Lěs ekologisce wobhospodarjeja

srjeda, 24. februara 2021 spisane wot:
Zhorjelski wokrjes chce přichodnje standardy lěsneho wobhospodarjenja dodźeržeć, za čož dósta nětko wosebity pječat PEFC. Z tymle certifikatom móža drjewo na wikach poskićeć. Paralelnje akterojo zamołwjeja, něhdźe 521 hektarow swójskeho lěsa ekologisce wobhospodarjeć. Tak smědźa tam jenož telko štomow pušćeć kaž w samsnym času sadźeja, zaručejo přirodny škit za wodźizny, pódu a klimu. Nimo toho zachowaja wšelakorosć družinow rostlin a zwěriny. PEFC-pječat je transparentny, njewotwisny system a po cyłym swěće po tak mjenowanym lěsnym pruwowanju TÜV znaty. Na štomach w Zhorjelskim wokrjesu taflički na wosebity zygl skedźb­njeja. Foto: Zhorjelski wokrjes/Julia Bjar

Přepytuja přećiwo demonstrantam

srjeda, 24. februara 2021 spisane wot:
Zły Komorow (dpa/SN). Někotři wobdźělnicy awtoweho korsa přećiwo naprawam koronawirusa dla minjenu sobotu w Złym Komorowje su pječa hitlerski postrow pokazali. To statny škit nětko přepytuje. Kaž policija zdźěli, je wotpowědna internetna skóržba dóšła. Po tym su štyrjo wobdźělnicy přizjewjeneje demonstracije hitlerski postrow z woknom awta pokazali. Policija njeje zakazanu gestu sama widźała, wottam rěka. Něhdźe 170 awtow bě po Złym Komorowje jěło. Bě to hižo třeće zarjadowanje tajkeho razu. Tež w Grodku a Grabinje (Finsterwalde) stajnje zaso tajke akcije zarjaduja. W Grodku bě minjeny pjatk 90 jězdźidłow po puću. W Grabinje ze 160 awtami su přećiwni demonstranća praskotaki na puć mjetali, zo bychu kolonu zadźerželi.

To a tamne (24.02.21)

srjeda, 24. februara 2021 spisane wot:

Dale hač 80 metrow pod lodom nurił je Čech David Vencl w zamjerznjenym kupanskim jězoru pola Teplic. Sportowc njeje při tym žane pomocne srědki kaž pjericy (Flossen) wužiwał a bě jenož w kupanskich cholowach. Za čaru trjebaše wón 1,35 min., mjenje, hač bě sej myslił. Vencl nadźija so nětko zapisa w Guinnessowej knize rekordow. Dotalny swětowy rekord nurjenja pod lodom bjez pjericow a škitneho wobleka bě Dana Stig Severinsen lěta 2013 ze 76 metrami nastajił.

W myjerni awtow tčacy wostał je šofer transportera w Crimmitschauwje. 43lětny njebě wobkedźbował, zo je připrawa na 2,40 metrow wysoke jězdźidło wobmjezowana. Transporter pak bě wjele wyši. Jako program startowaše, bu třěcha zatłóčena a chětro wobškodźene awto wosta w připrawje wisajo.

W dialogu najprjedy pozicije zwěsćić

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:

Na mjeztym 21. posedźenju Serbskeho sejma wobdźělichu so minjenu sobotu znowa podpěraćeljo a wjacori hosćo z europskeje, krajneje kaž tež wokrjesneje runiny.

Njebjelčicy/Drježdźany (SN/at). Wo zjawnoprawniskich zrěčenjach a strukturach k rozdźělenju přilubjenych srědkow w zwisku z kóncom wudobywanja brunicy kaž tež wo swojich naprašowanjach k njeličenym njejasnym detailam je zapósłanča Sakskeho krajneho sejma Antonia Mertsching na znowa wirtuelnje přewjedźenym posedźenju Serbskeho sejma rozprawjała. Sejm bě politikarku Lěwicy přeprosył. Jako serbskopolitiska rěčnica swojeje frakcije so wona dale zwólniwa wupraja, podpěrać objektiwne zwěsćenje stawa nastupajo aktualne połoženje serbskeho kubłanja w Sakskej kaž w Braniborskej po parlamentariskim puću. To Serbski sejm w nowinskej zdźělence piše.

Poł miliona woporow korony

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Wot spočatka pandemije je w USA wjace hač 500 000 ludźi po infekciji z koronawirusom ze­mrěło, kaž z datow Johnsa Hopkinsoweje uniwersity wuchadźa. „W jeničkim lěće pandemije je wjace Američanow wu­mrěło hač w Prěnjej a Druhej swětowej wójnje a we Vietnamskej wójnje hromadźe“, rjekny prezident USA Joe Biden. Wón zdobom wukaza, na wšitkich zjawnych twarjenjach chorhoje połwysoko powěsnyć.

Kubłarjo budu prjedy šćěpjeni

Berlin (dpa/SN). Za škit před koronainfekciju chcedźa wučerjow zakładnych a spěchowanskich šulow kaž tež kubłarjow dźěćacych přebywanišćow prjedy šćěpić, hač bě dotal planowane. To je předsyda konferency strowotniskich ministrow Zwjazka a krajow, bayerski strowotniski minister Klaus Holetschek (CSU), po wuradźowanju ze zwjazkowym ministrom za strowotnistwo Jensom Spahnom (CDU) připowědźił, budźe-li dosć šćěpiwa.

Ruska sankcije njeakceptuje

W Badensko-Württembergskej hotuja so na wólby krajneho sejma 14. měrca. Kaž tule w Schwäbisch-Gmündźe pak njeznaći tež plakaty wobškodźeja, předewšěm tajke kandidatow strony AfD. Po woprašowanjach su Zeleni z ministerskim prezidentom ­Winfriedom Kretschmannom dale najsylniša móc, byrnjež jeho nahladnosć woteběrała. Foto: pa/ Marius Bulling

UNO: Moraliske zaprajenje swěta

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:
Genf (dpa/SN). Generalny sekretar UNO António Guterres wumjetuje swětej hladajo na rozdźělenje šćěpiwa přećiwo koronawirusej – tež chudym krajam – zaprajenje. „Sprawne rozdźělenje seruma je na kóncu prašenje čłowjeskeho prawa“, rjekny Guterres wčera k zahajenju posedźenja rady UNO za čłowjeske prawa. Dotal su w dźesać krajach 75 procentow přewostajeneho šćěpiwa přetrjebali, wjace hač 130 krajow njeje pak dotal ani jeničku dozu dóstało. To je moraliske zaprajenje, praji Guterres. Generalny sekretar na to pokaza, zo su čłowjeske prawa pandemije dla wobmjezowane, štož ekstremisća a prawicarjo wužiwaja. Mje­nowana rada schadźuje so trójce wob lěto w Genfje. Koronapandemije dla wotměwa so štyri tydźenje trajace posedźenje tónraz nimale bjez wuwzaća online.

Pod ćišćom

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:
Brüssel (dpa/SN). Raznych prawidłow zapućowanja za wobydlerjow Čěskeje, Słowakskeje a Tirola dla EU přiběrajcy ćišć na Němsku wukonja. Wjacore předpisy su njepoměrne a njewopodstatnjene, rěka w lisće komisije EU němskemu wulkopósłancej Michaelej Claußej w Brüsselu. Tam su měnjenja, zo móhli so woprawnjene zajimy Němskeje, ludźi před pandemiju škitać, tež na hinaše wašnje docpěć. Komisija EU wočakuje wot Němskeje stejišćo w běhu dźesać dnjow. Wona móhła samo prawnisce přećiwo Němskej postupować. Němska je Čěsku, Słowaksku a Tirol jako kónčiny z wosebje strašnymi mutacijemi koronawirusa zastopnjowała. Wobydlerjam wottam je faktisce zakazane do Němskeje přijěć.

Łužičenjo hordźi na domiznu

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:

Sakske ministerstwo za regionalne wuwiće so mjez ludźimi naprašowało

Budyšin/Zhorjelc (SN). Wjetšina ludźi w sakskim dźělu Łužicy ma so za Hornich Łužičanow, bydli rady w swojej gmejnje a je horda na nju. Woni chcedźa, zo Łužica energijowy region wostanje. Nimo toho je jim wažne so aktiwnje na strukturnej změnje wobdźělić. Hospodarske połoženje kaž tež perspektiwy woni při tym jara rozdźělnje posudźuja. To je wuslědk naprašowanja w sakskim dźělu Łužicy w nadawku statneho ministerstwa za regionalne wuwiće, kotrež su loni w decembru přewjedli. Z reprezentatiwnym internetnym a telefoniskim naprašowanjom w Budyskim a Zhorjelskim wokrjesu chcychu zamołwići nastajenje wobydlerjow k domiznje a identifikaciju z njej přepytować.

Dwě stronce hordosće

wutora, 23. februara 2021 spisane wot:
Na swoju domiznu horda je wjetšina ludźi w sakskim dźělu Łužicy. To swědči wo wuskej zwjazanosći z kónčinu, jeje kulturu, nałožkami a wězo tež z hospodarskim stawom. Za strukturnu změnu, wusměrjenu na kónc zmilinjenja a wudobywanja brunicy w lěće 2038, je to wažny zakład. Ludźo njetrjebaja region kaž na ćěkańcy wopušćić, njeskića-li brunicowe jamy, milinarnje a wšitke k tomu słušace posłužby hižo tajke lukratiwne dźěłowe městna kaž dotal. Na hospodarsce sylnu Łužicu po brunicy so přihotować woznamjenja so tójšto wědy wo nowych technologijach a industrijach nasrěbać. To je wužadanje młodej generaciji po złoženju matury, tež hdyž by rady doma wostała. Wćipnosć na swět zwonka domizny njesměła hordosći na nju abo pozdatnej swójskej njeparujomnosći w njej podležeć. Štóž Łužicu za studij, wukubłanje a prěnje dźěłowe nazhonjenja nachwilnje wopušći, ma pozdźišo wobšěrniši wid a móže potom ćim hordźiši na domiznu być. Axel Arlt

nowostki LND