Serbske projekty we wobłuku strukturneje změny po kóncu zmilinjenja brunicy běchu ćežišćo hybridneho wuradźowanja Zwjazkoweho předsydstwa Domowiny minjeny pjatk w Budyskim Serbskim domje a z online wobdźělenymi čłonami. Jewjachu so prěnje ćeže.
Budyšin (SN). Rada za serbske naležnosće w Sakskej zaběraše so na swojim wčerawšim digitalnym dźěłowym zetkanju z přihotom zhromadneho posedźenja z braniborskej serbskej radu, kotrež přewjedu 26. nowembra. Kaž gremij w zdźělence informuje, budźe zetkanje hladajo na aktualne wuwiće dospołnje digitalne a ma mjezsobnej informaciji słužić. Sakskich radźićelow mjez druhim zajimuje, kak braniborska serbska rada dźěławosć organizuje, wosebje na polu komunalnych temow. Dalši wobłuk su aktualne prašenja změny strukturow.
Hladajo na diskusiju posedźenja Budyskeje měšćanskeje rady 24. nowembra wo móžnym znowanatwarje Bismarckoweho pomnika na Čornoboze serbska rada wšitkich namołwja móžnosć zjawneje peticije wužiwać, zo bychu so k tomu wuprajili. Peticija je přistupna pod . Zdobom gremij měšćansku radu prosy, zo by sej brizancu tematiki wuwědomiła hladajo na dotal dobre mjezsobne poćahi wšitkich wobydlerjow Łužicy, ale zdobom tež nastupajo móžne wuskutki tajkeho rozsuda w přichodźe.
Před wjac hač 20 lětami bu Domowinska skupina w Zušowje (Suschow) załožena, a wot toho časa je wona w njej aktiwna a jej samo předsydari. Rěč je wo Zušowčance Caroli Greinowej. Njesprócniwje organizuje w towaršnym žiwjenju wsy jara připóznata žona zetkanja skupiny, stara so wo jeje čłonow a ma předewšěm tež nowym myslam a nowym projektam napřećo stajnje wotewrjenej wuši. Greinowa wudźeržuje dobre zwiski k partneram Zušowskeje Domowinskeje skupiny, k župje Delnja Łužica, k Wětošowskemu měšćanskemu zarjadnistwu, k Zušowskej wjesnej radźe a tamnišej wohnjowej woborje. Nastupajo organizatoriske naležnosće so wona wo wšo sobu stara, hač su to próstwy, wotličenja abo naležnosće wšědneho dnja. Wona njeda sej dźěło kazać a su-li ćeže, je po móžnosći hnydom sama wotstronja.
„Jako běch šće małki ...“
na melodiju „Always look on the bright side of life“
Jako běch šće małki,
w’ hłowje jenož kawki,
po Serbach sej hwizdach dundajo.
Nětk nimale sym stary,
a dóstawam sej swary
hdyž mylu mandźelsku spěw spěwajo!
Tak ja sutam zrudnje do swěta.
Pytam dalšich starcow a wučerja.
W swojich myslach chudy
sonju wodnjo druhdy,
zo budu w muskim chórje spěwny bar.
Kaž swět so takle wjerći,
Nětk susod ze mnu šćerči,
w Konjecach je naš hłós žadny dar!
Nětk spěwamy kaž škórcy we slowkach. Hdyž nas słyšiš, pon’ sy na kolenach!
Nichtó njem’že skónčić našu štučku,
takt my mamy, znajemy linku.
Hišće dale wam w’ wušach ležimy,
doniž waš aplaws my njesłyšimy.
W našich hłowach hłós žno słyšimy,
Bjez kleska pak njezakónčimy!
Tra-la-la la la la la lalala,
tra-la-la la la la la lalala!
Marko Brankačk
Budyšin (kl/SN). Koronoweje pandemije a z njej zwisowacych aktualnje płaćiwych wobmjezowanjow dla su so čłonojo předsydstwa Budyskeje župy „Jan Arnošt Smoler“ na swojim wčerawšim wuradźowanju w Budyskim Serbskim domje w mjeńšej wobsadce schadźowali. W srjedźišću steješe plan klětušich župnych projektow. Přewjesć chcedźa znowa dźeń wotewrjenych duri w domje Měrćina Nowaka-Njechorńskeho kaž tež wšelakore projekty z dźěćimi a šulerjemi.
Přihotowali su wčera lětušu adwentničku Budyskeje župy, kotruž chcedźa 1. decembra wotměć. Zarjadowanje wobrubi Ludowe nakładnistwo Domowina z čitanjom z antologije „Susodźa“. Publikaciju předstajić chce jeje wudawaćelka Ingrid Juršikowa. Čitać budźetej Róža Domašcyna a Měrka Mětowa. Poskićić chce LND tež knižne blido ze swojimi aktualnymi publikacijemi a nowosćami. Hižo nětko předsydstwo wšitkich zajimcow na adwentničku přeprošuje. Čitanju přizamknyć ma so rozprawa wo skutkowanju župneho předsydstwa w minjenymaj lětomaj. Wězo, dyrbja wšitcy přitomni na aktualne postajenja koronu nastupajo dźiwać.
Budyšin (SN/JaW). Wšitcy wobdźělnicy wuradźowanjow Zwjazkoweho předsydstwa Domowiny a jeho prezidija dyrbja so přichodnje na městnje na koronu testować dać. To je prezidij Domowiny wčera na swojim hybridnym posedźenju w Budyšinje wobzamknył, kaž nowinski rěčnik Marcel Brauman zdźěli.
Dale so gremij na to dojedna, zo płaći za tele zhromadźizny rjadowanje 2G. Tak smědźa so jeničce šćěpjeni a z korony wustrowjeni na prezencnym posedźenju wobdźělić, tamni digitalnje. Tež wčera běchu wjacori čłonojo prezidija přez internet pódla. Postajenje płaći za čas incidency nad 35.
Rań (SN/JaW). „Serbskosć je za turizm we łužiskim regionje wulka wosebitosć.“ To potwjerdźi referent Domowiny za hospodarstwo a infrastrukturu Pětr Brězan, kiž je zdobom předsyda towarstwa Serbski kulturny turizm, na zašłym wuradźowanju wurjadneho wuběrka Braniborskeho krajneho sejma za strukturne dalewuwiće Łužicy w Ranju (Großräschen).
Kaž Brězan w swojim přednošku na zjawnej fachowej rozmołwje přitomnym – mjez druhim zastupowacemu měšćanosće Ranja (Großräschen) Robertej Weidnerej a krajnemu radźe wokrjesa Hornje Błóta-Łužica Siegurdej Heinzy (njestronjan) – wujasni, je „serbska kultura wosebita jónkrótnosć za turistiski region, kotruž móžemy hišće bóle šěrić“. Towarstwo Serbski kulturny turizm ma w naležnosći akterow Hornjeje a Delnjeje Łužicy zwjazować. Zdobom předstaji Brězan w swojej prezentaciji strategiju za „turizm, wuwiwanje marketinga a zhromadne dźěło ze Sakskej z widom na Serbow“.
Hdyž so w delnjołužiskim Gołbinje (Gulben) něšto hiba, je tež wona pódla. Ale nic, zo by jeno sobu swjećiła. Ně, zamołwitosć we wsy je jej wjac hač jenož na swjedźeń přińć. Takle a podobnje wopisuja Gołbinčanki a Gołbinčenjo Astrid Šraminu. Towaršnostne žiwjenje na wsy je pokazane na angažowane wosoby, kotrež zamóža tež dalšich zahorić. Tajka wosoba je Astrid Šramina w swojej ródnej wsy Gołbinje. „Wona njeda sej dwójce kazać, dźe-li wo to, něšto na nohi stajić. Při čimž je wšojedne, hač jedna so wo dwurěčne kemše, wo kursy delnjoserbšćiny, wo delnjoserbske čitanja, wo spěwne wječorki, wo přednoški abo wo informaciske zarjadowanja k serbskim stawiznam, swójbnym mjenam abo k wopřijećomaj ‚Sorben a Wenden‘ – Astrid Šramina njeje jenož wšudźe pódla, ně, wona je zdobom za mnohe z naličenych a njenaličenych aktiwitow motor we wsy“, zwurazni Heike Apeltowa w lawdaciji k počesćenju Delnjoserbowki z Čestnym znamješkom Domowiny spočatk oktobra w Budyskim Serbskim domje.
Elektroniska hudźba je z jeho mjenom wusko zwjazana. Wšako w Fredersdorfje pola Berlina bydlacy a skutkowacy Jan Bělk po swojim studiju hudźby a hudźbneje pedagogiki na Berlinskej Wysokej šuli za hudźbu „Hanns Eisler“ 1985 nadawk dóstał, nowy studijny směr Elektroniska hudźba natwarić.