Drježdźany (dpa/SN). Sakski krajny sejm chcyše dźensa na wosebitym posedźenju wo zasadźenju přepytowanskeho wuběrka k wobchadźenju ze spěchowanskimi srědkami w socialnym ministerstwje wothłosować. Přepytowanski wuběrk dyrbi na iniciatiwu frakcije AfD nastać. Pozadk toho je wosebita rozprawa krajneho zličbowanskeho zarjada. Tón bě so na tym postorkował, kak je so spěchowanska směrnica za integraciju ćěkancow zwoprawdźiła a w tym zwisku sakskemu socialnemu ministerstwu njezakonske zarjadniske jednanje w „njewšědnej měrje“ wumjetował.
Z přepytowanskim wuběrkom chce AfD nětko zamołwitosće wuslědźić dać. Socialne ministerstwo je hižo reagowało a spěchowansku směrnicu změniło. Nimo toho su přisłušneho statneho sekretara Sebastiana Vogela na wuměnk rozžohnowali. Po wustawje dyrbi krajny sejm přepytowanski wuběrk zasadźić, hdyž pjećina čłonow sejma to podpěruje. Frakcija AfD w krajnym sejmje hižo trěbnu ličbu hłosow docpěwa.
Waršawa (dpa/SN). W Pólskej zaběra politikarjow nadal wójna na Ukrainje. Zakitowanski minister Wladysław Kosiniak-Kamysz praji w interviewje z nowinu Super Express póndźelu, zo wón hrožacu wójnu z Ruskej njewuzamknje. Pólska měła so na tajku přihotować. Na prašenje, hač ma wón přěhraće Ukrainy a direktny nadpad Ruskeje na Pólsku na prawdźepodobny, wón praji: „Liču z kóždym scenarijom a bjeru najhórše najchutniše. Tole je nadawk zakitowanskeho ministra w situaciji, w kotrejž smy dźensa žiwi.“
Wuraznje podšmórny 42lětny, zo njeje tute słowa „jenož tak prajił“, ale zo bě je dokładnje wotwažował. Jeho ministerstwo je hižo prěnje kročele přihota šło. Tak na přikład pruwuja, kotre njedostatki we wuhotowanju hišće su. Při tym su wulke nakupy brónjow runje tak wažne kaž indiwiduelne wuhotowanje wojakow. Pólska hraje wažnu rólu při zakitowanju EU, tole wě tež Europska komisija, praji minister.
Hołbika su podhlada spionaže dla wosom měsacow dołho w Indiskej dźerželi. Nětko je wón zaso swobodny, rozprawjeja indiske medije. Policija je hołbika zašłu meju blisko finančneho centruma Mumbai popadnyła. Na křidłach bě policija pječa pismowe znamješka namakała a tute za chinske měła. Přepytowanja policije wudachu, zo njejedna so wo chinskeho ale taiwanskeho hołbja. Dokelž su hołbja zabyli, dyrbješe měsacy dołho w jatbje wostać.
Dźiwadźelnik Ryan Gosling, kotryž hraješe we woblubowanym filmje Barbie rólu Kena je so tež wot telewizijneho formata Bachelorette inspirěrować dał. Dokelž so w tutych formatach mužojo často na stereotypy a jednotliwe charakterne kajkosće redukuja, je sebi Gosling, kotryž tež hewak mnoho reality-tv hlada, tójšto wot nich wothladał.
Frankobrod nad Mohanom (dpa/SN). Dźěłarnistwo ver.di je swój 27 hodźin trajacy warnowanski stawk pola personala na zemi zakónčiło. Srjedu wupadny na wšelakorych lětanišćach po cyłym kraju dohromady 900 lětow. Štwórtk běchu něhdźe 30 wotprajili. Wot pjatka ma wšitko zaso po planje běžeć. Na pjeć lětanišćach wobdźěli so 7 000 ludźi na stawku. Woni žadaja sebi wyšu mzdu w běhu jednoho lěta.
Steinmeier styki pohłubšił
Ulan Bator (dpa/SN). Zwjazkowy prezident Frank-Walter Steinmeier zakónči štwórtk swoju dwudnjowsku jězbu do Mongolskeje. Na planje stejachu nimo wšelakich wopytow kulturnych zarjadnišćow tež jednanja wo zesylnjenju němsko-mongolskich poćahow. Wosebje młodźi ludźo maja wot toho profitować. Diplomatiske poćahi mjez Němskej a Mongolskej wobsteja lětsa nimale dokładnje 50 lět.
Zasadźenje přećiwo rebelam
Berlin (dpa/SN). Protestna skupina Poslednja generacija chce při wólbach parlamenta EU kandidować. Tole zdźěli wčera rěčnica skupiny Carla Hinrichs. „Nětko chcemy naše spjećowanje z dróhi do parlamenta nosyć“, wona na onlinowej konferency wozjewi. Skupina je znata jako tajka, kotraž sej hubu njeda zakazać. Nětko póńdźe wo to w parlamenće skutkować.
Za kandidaturu wólbow parlamenta EU w juniju je chětro pozdźe. Hladajo na wólby pak dosahaja 0,5 procentow hłosow wólbokmanych, to su něhdźe 250 000 ludźi. Nětko chcedźa w skupinje wubědźowanje přewjesć, zo móhli 100 wosobow za akciju nańć, wuswětli čłon Posledneje generacije Henning Jeschke. Tohorunja je za kandidaturu 50 000 eurow trěbnych, kotrež maja nětko najprjedy raz hromadźić.
Drježdźany (dpa/SN). Sakska chce ćěkancow spěšnišo do dźěłowych wikow integrować. Tole ma so tež poradźić, jeli njejsu znajomosće němčiny hišće perfektne, praji socialna ministerka Petra Köpping (SPD) srjedu. „Tole přinošuje k spěšnišej integraciji.“ Nadźiju ma ministerka wosebje do nowych poskitkow zwjazkoweho knježerstwa kaž na přikład rěčne kursy paralelnje k dźěłu. Po informacijach dźěłoweje agentury je w Sakskej tuchwilu dohromady něhdźe 22 500 wukrajnikow bjezdźěłnych. Na wšěch 9 800 je so na integraciskich kursach wobdźěliło. Woni za čas kursa jako bjezdźěłni njeliča.
Dohromady je w Sakskej tuchwilu 28 000 ćěkancow přistajenych. Tole je derje tak, ale nětko měli so wosebje absolwenća integraciskich kursow spěšnišo do dźěła wabić. Dohromady 36 800 swobodnych dźěłowych městnow tuchwilu je. Michaela Ungethüm wot dźěłoweje agentury měni, zo je potrjeba za dźěłowe mocy dosć wulka. Tute móhli ćěkancy zdźěla wobsadźić a sej tak tež rěčne kmanosće polěpšić.