Waršawa. Z 28 dypkow wobstejacy měrowy plan prezidenta USA Donalda Trumpa za Ukrainu zbudźa w pólskich medijach wulku kedźbnosć. Při tym je Polakam wosebje wažne, kak měrowy plan jich wosebite zajimy wobkedźbuje, wšako je Pólska jako susod Ukrainy wot wójny potrjecheny kaž žadyn z tamnych europskich krajow.
Hnydom po wozjewjenju plana přez administraciju Trumpa bě jasne, zo njemóže Ukraina plan poprawom akceptować, dokelž ma tójšto swojeho teritorija Ruskej přewostajić. Runje tak spěšnje bu znate, zo tež Ruska měrowy plan wotpokazuje, dokelž ma dale sahace wójnske zaměry w Ukrainje.
Praha. Na wosebitej webstronje we wikimediji móža zajimowani zwonjenje dawno zhubjenych zwonow słyšeć. W 90 nahrawanjach běchu reporterojo jich zynki zwěčnili. Tak na přikład zwonjenje třoch bywšich zwonow cyrkwje swjateho Wjacława w Dobruši na wuchodźe Čěskeje. Wone pochadźeja z lijernje Rudolfa Manoušeka w Brnje. Hakle 1931 běchu je w baroknym Božim domje instalowali. Jědnaće lět pozdźišo sćazachu je němscy wobsadnicy, zo bychu z nich brónje za swoju wójnu zhotowili. Na magnetiskim pasku z lěta 1940, kotryž leži w archiwje Čěskeho rozhłosa, su hišće słyšeć.
Waršawa. Wša Pólska je rozhorjena a zludana. Wažnu železnisku čaru mjez Waršawu a Lublinom su atentatnicy w nocy na minjenu njedźelu nadpadnyli. Detonacija rozbuchliny je nimale meter dołhi dźěl kolijow wutorhnyła. Cyłkownje dźewjeć spěšnikow je hišće přez wobškodźeny dźěl smaliło. Jednomu z lokomotiwnikow pak napadnychu spodźiwne zwuki, a wón informowaše zamołwitych, kotřiž „dźěru“ w kolijach wuhladachu.
Polakam je jasne, zo bě rozbuchnjenje nadpad Ruskeje. „Diwersanća njezbožo zawinować chcyli“, piše bulwarna nowina Fakt. „To bě ruska prowokacija na teritoriju NATO“, je sej Gazeta Wyborcza wěsta. Druhe nowiny to runje tak widźa.
Złaté Hory. Čěska chce drohometale pod Jeseníkom (Altvatergebirge) wudobywać. Geologojo mějachu zwěsćić, hač so to zadani. Fachowcy statneho předewzaća Diamo, kotrež geologiske točenja přewjeduje, su před tydźenjomaj swoje daty wozjewili. Blisko Zlatych Horow, małeho městačka na sewjernej kromje Jeseníka, su wjace złota namakali, hač běchu wočakowali. Po studiji předewzaća leži tam při bywšich podkopkach skoro jědnaće tonow drohometala, z kotrychž hodźała so połojca wuryć. Ladislav Pašek, zastupowacy direktor Diama, zdźěli, zo bě jeho firma hač do 250 metrow pod bywšimi šachtami točiła. Při tym běchu zwěsćili, zo wupřestrěwaja so woršty złota hišće dale do horow, a zo su samo šěrše. Pašek trochuje, zo je drohometal 30 miliardow krónow (1,24 miliardow eurow) hódny. Nimo złota je předewzaće tež na 8,6 tonow slěbra, 25 000 tonow cynka, 5 600 tonow kopora a 1 600 tonow wołoja storčiło. „A hišće dalši metal, mjenujcy galium, smy tam našli. Tutón słuša do najdrohotnišich surowiznow w Europskej uniji“, wě Ladislav Pešek.
„Po mojim měnjenju bě to wulki srjedźoeuropski kardinal“, sudźeše zašły tydźeń w Čěskim rozhłosu po smjerći kardinala Dominika Duki znaty a wuznamny nowinar Tomáš Němeček. Jeho słowa su wažniše, hač na prěni pohlad wupada. A su tež kluč do přichoda a k prašenju, hdy zaso Čěska (a z njej Łužica) kardinala změje. Bě-li w minjenych lětdźesatkach mjenujcy za nas samozrozumliwe, zo w Praze kardinal sedźi, kiž so za Serbow samozrozumliwje zajimuje a Serbow rady wopytuje (to je Duka činił, ale tež jeho předchadnik Miloslav Vlk) abo jich w Praze wita (to je činił Vlkowy předchadnik František Tomášek hišće w komunistiskich časach), tole w přichodźe hižo samozrozumliwe njebudźe.
Waršawa. Dwě wulkej nowinskej stronje wěnuje Gazeta Wyborcza w swojim wudaću předwčerawšim, srjedu, temje, kotraž so w rozprawnistwje němskich medijow njejewi: Najwyše Waršawske sudnistwo je před tydźenjomaj Ukrainjana z jatby pušćiło, kotrehož bě pólska policija 25. septembra zajała. Wolodymyra Žurawlowa běchu z mjezynarodnym wukazom zajeća pytali. Němska jemu wumjetuje, zo je hłowny zamołwity za rozbuchnjenje płunowoda Nord Stream w septembru 2022, poł lěta po spočatku wójny Ruskeje přećiwo Ukrainje.
Praha. Čěski kardinal Dominik Duka je w nocy na wutoru 82lětny w Praze zemrěł. Duka narodźi so 1943 a wojowaše w ČSSR přećiwo komunizmej. 2010 bu na Praskeho arcybiskopa wuswjećeny. Dwě lěće pozdźišo jeho bamž Bendedikt XVI. za kardinala powoła. Duka bě wuznamna wosobina čěskeje katolskeje cyrkwje a zjawneho žiwjenja, zdźěli premierminister Petr Fiala krótko po Dukowej smjerći. Žarowanska swjatočnosć wotměje so 15. nowembra w Praskej katedrali swjateho Wita.
Waršawa (dpa/SN). Generalne statne rěčnistwo Pólskeje chce bywšeho justicneho ministra Zbigniewa Ziobra podhlada korupcije dla zajeć dać. Wotpowědnu próstwu, imunitu dźensnišeho zapósłanca narodnokonserwatiwneje strony Prawo a sprawnosć PiS zběhnyć, su nawodnistwu parlamenta přepodali.
Statne rěčnistwo přepytuje přećiwo 55lětnemu w cyłkownje 26 padach chłostajomnych njeskutkow dla. Mjez druhim na to tukaja, zo je Ziobro kriminelne zjednoćenstwo załožił a 35 milionow eurow překřiwił. Nimo toho je swoje prawa znjewužiwał a swoje winowatosće w zastojnstwje zanjechał. Po informacijach přepytowarjow hrozy jemu w padźe zasudźenja jastwo hač do 25 lět.
Praha. Póndźelu zdźěli kenclija čěskeho prezidenta, zo Andrej Babiš, předsyda strony Ano, w přichodnych tydźenjach nowe knježerstwo wutwori. Tak chce wón, kaž bě hnydom po wólbach připowědźał, ze stronomaj SPD (Swoboda a direktna demokratija) a Motoristé sobě (strona awtomobilistow) knježić. 16 čłonow ma w nowym kabineće dźěłać, dźewjeć z nich za Babišowu stronu, třo za SPD a štyrjo za Motoristé. Prezident Petr Pavel chce so bórze z móžnymi ministrami zetkać a z nimi jich předstawy zjimać.
Składnostnje róčnicy załoženja čěskosłowakskeho stata 28. oktobra 1918 je Praski sinfoniski orchester zašłu póndźelu a wutoru z „koncertomaj za republiku“ swojich přiwisnikow zahorił. Woni móžachu sej w Praskim měšćanskim domje tradicionelne kompozicije Bedřicha Smetany lubić dać.