Waršawa. Wuslědk prezidentskich wólbow w Americe je tež w Pólskej njesměrnje wulki šok zbudźił. Lědma štó bě mužej, kiž je we wólbnym boju z najwšelakorišimi wuprajenjemi njezrozumjenje budźił, dobyće woprawdźe přicpěwał. Při naprašowanju medijow do wólbow bě so runje šěsć procentow Polakow za Trumpa wuprajiło. Wotpowědnje wobšěrnje telewizijne sćelaki z originalnymi wusyłanjemi wo wólbach rozprawjachu, přeswědčeni, zo kandidatka demokratow Hillary Clinton wólby dobudźe. Politiscy analysća běchu sej wěsći, zo by Trump na čole USA hotowa katastrofa za swój kraj a cyły swět był. Při tym myslachu tež na atomowe brónje, kotrež bychu jemu jako prezidentej dowěrjene byli a wo kotrychž zasadźenju wón na kóncu rozsudźi.
Kijew (ČŽ/K). Mjez ukrainskej ludnosću so wari. Čehož so wona to dowědźa, po tym zo je knježerstwo w interneće „dospołneje transparency“ dla spublikowało, kelko dawkow knježacy a jich słužownicy płaća resp. kelko pjenjez abo što woni hewak wšo wobsedźa, předstawy jednorych ludźi zawěrno přetrjechja.
Na swětło dnja je w tejle dimensiji wšo přińć móhło, dokelž bě po zakonju ně- hdźe 100 000 zastojnikow, sudnikow kaž tež politikarjow inkluziwnje prezidenta Petra Porošenka, jeho kabineta a zapósłancow parlamenta hač do 30. oktobra dawkowe a swójstwowe wozjewjenje wotedać dyrbjało. Internetnje publikowane su zespowědane bohatstwa nětčišeje elity tuchwilu najbóle diskutowana tema w medijach a socialnych syćach.
Waršawa. Plany pólskeho knježerstwa, wšitke w rowach pochowane wopory lětadłoweje katastrofy pola Smolenska ekshuměrować a znowa přepytować dać, zbudźa mjez přiwuznymi a w medijach kraja razne reakcije. Knježerstwo chcyło po tutym puću dopokazać, zo njebě katastrofa njezbožo, ale ruski bombowy atentat. Dnja 10. apryla 2010 bě mašina z te- hdyšim prezidentom Lechom Kaczyńskim a 95 dalšimi wosobinami pólskeho towaršnostneho žiwjenja při pospyće, w ruskim Smolensku přizemić, znjezbožiła. Nichtó njeje tehdy přežiwił. Bjezposrědnje po wólbnym dobyću 2015 je nawoda narodnokonserwatiwneje strony Prawo a sprawnosć Jarosław Kaczyński, bratr znjezboženeho prezidenta, nowe přepytowanja připowědźił.
Bratislava (ČŽ/K). W Europje rostu hibanja, kotrež wustupuja přećiwo europskej integraciji kaž tež přećiwo tradicionalnym politiskim systemam. Tole rjekny čěski ministerski předsyda a šef ČSSD Bohuslav Sobotka na programowej konferency słowakskich socialdemokratow (Smer-SD) premiera Roberta Fica. Socialdemokratija dyrbjała tuž zaměrnje na strachi wobydlerjow wo přichod reagować. „Socialdemokraća dyrbja (w Europje) znowa politisku dynamiku wuskutkować. Politisce rostu hibanja, kotrymž zaleži na podrywanju europskeje integracije kaž tohorunja na ničenju a wotstronjenju wobstejaceho politiskeho systema“, Sobotka wuwjedźe. „Tele hibanja čerpaja mocy z frustracije ludźi a z negatiwnych wuskutkow globalizacije.“
Jako najwjetši strach woznamjeni čěski premier prócowanja wo kónc integrowanja Europy. Socialdemokratiske strony dyrbja so naležnje zaměrić na začuća a potrjeby srjedźnych a mało zasłužacych worštow, přistajenych, małopředewzaćelow, seniorow a młodych ludźi.
KRIMINALITA w Čěskej je w prěnich dźewjeć měsacach tohole lěta porno lońšemu znowa woteběrała, a to wo 10,9 procentow. Zregistrowanych bu 169 629 chłostajomnych njeskutkow, z kotrychž su dotal 43,9 procentow móhli wujasnić. Tole publikuja nowiny kraja, na aktualne daty policajskeje wyšnosće so powołujo. W spomnjenym času sta so 11 242 njeskutkow namocy, štož je 975 padow mjenje hač minjene lěto. Mordarstwow su kriminalisća dyrbjeli 100 přepytować – porno 2015 minus wo 22. Najwjace z nich sta so w Srjedźočěskim wobwodźe, mjenujcy 16. Wot spočatka januara hač do kónca septembra je tež wonych tak mjenowanych mjenje wažnych deliktow mjenje było. Ličba zadobywanjow pomjeńši so wo 4 904 na 21 551 padow, ličba padustwow wo 9 112 na 55 321. Škoda, kotruž su złóstnicy načinili, wučinja po wobličenjach ekspertow 17,9 miliardow krónow, štož je něhdźe 2,7 miliardow krónow mjenje hač lěto do toho. K tomule pozitiwnemu wuwiću je po měnjenju policije a sociologow hłownje dlěše spomóžne rozwiće hospodarstwa přinošowało, wuskutkowace mjeńšu bjezdźěłnosć a dale polěpšeny žiwjenski niwow.
Waršawa. Pólske medije debatuja tele dny dosć intensiwnje wo podawku, kotryž ma za kraj wulke diplomatiske, politiske a nic naposledk hospodarske sćěhi.
Hladajo na trěbne modernizowanje wójska bě bywše knježerstwo ministerskeje prezidentki Ewy Kopacz z francoskim brónjenskim koncernom Airbus Helicopters jednało. Waršawa chcyše 50 modernych helikopterow typa Caracal za 3,5 miliardow eurow kupić. Mašiny so za transportne nadawki runje tak hodźa kaž za wojerske. Zrěčenje bě tak derje kaž hotowe. Pobrachowaše poprawom jenož hišće podpis zamołwitych.
Kaž bomba bě tuž srjedź měsaca informacija noweho zakitowanskeho ministra Antonija Macierewicza, zo Pólska helikoptery njekupi. Kraj chcył so druhdźe za tajkimi wojerskimi mašinami rozhladować. Na dokładne wopodstatnjenje rozsuda zakitowanskeho ministra pólska zjawnosć hač do dźensnišeho čaka.
Słowakska stolica je prěni statny pohrjeb dožiwiła – chowany bu tam prěni prezident njewotwisneje Słowakskeje republiki dr. h.c. ing. Michal Kováč, kiž bě 5. oktobra 86lětny po dlěšej chorosći zemrěł. Do zastojnstwa namjetowało bě jeho 1993 Hibanje za demokratisku Słowaksku tehdyšeho ministerskeho prezidenta Vladimíra Mečiara, lěto pozdźišo je Kováč jako hłowa stata raznje šwikał awtokratiske wašnje knježenja ministerskeho prezidenta, kotrež bě Słowaksku runjewon do izolacije dowjedło. Mečiar bě so na to dał do njenaprošneho boja přećiwo prezidentej. A bój w tym wuwjercholi, zo bu Kováčowy syn z wobdźělenjom statneje tajneje słužby zawlečeny.
Na dnju pohrjeba bě w kraju statne žarowanje. Oficialny statny pohrjeb započa so z kondolowanjom słowakskich a wukrajnych politikarjow na Bratislavskim hrodźe. Wottud bu kašć na historiskej lafeće přewjezeny k prezidentskemu palastej, hdźež wotmě so wojerska ceremonija na rozžohnowanje z něhdyšim hłownym rozkazowarjom wobrónjenych mocow Słowakskeje republiki.