Putin a Erdoğan so dojednałoj

srjeda, 23. oktobera 2019 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Němski wonkowny po­litikar Zelenych Omid Nouripour widźi po dojednanju mjez Turkowskej a Ruskej na zhromadne kontrole kónčin na se­wjeru Syriskeje jenož jara snadne šansy za namjet zakitowanskeje ministerski Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU). „Ru­nje po dojednanju w Sočiju njeje jasne, dokal měli wojakow EU słać“, rjekny Nouripour dźensa w rańšim magacinje ZDF. „Tohodla wočakujemy, zo njebudźi ministerka jenož nadźije, ale zo nam tež rozkładźe, kak ma to hić.“

Kramp-Karrenbauer bě so předwčerawšim za mjezynarodnu stabilizowacu wojersku misiju na sewjeru Syriskeje wuprajiła. Wčera staj so ruski prezident Wladimir Putin a turkowski prezident Recep Tayyip Erdoğan na zhromadne kontrole w kónčinje dojednałoj. Nimo toho je přiměr wo dalše šěsć dnjow po­dlěšeny, zo móhli kurdiske jednotki pomjeznu kónčinu k Turkowskej wopušćić.

SPD zakitowansku ministerku Kramp-Karrenbauer přiběrajcy kritizuje, dokelž njeje swój namjet ze stronu dorěčała.

Pućnik za informacije

srjeda, 23. oktobera 2019 spisane wot:
„Digitalizacija“ je tele dny jedne z wulkich hesłow; a generaciju, kotraž runje wot­rostuje, mjenuje fachowa literatura hižo „digital natives“, štož hodźało so jako „pra­wobydlerjo (rjaneho) noweho swěta“ přełožić. Woni sej nastroje a wirtuelne poskitki wot wšeho spočatka zbližeja a techniku často lěpje wobknježa hač generacija, kotraž hišće wě, zo móže telegram tež něšto hinaše być hač přichodna fifolaca datowa kraka. Što potajkim móhli jich starši nowačcy hišće nawučić? Dobry přikład je akademija za šulerjow, kotrymž tam mjez druhim posrědkuja, što rešerša rěka. Hoberske, dźensa z miknjenčkom přistupne mnóstwo informacijow a z toho rezultowace zhusćene wobsahi orientaciju runjewon njewolóžeja. Pućnik tuž nješkodźi, towaršnostne prawidła dźě wšudźe płaća, tež online. To měli sej wšitcy wuwědomić. W tym zwisku je dobre prašenje: Hdźe wostanje tajka akademija za dorosćenych? Bosćan Nawka

To a tamne (23.10.19)

srjeda, 23. oktobera 2019 spisane wot:

Byrnjež policija blisko była, je 26lětny ilegalnje čisłowu tafličku awta wuměnił. Wón wotšrubowa nižozemskej tafličce a naruna je z čěskimaj. Při kontroli muža na awtodróhowym parkowanišću při A 17 pola sakskeho Breitenauwa zastoj­nicy zwěsćichu, zo bě tón bjez jězbneje dowolnosće po puću. Nižozemske čisła drje běchu originalne, awto pak dawno wotzjewjene. Čěskej tafličce běštej pokradnjenej. Policisća muža zajachu.

Zelenkojty psyčk je so w sewjerorynsko-westfalskim Wermelskirchenje narodźił. Wón słuša k cyłkownje dźewjeć hewak běłym šćenjatam rasy Golden-Retriever, kotrež su tydźenja na swět přišli. Fachowcy su sej wěsći, zo bě so při porodźe placenta psycy puknyła, w kotrejž je maćizna biliverdin. To je zelenu barbu zawiniło. Ta pak so bórze pominje, a potom budźe mały pos „Mojito“ běły.

Tusk: Žadyn no-deal-brexit

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:

Strasbourg/London (dpa/SN). Europska unija chce wšitko činić, zo by njerjadowanemu wustupej Wulkeje Britaniskeje z Europskeje unije zadźěwała. To je prezident Rady EU Donald Tusk připowědźił. „No-deal-brexit njebudźe nihdy naš rozsud“, rjekny Tusk w Europskim parlamnenće w Strasbourgu. Wuprajenja Tuska hódnoća jako pokazku na to, zo móhł wón podlěšenje termina brexita poručić, dyrbjało-li zrěčenje wo wustupje z EU w britiskim parlamenće znowa zwrěšćić.

Netanjahu zwrěšćił

Tel Aviv (dpa/SN). Israelski prawicarsko-konserwatiwny ministerski prezident Benja­min Netanjahu je po wólbach parlamenta w septembru z wutworjenjom noweho knježerstwa zwrěšćił. Wotpowědny mandat wróći wón prezidentej Reuvenej Rivlinej. Tón je připowědźił, nadawk­ k wutworjenju knježerstwa by­wšemu šefej wójska Bennyjej Gantzej přepodać. Gantz ma nětko štyri tydźenje chwile za chětro wobćežnu misiju.

Čitanju politikarja zadźěwali

Nowy wobchadny centrum před Choćebuskim Hłownym dwórnišćom su po tři lěta trajacych twarskich dźěłach wčera swjatočnje přepodali. Wot dźensnišeho je wón wužiwajomny. Z nim lutuja pasažěrojo čas, hdyž z ćaha do busa abo tramwajki přelězu a nawo­pa­k. Nimo toho maja prawidłowne zwiski do Berlina. Braniborska je 20 milionow eurow přinošowała. Foto: Michael Helbig

Wopominaja demonstraciju

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Hnydom wjacori wuměłcy chcedźa na hobersku demonstraciju na Berlinskim Alexanderowym naměsće před 30 lětami dopominać. Sta­tysacy wobydlerjow Němskeje demokratiskeje republiki běchu tam 4. nowembra 1989 za demokratiju pro­testowali. K te­hdyšim rěčnikam słušachu spisowaćelka Christa Wolf, dźiwadźelnik Ulrich Mühe a dźiwadłowy awtow Heiner Müller. Nětko chce dźiwadłowy kolektiw „Tankowy křižak Čerwjenawka“ demonstraciju zaso wožiwić, kaž režiserka Susann Neuenfeldt wčera zdźěli. Něhdźe 60 wuměłcow a hudźbnicy punkband chcedźa při sławnym swětowym časniku wustupić. Dźiwadło Volksbühne planuje nimo toho insce­naciju „Wuchodny Berlin – rewija zapaseneje składnosće“. Po měnjenju spisowaćelki Marion Brasch rěča tuchwilu jenož wo 9. nowembru jako róčnicy powalenja murje. „Na 4. nowember rady zabywaja. To pak bě dźeń, na kotrymž su ludźo na dróhu šli, kotřiž chcychu w kraju něšto změnić.“

Žada sej wěstotne pasmo w Syriskej

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Němska zakitowanska ministerka Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) je sej žadała, na sewjeru Syriskeje podłu mjezy Turkowskeje mjezynarodnje dohladowane wěstotne pasmo zarjadować. Wotpowědny, ze zwjazkowej kanclerku Angelu Merkel (CDU) dorěčany namjet je Kramp-Karrenbauer wčera zapadnym zwjazkarjam předpołožiła. Na zetkanju čłonskich krajow NATO štwórtk a pjatk w Brüsselu chce swój nastork­ před­stajić a rozjimać dać, kaž wona připowědźi. Wo móžnym zasadźenju Zwjazkoweje wobory dyrbjał zwjazkowy sejm rozsudźić. Zaměr měł tež program za ciwilny nowonatwar być. Turkowska bě 9. oktobra na sewjeru Syriskeje wojersku ofensiwu přećiwo kurdiskej milicy zahajiła. Zakitowanski politikar SPD Fritz Felgentreu kritizuje, zo njeje Kramp-Karrenbauer swój namjet nastupajo wěstotne pasmo w Syriskej z SPD dorěčała.

Dźensa chcyštaj so ruski prezident Wladimir Putin a turkowski prezident Recep Tayyip Erdoğan w Sočiju zetkać a wo połoženju w Syriskej wuradźować.

Koaliciske jednanja zahajene

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:

CDU, SPD a Zeleni w Sakskej prěnje konkretne rozmołwy wjedli

Drježdźany (dpa/SN). Po puću do „Kenije“: CDU, SPD a Zeleni chcedźa w Sakskej zhromadnje knježić. Sydom tydźenjow po wólbach krajneho sejma su so strony wčera k prěnim koaliciskim jednanjam za tajki zwjazk třoch stron schadźowali. Ministerski prezident Michael Kretsch­mer (CDU) rěčeše wo „woprawdźe pozitiwnym signalu“. Zaměr je „wutworić knježerstwo, kotrež přichodne pjeć lět stabilnje a bjez njetrjebawšeje zwady krajej słuži“, wu­zběhny ministerski prezident po prěnich rozmołwach w Drježdźanach.

CDU, SPD a Zeleni běchu minjene tydźenje šansy za móžne zhromadne skutkowanje pruwowali. „Při tym smy pyt­nyli, zo je tež wosobinska dowěra data“, Michael Kretschmer podšmórny. Nětko dźe wo wobsahowje konkretne koaliciske zrěčenje, a tajke ma dokładnje rozjimane być. „Naš narok je sakska koalicija, kotraž so mudrje a zmužiće do dźěła da. Po dźensnišim dnju mam zaćišć, zo móže so to poradźić.“

NATO prawy gremij?

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:
Namjet němskeje zakitowanskeje minis­terki Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU), w Syriskej mjezynarodnje dohladowane wěstotne pasmo zarjadować, je kedźbyhódne. Wšako so Němska tak po dołhim mjelčenju scyła słowa jima. Wothladane wot toho, hač je namjet z koaliciskim partnerom SPD a wonkownym ministerstwom dorěčany, wón ničo na tym njezměni, zo njeje wojerska ofensiwa Turkowskeje w Syriskej ničo druhe hač mjezynarodne prawo ranjaca agresija. Što by było, by-li syriske wójsko do južneje Turkowskeje zaćah­nyło? Nětko chcyła němska zakitowanska ministerka z druhimi krajemi NATO­ kaž tež z Ruskej a Turkowskej rěčeć. Njemóžu pak sej při najlěpšej woli před­stajić, zo ruski prezident Putin abo turkowski prezident Erdoğan namjet Němskeje chutnje bjerjetaj. Lěpje by było, před UNO raznje přećiwo turkowskej inwaziji wustupować. To by prawy gremij był – nic NATO. Marko Wjeńka

Warnuje před AfD

wutora, 22. oktobera 2019 spisane wot:
Erfurt (dpa/SN). Něšto dnjow do wólbow krajneho sejma je Zwjazk hospodarstwa Durinskeje před tym warnował AfD wolić. Štóž woli stronu z Björnom Höcku na čole, kiž steji za rasizm a prawicarski ekstremizm, „dyrbjał wědźeć, zo tak mjenu Durinskeje zeškodźi“, zdźěla hłowny jednaćel zwjazka Stephan Fauth. Durinska trjeba swětej wotewrjenu klimu, štož so jeno z wotewrjenosću a tolerancu radźi, wón piše. W Durinskej wola njedźelu nowy krajny sejm. AfD móže so po naprašowanjach 20 do 24 procentow nadźijeć.

nowostki LND