Krótkopowěsće (06.01.22)

Donnerstag, 06. Januar 2022 geschrieben von:

Wjace smjertnych padow

Budyšin. Ličba w zwisku z koronu zemrětych pacientow znowa přiběra. Budy­ski wokrjes informowaše wčera wo 17 padach, Zhorjelski wo 14 z časa wot 9. do 28. decembra. Zdobom mjenowachu 312 resp. 221 natyknjenjow z koronawirusom. Incidenca po Roberta Kochowym instituće je dźensa w Budyskim wokrjesu 310,7 a w Zhorjelskim 247,0.

Nowy serbski film

Choćebuz. Roman Pernak je nowy film z delnjoserbskim wobsahom předpołožił. Berlinjan předstaja w połhodźinskim pasku wuwiće towarstwa „Serbske koparje“, kaž předsyda towarstwa Horst Adam informuje. Filmowc tematizuje hłownje prócu wo zhromadnu serbsku koparsku wubranku a prócu, nałožować delnjoserbšćinu. Hdy a na kotre wašnje film předstaja, kotryž je Załožba za serbski lud spěchowała, dotal jasne njeje.

Nadźijeja so wotewrjenja

Policija (05.01.22)

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:

Tři delikty naraz

Budyšin. Dobry čuch mějachu policisća předwčerawšim popołdnju, jako na Budyskej Curiejowej wosobowe awto typa Škoda zadźeržachu. Při kontroli 26lět­ne­ho šofera so wukopa, zo wón scyła žanu jězbnu dowolnosć njewobsedźi. Dale reagowaše přewjedźeny drogowy test pozitiwnje na amfetaminy. A nimo toho měješe młody muž snadne mnóstwo crystala při sebi. Na to zastojnicy přika­zachu, zo ma wón krej wotedać, su awtowy klučik kaž tež drogi sćazali a wupi­sachu wjacore přizjewjenja.

Dźiwje swinjo do awta policije dyriło

Sprjewiny Doł. We wčerawšich rańšich hodźinach je dźiwje swinjo wobsadku policajskeho awta překwapiło. Zastojnicy běchu hižo rano zahe w Sprjewinym Dole­ po puću, jako ranca nadobo přez puć běžeše a do duri wodźerja jězdźidła dyri. Na zbožo nasta jenož ně­hdźe 300 eurow wěcneje škody, policisća w awće so nje­zranichu.

Łža a wěrnosć we wustajeńcy

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:
Hromadźe z Wojerowskej Kulturnej fabriku přihotuje Drježdźanski hygienowy muzej­ tuchwilu nowu wustajeńcu „FAKE – Cyła wěrnosć“, kotruž chcedźa wot apryla 2022 pokazać. W njej póńdźe wo łžu a wěrnosć a kak čłowjek reaguje, hdyž jeho něchtó nałži, abo hdyž wón sam někoho nałži. Štóž chce wustajeńcu sobu wo­bohaćić, móže swoje nazhonjenja kołowokoło łžě hač do 9. januara pod e-mailnej adresu zapodać. Foto: Stapferhaus/Anita Affentranger

Dołhu hrjebju nětko rjedźa

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:
Šćeńca (AK/SN). Něhdźe pjeć kilometrow dołhu hrjebju wot Šćeńcy (Steinitz) hač k wuliwej do Slěborneho jězora da gmejna Łaz tuchwi­lu rjedźić. Nadawk we wob­jimje 38 000 eurow wukonja hłuboko­twarska firma z Wulkich Ždźarow. Gmejna je na swojim teritoriju za wudźer­žo­wanje wodźiznow druheje rjadownje zamołwita. W konkretnym padźe dźe wo to, njerjad z hrjebje zrumować kaž tež štomy a kerki podłu njeje wurězać, zdźěli wjesnjanosta Thomas Leberecht (CDU). Wužadanje při tym je, zo leži najwjetši dźěl hrjebje w biosferowym rezerwaće Hornjołužiska hola a haty. Wšitke trěbne prašenja pak su ze zarjadnistwom bio­sferoweho rezerwata dorěčane, rěka z gmejnskeho zarjadnistwa.

Planuja turistiske srjedźišćo

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:

Parkowanišćo při Radworskim kěrchowje chcedźa lětsa ponowić

Radwor (UM/SN). Městno mjez Kamjenjanskej dróhu a Lilijowym pućom do směra na Łupoj w Radworju je wokomiknje chětro njenahladne. Šotrowana płonina skići při dešću dosć městna za łuže. Zeleń tam žanu njewuhladaš, štož pak ma so bórze změnić. „Tu chcemy lětsa turistiske parkowanišćo z 20 městnami wutworić“, rozłožuje Radworska wjesnjanostka Madeleine Rentsch (Minakałscy přećeljo domi­zny). Jedne městno ma za zbrašenych rezerwowane być, dalše wuhotuja z připrawu za nabiwanje elektroawtow. „Dale planujemy, zo móža tam kolesowarjo swój e-bike nabić. Tafla ma wo Ra­dworju a wokolinje informować, a móžnosće k posydnjenju maja nastać“, wjesnjanostka připowědźa. Z pomocu qr-koda móža so ludźo wo turistiskich poskitkach wobhonić.

Předewzaće ma nowe mjeno

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:

Wojerowske předewzaće „Fischer & Salow­sky“ je Erfurtskej předewzaćelskej skupinje „aiutanda PflegeBienen“ přistupiło. Za sobudźěłaćerjow, woby­dlerjow a pacientow so ničo dale nje­změni.

Wojerecy (SiR/SN). Wot spočatka lěta 2022 ma Wojerowske předewzaće „Fischer & Salowsky“ nowe mjeno „aiutanda PflegeBienen“. Přičina změny je, zo so Bri­gita Salowscyna na wuměnk roz­žohnuje. Ramona Fischer wostanje dale jednaćelka. Iniciatorce stej před nimale 30 lětami započałoj, we Wojerecach a pozdźišo tež we wokolinje swoje předewzaće natwarjeć. Započałoj stej 1994 z mobilnej hladanskej słužbu. Tón stej angažowanej žonje załožiłoj, zo byštej wužadanjam demografiskeje změny wot­powědowałoj a předewšěm staršim ludźom wšědnu podpěru skićiłoj.

Wot jutřišeho štwórtka hač do 9. januara wotměje so zaso najwjetša wědomostna akcija k sobučinjenju Němskeje, hodźina zymskich ptakow. Wšitcy su namołwjeni, jednu hodźinu ptački na zahrodźe abo před woknom ličić a wuslědki přirodoškitnej organizaciji Nabu posrědkować. Na internetnej stronje www.nabu.de nadeńdźeće trěbne pomocne srědki, kaž běchu tež hižo na loń­šim ličenju wužiwali. Foto: pa/Britta Pedersen

Krótkopowěsće (05.01.22)

Mittwoch, 05. Januar 2022 geschrieben von:

Incidenca pomału přiběra

Budyšin. Po kóncu lěta z mjenje testami incidenca po Roberta Kochowym instituće nětko tež w Hornjej Łužicy zaso přiběra. Za Budyski wokrjes mjenuje RKI hód­notu 269,1, za Zhorjelski 222,7. Wo 269 natyknjenjach z koronawirusom a dalšich wosom smjertnych padach rozprawjachu wčera we wokrjesu Budyšin. Wokrjes Zhorjelc informowaše wo 225 infekcijach a 15 wosobach, kotrež běchu w decembrje w zwisku z koronu zemrěli.

Wosebite posedźenje sejma

Drježdźany. Sakski krajny sejm je so dźensa ze zhromadźenjemi za čas koronapandemije zaběrał. Wosebite pose­dźe­nje bu próstwy frakcije AfD dla zwołane a měri so na aktualne postajenje nuzoweho stawa w swobodnym staće. Demonstracije su wulkeho stracha natyknje­nja dla na dźesać ludźi na krutym městnje wobmjezowane. Wuwzaća přizwolić je móžno. Kritikarjo korona-naprawow pak zawjazki prawidłownje ignoruja.

Słownik zaso na předań

Wojerecy (SiR/SN). Předsydka přirady za zbrašenych města Wojerec Evelin Graf bilancuje lońše dźěło přirady jako pozitiwne. Čestnohamtsce skutkowacy čłonojo přirady poradźuja měšćansku radu, zo móhli naležnosće wobydlerjow z handicapom zwoprawdźić. „Po mojim měnjenju je so nam poradźiło, naležnosće wobydlerjow po direktnym puću zwjetša k pozitiwnemu wuslědkej wjesć. To płaći za próstwy wo wupokaz za ćežkozbrašenych runje tak kaž za sposrědkowanje kontaktow k najwšelakorišim institucijam“, Evelin Graf rozłožuje. Tež při domjacych wopytach móžachu wobydlerjam na přikład při zarjadniskich prašenjach pomhać.

Njeluboznaj hosćej w ptačej chěžce

Dienstag, 04. Januar 2022 geschrieben von:
W Radworskim „Lěsnym parku“ Ludwig Sachsa w zymje tež ptački picuje, za čož je chěžku při štomje přičinił. Njemało pak so wón minjene dny dźiwaše, zo běchu ­zornjatka stajnje zežrane. Tak připrawi Radworčan wosebitu kameru, kotraž na ­pohiby reaguje, zo móhł ptaču chěžku wobkedźbować a žračkow lepić. Při wuhódnoćenju wobrazow wuhlada wón wodnjo sykorki, dypornaka a dalše ptački. W nocy pak zalězeštej sej tam kunje a daštej sej picu zesłodźeć. Tež slědowace nocy je ­Ludwig Sachsa njelubozneju žračkow wobkedźbował. Kak móhł ptačkam dale picu poskićeć, bjez toho zo sej kuny tołste brjuchi nažeru, wo tym wón nětko rozmysluje. Foto: Ludwig Sachsa

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND