Referendum wo njewotwisnosći Kurdow w Iraku

Dienstag, 19. September 2017 geschrieben von:

Bagdad/Washington (ČŽ/K/SN). Parlament awtonomneho irakskeho Kurdistana je wobzamknył, 25. septembra přewjesć referendum wo njewotwisnosći wot Iraka. Bagdadski parlament je so raznje­ přećiwo tomu wuprajił. Irakski ministerski prezident Haider al-Abadi zreagowa zludany a připowědźi, zasadźić jednotki wójska, dyrbjało-li při ludowym wothłosowanju k namócnosćam dóńć. Turkowska a Iran so porno tomu bojitej, zo referendum dopomha separatiskim prócowanjam Kurdow we woběmaj krajomaj. Tež USA su nablaku reagowali. Běły­ dom kurdiske regionalne knježerstwo naležnje namołwi, referendum njezwoprawdźić. „Jeho přewjedźenje wotwjedźe kedźbnosć wot boja přećiwo teroristiskej milicy Islamski stat a wot zestabilizowanja­ hižo wuswobodźenych teritorijow“, rěka w lisće z Washingtona. Město toho je „chutny dialog z knje­žerstwom w Bagdadźe trěbny“.

Wot kónca Prěnjeje swětoweje wójny so Kurdojo bědźa wutworić swójski njewotwisny stat. Krajina, wobydlena wot Kurdow, je rozdźělena hłownje na Turkowsku, Syrisku, Irak a Iran.

Kulturne nalěćo znowa podlěša

Dienstag, 19. September 2017 geschrieben von:
Praha (dpa/SN). Němsko-čěske kulturne nalěćo hišće raz podlěša. Po 450 zarjadowanjach su tež w nazymje mjezy přesahowace akcije planowane. Tole zdźěli wčera nawoda Goethoweho instituta w Praze Berthold Franke. Tak ma w nowembru a decembru kulturny ćah mjez Prahu a Drježdźanami jězdźić a metropoli zwjazać. Wosebity wóz Eurocity-ćaha je potom jako mobilne dźiwadłowe stejnišćo za němskich a čěskich wuměłcow předwidźany. Mjez druhim wustupi tam lyrikar Durs Grünbein. Za lubowarjow hudźby planuja 29. oktobra koncert z dirigentom Alexanderom Liebreichom w Praskim Rudolfinumje. W čěskej Narodnej galeriji je widejowa instalacija „manifesto“ předwidźana. Zakład kulturneho nalěća bě podpisanje němsko-čěskeho dojednanja před 20 lětami.

Mjeńše Škodya bjezdieselowe

Montag, 18. September 2017 geschrieben von:

Praha (ČŽ/K/SN). Dźiwajo na to, zo z dieselom ćěrjene awta wobswět bóle zanjerodźeja hač dotal myslene, Mladoboleslavska Škodovka mjeńše typy přichodnje hižo z dieselowymi motorami njewu­hotuje. Pola Fabije přestanje z tym klětu w jeho zmodernizowanej wersiji, pola noweje generacije Rapid spočatk lěta 2019. Zamołwity zastupnik předewzaća Bernhard Maier zdźěli tole na Mjezynarodnej přehladce awtomobilow w Frankfurće nad Mohanom. Nimo toho wón připowědźi, zo prezentuje Škodovka za tři lěta prěnje elektroawto. W lěće 2025 chce měć pjeć modelow elektroawtow abo wozydłow z hybridnym motorom.

W awgusće naprodukowa twornja Škoda Auto 86 000 jězdźidłow, štož je porno samsnemu měsacej loni 6,7 procentow wjac. Z nich bu nic mjenje hač 30 000 do zapadnych krajow eksporto­wanych, z toho 12 200 do Němskeje. Škodovka, kotraž je wobstatk němskeho koncerna­ VW, chce lětsa lońši rekord miliona awtow hišće přetrjechić a jich cyłkownje 1,15 milionow zhotowić.

„Mamy prawo na reparacije“

Freitag, 15. September 2017 geschrieben von:

Komisija pólskeho sejma podawa hobersku sumu w swojej analyzy

Waršawa. Mjez Pólskej a Němskej wěje zymny politiski wětřik. Přičina toho su reparacije za škody w Druhej swětowej wójnje, kotrež běchu Němcy w susodnym kraju zawinili. Prěni raz wo tym rěčał je šef strony Prawo a sprawnosć Jarosław Kaczyński na jeje kongresu w juliju. Tam wón twjerdźeše, zo ma Pólska prawo na wotškódnjenje. Wosebita komisija sejma měła žadanja analyzować. Minjenej měsacaj­ su jeje čłonojo pilnje dźěłali a 40 stron zestajeli. Wuslědk analyzy je, zo ma Pólska prawo na reparacije dohromady šěsć bilionow eurow. K tomu mjenuja w dokumenće tež argumenty. Tak je dojednanje z lěta 1953 njepłaćiwe. Tam bě Pólska pod wulkim ćišćom Sowjetskeho zwjazka podpisała, zo na wotškódnjenju njewobstawa. Po słowach komisije dyrbjachu so tehdy Sowjetskemu zwjazkej kłonić. Z naprašowanja pola UNO, kotraž wšitke wažne zrěčenja zběra, pak wuchadźa, zo tam žane tajke njepředleži. Dale komisija twjerdźi, zo je Pólska jenički procent ze sumy reparacijow dóstała, kotruž bě Němska potrjechenym krajam dohromady­ płaćiła.

Babiš woměrje wočaknje

Freitag, 15. September 2017 geschrieben von:

Praha (ČŽ/K/SN). Wo imunitu zapósłanca sejma je něhdyši čěski financny minister a předsyda ANO Andrej Babiš runje tak přišoł kaž jeho prěni naměstnik Jaroslav Faltýnek. Dalši wotběh k zwoprawdźenju rozsuda sejma móhł być, zo policija přećiwo Babišej postupuje. Kajka situacija faktisce za njeho bywa, słowakska nowina denník N zwěsća: „Šef ANO Andrej Babiš­ móhł zawěrno tež sam za zběhnjenje imunity hłosować, dokelž wědźeše, zo k tomu bjeztoho dóńdźe. Hłownje wšak je wón kalkulował, zo ma wothłosowanje nětčišeho sejma za chłostanske přepytowanje přećiwo njemu jeničce nachwilny wuznam. Do wólbow w jeho naležnosći ničo njerozsudźa, a do noweho sejma budźe wón zawěsće wu­zwoleny a změje tuž znowa imunitu.“

Prezident Čěskeje Miloš Zeman je mjeztym zdźělił, zo Andreja Babiša w kóždym padźe na ministerskeho prezidenta powoła, jeli ANO z wólbow sejma jako dobyćer wuńdźe. Policija dósta tele dny wot sejma pisomne zdźělenje wo zběhnjenju imunity Babiša.

Rekordnje mało bjezdźěłnych

Donnerstag, 14. September 2017 geschrieben von:

Praha (ČŽ/K/SN). Kwota bjezdźěłnosće je w Čěskej w awgusće porno julijej wo dalšu dźesaćinu procenta spadnyła a wučinja tuchwilu runje snadne štyri procenty, kaž Čěski dźěłowy zarjad wozjewja. Dźěło pyta po jeho wudawanju 296 826 ludźi, štož je porno samsnemu časej lěta 1998 najniši staw. „Samo za čas prózdnin ličba dźěłopytacych woteběra“, rjekny direktorka centralneje dźěłoweje instancy Kateřina­ Sadílková. To swědči po jeje hódnoćenju wo dobrym stawje čěskeho hospodarstwa, ale tež wo spomóžnym skutkowanju dźěłowych zarjadow.

Najmjenje bjezdźěłnych stej w awgusće wupokazowałoj wokrjes Rychnov nad Kněžnou a Praha-wuchod z 1,3 a 1,5 procentami. Praha ma 2,9 procentow, Plzeňski wobwod 2,6 a Ju­hočěski wobwod 2,8 procentow bjez­dźěłnych. Najwjetša je bjezdźěłnosć dale w Ústískim­ a Morawsko-šleskim wobwodźe. We woběmaj kónčinomaj je to tuchwilu 6,1 procent.­

Po datach statistiskeho zarjada Eurostat měješe Čěska w juliju mjez wšěmi krajemi Europskeje unije najmjenje bjezdźěłnych.

Horcy wólbny bój

Mittwoch, 13. September 2017 geschrieben von:
Praha (ČŽ/K/SN). Spočatk tydźenja zahajichu jednotliwe strony w Čěskej republice horcy wotrězk wólbneho boja za oktoberske wólby sejma. Zwučene formy su nawěški w nowinach kaž tež prezentacija na plakatach a w socialnych syćach. Někotre strony wužiwaja wobchadne srědki – wagony, caravany, historiske ćahi a łódźe. Wězo wotměwaja so tež towaršnostne a kulturne zarjadowanja. ANO wjedźe poslednju etapu wólbneho boja pod hesłom „Nětkle abo nihdy“, štož po šefje Andreju­ Babišu rěka, zo su wólby sejma poslednja móžnosć, korupcisku hydru wotbyć. ČSSD, kotraž ma wólbny program „Dobry kraj za žiwjenje“, rozdźěla róže a poskića tu a tam kofej. Jeje šef Lubomír Zaorálek je tunjemu dźěłu bój připowědźił z parolu „Hdyž kraj bohatnje, dyrbja tež ludźo zbohatnić“. KSČM wustupuje ze sloganom­ „Smy waš hłós“. Kampanja komunistow je tradicionelnje­ skromniša porno tamnym stronam. ODS wabi na Módrej žołmje a billboardach „Ze sylnym programom za sylnu Čěsku“. TOP 09 lubi wolerjam z hesłom „Njepopušćimy“, a KDU-ČSL chce ze stanami, skakanskimi hro­- dami a lětakami ludźi za sebje zdobyć.

Imunitu Babiša a Faltýneka zběhnyli

Freitag, 08. September 2017 geschrieben von:

Praha (ČŽ/K/SN). Předsyda Hibanja njespokojnych wobydlerjow (ANO) Andrej Babiš a jeho prěni naměstnik Jaroslav Faltýnek dóstanjetaj policiju na šiju. Delnja komora parlamenta je zawčerawšim wobzamknyła imunitu wobeju zapósłancow zběhnyć a jeju pochłostać. Po sydom hodźin trajacej diskusiji wupraji so přemóžaca wjetšina ze 134 přitomnych zapósłancow za to. Zapósłancy frakcije ANO njeběchu so nimo Babiša a Faltýneka na wothłosowanju wobdźělili. Wobaj staj namjet, jeju wudać justicnej procedurje, podpěrałoj, rjekny nowinarjam městopředsyda sejma Radek Vondráček.

Něhdyšemu financnemu ministrej Babišej wumjetuja, zo je dopušćił jebanstwo w rozměrje 50 milionow krónow za natwar farmy „Čapí hnízdo“(Baćonjace hnězdo) za jeho firmu Agrofert. Faltýneka winuja wobdźělenja na tym. Babiš tukanja raznje wotpokazuje.

Wostawaja konsekwentni

Freitag, 08. September 2017 geschrieben von:

Pólska ma ćěkancow nastupajo wěstotu ludźi a kraja za wohroženu

Waršawa. Rozsud Europskeho sudnistwa, zo je wobzamknjenje wjetšiny čłonskich statow Europskeje unije – 120 000 ćěkancow z Grjekskeje a Italskeje proporcionalnje rozdźělić – prawniske, Pólska njepřipóznawa. Słowakska a Madźarska běštej skóržbu přećiwo rozdźělowanju migrantow zapodałoj; ale zwrěšćiłoj. Wobzamknjenje EU ze septembra 2015 předwidźi, zo měła Pólska 6 182 ćěkancow přiwzać. Bywše knježerstwo je tomu hišće přihłosowało. Tola w oktobru 2015 nowowuzwolene knježerstwo to njeakceptuje. Hač do dźensnišeho njeje ani jeničkeho z nich w kraju witało. „Nochcemy přilubjenje bywšeho knježerstwa přewzać a wobzamknjenje wotpokazujemy“, ministerska prezidentka Beata Szydło zas a zaso potwjerdźa. Žadanja mjezsobneje solidarity nochce Pólska podpěrać. Tež minister za nutřkowne naležnosće Mariusz Błaszczak ma politiku Europskeje unije za wopačnu a skedźbnja na wohroženu wěstotu ludźi a kraja. Mjeztym je so ličba ćěkancow w Grjekskej a Italskej pomjeńšiła.

Wikowarjo z drogami zajeći

Donnerstag, 07. September 2017 geschrieben von:

Praha (dpa/SN). Cłownikam z Čěskeje, Pólskeje a Słowakskeje je so poradźiło, mjezynarodnu agěrowacu cwólbu wikowarjow z drogu crystal zajeć. 41 pohladnych bě drogi zhotowjało a z nimi wi­kowało, zdźěli nawoda čěskeje policije powěsćerni ČTK. A ličba skućićelow móhła samo hišće wjetša być.

Něhdźe 650 zastojnikow z mjenowanych krajow bě na racijach wobdźělenych. Namakali su woni přeličene poł miliona eurow we wšelakorych měnach. Cwólba je kompletne ilegalne drogowe wiki w Čěskej a Słowakskej z crystalom zastarowała. Ćežišćo bě zapadna Čěska­ na mjezy k Němskej.

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND