrjóžneho hotela Imperial Mar­haba nadpadnik 38 ludźi zatřělił. Mjez woporami je 30 Britow a znajmjeńša jedyn Němc. Pola skućićela jedna so wo 24lětneho studenta Kairouanskeje uniwersity, jedneje z twjerdźiznow salafistow. Atentatej přiznachu so podpěrarjo teroristiskeje milicy Islamski stat (IS). Nan atentatnika je so wot swojeho syna distancował. „Jenož Bóh wě, što je jeho k tomule njeskutkej pohnuło“, wón rjekny.

Dramatiske přiwótřenje

póndźela, 29. junija 2015 spisane wot:

W Grjekskej změje nětko lud doskónčnje rozsudźić

Athen/Frankfurt n. M. (dpa/SN/K). Kriza grjekskeho zadołženja dla bě přez kónc tydźenja na dramatiskosći hišće přibyła. Jednanja mjez EU, IWF a EZB a grjekskej stronu běchu wšitke njewuspěšne runje tak kaž dalše wurjadne schadźowanje financnych ministrow euroskupiny. A po tym zo bě parlament w Athenje namjet­ premiera Alexisa Tsiprasa schwa­lił­, 5. julija so lud prašeć, hač žadanja pjenjezydawarjow spjelnić abo nic, počachu so wěcy přez hłowu mjetać.

Nowy pospyt

póndźela, 29. junija 2015 spisane wot:
Brüssel (dpa/SN). Europska unija je dźensa znowa spytała, w njerozrisanym konflikće w Kosowje posrědkować. Při tym wočakowachu w Brüsselu jasne wuslědki. Tak chcyštaj serbiski ministerski prezident Aleksandar Vučić a jeho kolega z Kosowa zrěčenja podpisać, z kotrymiž ma so serbiska mjeńšina w zwjetša wot Albanjanow wobydlenym Kosowje integrować. Kompromisy wobeju stron chce EU za dalšimi přilubjenjemi hladajo na móžne čłonstwo wobeju krajow w EU mytować. Něhdyša serbiska prowinca je mjeztym sydom lět njewotwisna. Serbiske knježerstwo pak ju njepřipóznawa, dokelž ma ju dale za dźěl swojeho stata.

nowostki LND